Koči li HNB Etičnu banku ili ne?

Ana Benačić

Prije samo dva tjedna, kada je postalo jasno da propada dokapitalizacija Tesla banke od strane Zadruge za etično financiranje, Gorana Aleksića smo upitali zašto njegova stranka Snaga te udruga Franak nikada nisu javno podržale pokretanje Etične banke. Odgovorio nam je da je primarni fokus Franka i Snage borba za žrtve preplaćenih kamata, kreditâ u francima i ostalih grijeha komecijalnih banaka, ali i da im je teško pozvati građane da ispune preduvjet za pristupanje ZEF-u, što je plaćanje inicijalnog uloga.

Ipak, u četvrtak je, četiri godine nakon osnivanja ZEF-a, Aleksić na konferenciji za medije objavio kako se i sam učlanio u Zadrugu za etično financiranje (ZEF) i podržao osnivanje Etične banke.

Naveo je kako HNB, umjesto da prepozna društvenu dobrobit koju u svojim korijenima i principima ima etično bankarstvo, “koči osnivanje hrvatske Etične banke i time još jednom dokazuje da je u rukama bankarskoga lobija komercijalnih banaka” (Hina).

Koči li uistinu HNB Etičnu banku ili ne? Zadnjih tjedana puno smo toga čuli od Gorana Jerasa iz ZEF-a, a puno manje od samog HNB-a i Trgovačkog suda, koji je uslišao zahtjev HNB-a i poslao Teslu u likvidaciju. Prvo, zanimalo nas je kako je moguće da investitor nije pronađen, kao što su napisali u prijedlogu za otvaranje stečaja nad Tesla bankom, iako javnost zna da je ZEF itekako bio zainteresiran za dokapitalizaciju banke. Drugo ključno pitanje je smatraju li stečaj postupkom koji ide u korist vjerovnika, u odnosu na dokapitalizaciju. Uloge će, podsjetimo, izgubiti i suvlasnici banke među hrvatskim tvrtkama poput Zvijezde, Končara, Sladorane Županja i Đure Đakovića, a platit će i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja osigurava depozite banaka do iznosa od 100 tisuća eura.

Interesi vjerovnika i sveopća ravnodušnost

Trgovački sud nije odgovorio na ova pitanja. Kažu tek da je stečaj pokrenut po zakonu i “prijedlogu legitimiranog predlagatelja”, dok “ocjena interesa vjerovnika nije predmet primjene zakonskih odredbi, a sud može prihvatiti isključivo dispozicije zakonski legitimiranog predlagatelja, odnosno predloženog dužnika”.

“Redoviti pravni lijek je zakonom određen, a sud se ne može baviti poslovima dokapitalizacije na opisani način, već je dužan isključivo primijeniti važeće mjerodavne propise Republike Hrvatske na konkretan slučaj”, poručuje glasnogovornica Trgovačkog suda Ana Nagy. Zavrzlama oko pravnoga lijeka u ovom slučaju jest činjenica da je jedina stranka u postupku zapravo HNB, budući da je birala drugu stranku u postupku – prinudnu upravu Tesla banke, što nam i sam HNB kazuje u svome odgovoru, koji potpisuje Dejana Rebernik iz direkcija za odnose s javnošću HNB-a.

Ona također zanemaruje pitanje o interesima vjerovnika; konkretnije, ne spominje ih. Navodi tek da odluku o stečaju “donosi isključivo stečajni sudac” te nabraja razloge za stečaj Tesle iz priopćenja o odluci HNB-a. Među njima je i onaj da je “21. veljače 2018. utvrđeno da Tesla štedna banka d.d. zbog nedostatka novčanih sredstava nije u mogućnosti isplaćivati depozite te je Hrvatska narodna banka donijela rješenje o nedostupnosti depozita”.

Ovo otkriće je utemeljeno, ali se postavlja pitanje je li pravovremeno. O sudbini Tesle zvanoj “dokapitalizacija ili likvidacija” piše se i govori već dvije godine u medijima, a iz revizorskog izvješća za 2016. godinu vidljivo je kako je Uprava banke sazvala dvije skupštine na temu likvidacije. Jedna od njih je bila 19. lipnja 2015., kada se ona odgađa uplatom kredita od 500 tisuća eura, a druga 14. studenog 2016., kad je odluka o likvidaciji ili dokapitalizaciji novcem investitora iz Latvije i Srbije odgođena do siječnja 2017., kada je konačno upisivanjem i uplatama novih dionica povećan početni kapital banke (Str. 32). Gubici 2016. iznosili su 5,4 mlijuna, a regulatorni kapital je bio ispod zakonskog minimuma, istakli su revizori, dodajući da kontinuirani gubici u poslovanju banke, ovisnost o dokapitalizacijama i neizvjesnost oko ulaska strateškog partnera stvaraju “značajnu sumnju u mogućnost Štedne banke da nastavi s daljnjim vremenski neograničenim poslovanjem”.

