Marić: Porez na nekretnine nije tema

Petar Vidov

“Porez na nekretnine nije tema, poglavito nije tema neki vrijednosni porez na nekretnine”, izjavio je ministar financija Zdravko Marić na konferenciji za novinare (Televizija N1).

Marićevim izjavama usprkos, iz Prijedloga nacionalnog programa reformi 2018. danas usvojenog na Vladi, ali i nedemantiranih najava njegovog ministarskog kolege, HNS-ovog Predraga Štromara, jasno je da je porez na nekretnine kao tema i dalje vrlo aktualan. Podsjećamo, premijer Andrej Plenković lani je, zbog pritiska javnosti, odustao od najavljenog i zakonski već predviđenog tzv. jednostavnog poreza na nekretnine. Ovaj je namet u sklopu Marićeve porezne reforme bio ugrađen u Zakon o lokalnim porezima i trebao je stupiti na snagu od 1. siječnja 2018. godine.

Od poreza “odustali” pa ga rebrendirali

No, nedugo nakon što je taj tzv. jednostavni porez na nekretnine izbačen iz Zakona o lokalnim porezima, ministar Štromar najavio je njegovo oživljavanje putem izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu. Naime, tzv. jednostavni porez na nekretnine trebao je biti prva stepenica prema uvođenju pravog, vrijednosnog poreza na nekretnine, a od postojeće komunalne naknade trebao se razlikovati samo po tome što bi se u izračun nameta uvrstili koeficijenti starosti i stanja nekretnine. Kad je Vladi propao plan da takav tzv. jednostavni porez na nekretnine samo zamjeni postojeću komunalnu naknadu, Štromar je u javnost izašao s istim, samo rebrendiranim modelom.

“Mi idemo u tom smjeru, ne sada u ovim izmjenama, nego u onima koje idu za nekoliko mjeseci, da u Zakonu o komunalnom gospodarstvu, baš kod komunalne naknade, omogućimo načelnicima, gradonačelnicima, gradskim vijećnicima, dakle onima koji donose konačnu odluku o visini komunalne naknade, da omoguće onima koji imaju stariju nekretninu, nekretninu koja je lošija, u kojoj se lošije stanuje, da se na nju plaća manja komunalna naknada. Recimo, ako se sad plaća 100, da se to množi s koeficijentom 0,9 ili 0,8 pa da se plaća 90 ili 80. Isto tako, za onu zgradu koja je novija i ljepša pa su vlasnici i imućniji, da oni plaćaju 110 ili 120″, rekao je Štromar u veljači u intervjuu za 24sata, opisujući identičan model od kojeg je Vlada nekoliko mjeseci ranije “odustala” izbacivanjem tzv. jednostavnog poreza na nekretnine iz Zakona o lokalnim porezima.

Europi smo obećali porez na nekretnine

U danas objavljenom Planu reformi navodi se da je poduzimanje potrebnih mjera za uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine jedna od preporuka koje je Hrvatskoj uputilo Vijeće EU. U izvješću se navodi što je sve Vlada napravila u svrhu ispunjavanja te preporuke, a kako se radi o prilično kratkom odlomku, citirat ćemo ga u cijelosti:

“U listopadu 2017. izmijenjen je Zakon o lokalnim porezima kojim je uvođenje poreza na nekretnine ukinuto. Tijekom 2017. JLP(R)S su ažurirale podatke koji se o nekretninama vode u evidencijama komunalne naknade što će se u punoj mjeri reflektirati na prihode u 2018. godini. Treba napomenuti da su dosadašnje aktivnosti u vezi s ažuriranjem podataka o nekretninama dovele do povećanja prihoda od postojećih naknada te je od 2013. prihod od komunalne naknade na razini države ukupno povećan za 13% dok je prihod od poreza na kuće za odmor povećan za 19,3%”.

U poglavlju nazvanom “Glavni ciljevi, reformska područja i mjere ekonomske politike” je, nadalje, vidljivo da se i dalje radi na ostvarivanju preduvjeta bez kojih neće biti ni moguće uvesti vrijednosni porez na nekretnine. Najavljuje se tako unaprjeđenje sustava zemljišnih knjiga i katastra, što je reforma koju Banski dvori Europi već prilično dugo obećavaju, kao i uspostava metodologije za buduću procjenu vrijednosti nekretnina.

Neutemeljen strah od progresivnosti

I dok je raščišćavanje i objedinjavanje zemljišnih knjiga i katastra reformska mjera koja će imati dodatne korisne učinke i mimo procesa uvođenja poreza na nekretnine, masovna procjena vrijednosti cijena nekretnina koju Vlada najavljuje u bližoj budućnosti ključan je alat upravo za konačno ispunjavanja preporuka iz Europe i uvođenje poreza na nekretnine. Naravno, Vlada – u skladu s Marićevom izjavom da to “nije tema” – ne navodi eksplicitno da će nakon procjena vrijednosti uslijediti oporezivanje nekretnina. Tvrde tek da će sustav procjenjivanja vrijednosti nekretnina rezultirati većom pravnom sigurnošću za investitore i vlasnike nekretnina, te ujednačenosti procjene vrijednosti nekretnina u sudskim procesima.

Što se teško može iščitavati ikako drugačije osim kao zaziranje Vlade RH od javnog komuniciranja o zapravo prilično progresivnom poreznom nametu, od kojeg bi dio građana u konačnici mogao čak i profitirati. Jer, “pravi” vrijednosni porez na nekretnine, ako se adekvatno regulira, značio bi osjetnije povećanje troškova samo za one posjednike veće količine atraktivnih nekretnina; više novca u proračun bi uplaćivali mahom oni imućniji, što bi otvorilo prostor za npr. porezno rasterećivanje ugroženih skupina.

Vlada RH, dakle, i dalje najavljuje stvaranje uvjeta za uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine, ali ne žele otvoreno priznati da im je to dugoročni plan i cilj, vjerojatno u strahu od reakcije javnosti. Iako je jasno da će se preporuke Vijeća EU morati ispoštovati kad-tad. Utoliko Marićeva tvrdnja da vrijednosni porez na nekretnine “nije tema” zapravo znači samo da to nije tema o kojoj Vlada trenutno želi razgovarati. Pa je ocjenjujemo i adekvatnom ocjenom – Ni pola fakta.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"