Nema potencijalnog investitora?

No, vratimo se odgovoru HNB-a. U više navrata naglašavaju da “nisu zaprimili zahtjev za prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela u Tesla štednoj banci d.d. Zagreb niti od jednog potencijalnog investitora, pa tako ni od Zadruge za etično financiranje (ZEF)”, kao ni obavezne priloge tom zahtjevu – poslovni plan banke, čija je važna sastavnica i plan kapitala.

Ono na što se HNB ovdje ne osvrće jest činjenica da Trgovački sud u svom rješenju o pokretanju stečaja nije spomenuo da je pismenim putem na urudžbenom odjelu zaprimio ZEF-ov zahtjev za sudjelovanjem u postupku, kao ni da je zaprimio zahtjev većinskih dioničara za odbacivanje stečaja, ali i da je ZEF zadovoljavao financijske i kadrovske sposobnosti za dokapitalizaciju banke. Trgovački sud odbio je zahtjev većinskih dioničara, pozivajući se, među ostalim, i na zakon iz – Kraljevine Jugoslavije, kada Vojvodina nije niti bila inozemni akter što je danas.

Odbijenica Trgovačkog suda Fondu za razvoj R. Srbije i Autonomnoj pokrajini Vojvodini by FaktografHR on Scribd

Odbijenica ministru financija Republike Srbije, koji moli za dokapitalizaciju i odustajanje od stečaja

Ono što je posebno zanimljivo za ovaj dio odgovora jest da HNB – kao jedina stranka u postupku pred sudom – nije odustala od svog prijedloga za stečajem niti kada je to zatražio ministar financija Srbije, 23. veljače, dakle, samo dva dana nakon prijedloga HNB-a da gurne Teslu u stečaj. Republika Srbija, tj. osnivač Fonda za razvoj Republike Srbije te pokrajina Vojvodina, držali su više od 50 posto dionica Tesle, zbog čega je njihov pristanak bio presudan za početak procesa dokapitalizacije. ZEF ih je o svojim namjerama obavijestio još u listopadu 2017., no uspijeva doći do relevantnih sugovornika tek u drugom mjesecu 2018.

Pozvani su na sastanak u Beograd 13. veljače i odluka o pristanku na dokapitalizaciju zakazuje se za sljedeću sjednicu vlade Srbije – 22. veljače. Da je o bitnim koracima bio obaviješten i HNB, Jeras nam ilustrira i Obaviješću o Pismu namjere za dokapitalizaciju poslanu viceguverneru HNB-a u kolovozu 2017., ali i reakcijom ZEF-a na stečaj. Oni su, naime, dva dana nakon HNB-ove odluke o stečaju na izvanrednoj sjednici Savjeta zamolili HNB da im se omogući hitni sastanak vezan za dokapitalizaciju. Molba je poslana 23. veljače 2018. guverneru Borisu Vujčiću, i u njoj se nudi prezentacija prijedloga poslovnog plana, kao i ključnih ljudi upravljačke strukture te ostali nužni dokumenti.

Nije pomoglo. Kudikamo je zanimljivije da nije pomogao ni dopis ministra financija Srbije Dušana Vujovića istoga dana. On, dakle, 23. veljače također šalje dopis u kojem traži da se dozvoli dopakitalizacija i povuče odluka o stečaju, no HNB ga odbija tvrdnjom da je stečaj u domeni sudskog odlučivanja.

Pismo Ministarstva finansija RS HNB-u, Tesla Štedna Banka by FaktografHR on Scribd

Jeras objašnjava da upravo zbog činjenice da do trenutka odluke Vlade Srbije (22. veljače) ZEF nije imao formalne osnove uputiti zahtjev za dokapitalizaciju HNB-u.

“Do tog trenutka smo mi bili ljudi s ceste iz perspektive Tesla banke. HNB je odlučio pokrenuti stečaj dan ranije i onda kada smo im htjeli uputiti zahtjev – oni su oprali ruke i rekli da je to sada na sudu”, pojašnjava izostanak zahtjeva. Budući da je HNB bio jedina stranka u postupku pred Trgovačkim sudom, koja je odlučila ignorirati prethodne većinske vlasnike, kao i sam Trgovački sud, spašavanje banke je likvidirano kao opcija.

HNB: Ako su bili spremni za dokapitalizaciju, spremni su i za osnivanje

No, zanimljivo je da HNB u svom odgovoru podsjeća da je ZEF 11. listopada 2016. podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Ebanke d.d. uz koji je zadruga bila dužna dostaviti dokaz o prikupljenom iznosu inicijalnog kapitala banke. Prema članku 19. Zakona o kreditnim institucijama on treba iznositi najmanje 40 milijuna kuna.  Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad Ebanke d.d., niti u tijeku dodatnog roka danog od strane Hrvatske narodne banke, ZEF nije dostavio dokaze da je prikupio novac, navodi HNB, prilažući poveznicu na svoju odbijenicu ZEF-u od prošle godine.

“Vjerujemo da je iz navedenih odgovora razvidno sljedeće: preduvjet za valjanost obvezujuće ponude za kupnju/dokapitalizaciju banke, u kojoj bi ulagač stekao kvalificirani udjel jest dobivena prethodna suglasnost HNB-a. Kako u ovom slučaju zahtjev nije ni bio podnesen, nije postojala nikakva osnova da se bilo tko predstavlja kao potencijalni ulagač. Uostalom, tema je poslovno irelevantna. Zahtjevi koje mora ispuniti kvalificirani ulagač praktično su jednaki zahtjevima koje treba ispuniti osnivač. Ako su bili spremni za dokapitalizaciju, spremni su i za osnivanje“, poručila je HNB u odgovoru.

Jeras na primjedbu o nedonošenju dokaza o prikupljanju 40 milijuna kuna odgovara podsjećanjem da je prva odbijenica iz HNB-a prošle godine stigla tri tjedna prije roka za skupljanje novca i dan prije sastanka s tridesetak najvećih članova na kojemu se iznos trebao skupiti.

U konačnici ga pitamo može li se iz navoda HNB-a “ako su bili spremni za dokapitalizaciju, spremni su i za osnivanje” izvući zaključak da je osnivanje Etične banke na samome kraju.

“HNB tu ne spominje da je zahtjev za licenciranje bitno zakompliciran, gle čuda, također u posljednjih mjesec, dva dana. Nastupile su, naime, izmjene Zakona o kreditnim institucijama, temeljem kojih je HNB prilagodio svoje pravilnike. Zahtjev je bitno proširen, barem tri puta je opsežniji. Sada HNB traži ne samo imena članova uprave unaprijed, nego i cijelog prvog reda svih rukovodećih funkcija, puno više dodatnih pravilnika i internih procedura i slično”, odgovara Jeras. Zato ZEF ovoga mjeseca planira održati skupštinu i svojim članovima predložiti preusmjeravanje kapitala prikupljenog za dokapitalizaciju na novi pokušaj osnivanja; pravne osobe će morati unutar sebe interno odlučiti o tome, a paralelno će ZEF rješavati naglo nabujalu administraciju. Za to će im trebati, procjenjuje Jeras, još nekoliko mjeseci.

Aleksić: Pitat ću Vujčića u čemu je problem

Na kraju, upitali smo i Gorana Aleksića koji su njegovi argumenti za tvrdnju da HNB koči pokretanje Etične banke (“i time još jednom dokazuje da je u rukama bankarskoga lobija komercijalnih banaka”).

“Prvo, Etična banka ima sve preduvjete za osnivanje. Drugo, kada se otvorila mogućnost da ZEF preuzme banku Tesla, HNB je Teslu poslao u stečaj, umjesto da omogući reanimaciju. Treće, HNB i dalje ne regulira bankarske nezakonite radnje u području definiranja kamatnih stopa”, navodi Aleksić. Navodi da će uskoro ići na sastanak u HNB te da planira pitati Vujčića direktno u čemu je problem, odnosno zašto je HNB dan prije nego je Tesla prihvatio ZEF kao partnera, poslao Teslu u stečaj, iako bi uštrcavanjem kapitala banka bi bila spašena.
I dalje ne planira pozivati članove udruge iz koje je potekao da se priključe zadruzi, jer smatra da je to individualna odluka, koju treba donijeti hladne glave i nakon iščitavanja prava i obaveza zadrugara, no on osobno ima povjerenja u Jerasa i njegovu ekipu. Zato su i u priopćenju istakli da je ZEF u četiri godine postojanja postao najveća zadruga u Hrvatskoj s oko 1400 članova te je “globalno prepoznat kao kreator vjerojatno najzaokruženijeg i najinovativnijeg modela etičnog bankarstva. Član je Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA) te sudjeluje u radu stručnih skupina Europske komisije i Europskog parlamenta za društvenu i kolaborativnu ekonomiju, digitalizaciju u financijama i društvene inovacije”.
 “Moramo imati povjerenja, dok se ne pokaže drugačije, a budući da oni uistinu već četiri godine rade na tome i da nema iza njih repova, mislim da su OK. I svi koji su tražili svoj novac natrag, dobili su ga natrag, jer da nije tako, sigurno bismo to već čuli”, zaključuje Aleksić.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"