Sud u Zadru presudio protiv ZaBe: Koliko još ljudi ima pravo na povrat preplaćenih kamata?

A.B.

Koliko korisnika kredita u Hrvatskoj ima pravo na tužbu protiv svojih banaka zbog preplaćenih kamata? Naime, Županijski sud u Zadru zadnji je u nizu koji presuđuje u korist oštećenih korisnika kredita hrvatskih banaka, nakon što im je banka jednostrano odredila visinu klizne kamate. No, ono što posebno ide u korist oštećenim klijentima banaka jest da ovaj puta sud jasno zauzima stav da to što su korisnici proveli konverziju kredita u švicarcima nimalo ne utječe na njihovo pravo na naknadu zbog preplaćenih kamata.

Zadarski sud je u travnju, naime, naložio vještačenje kretanja visine kamata i opravdanost njenog podizanja, što Općinski građanski sud u Zagrebu nije proveo zbog pretpostavke da je i taj dio riješen aneksom ugovora između Zagrebačke banke i njenih klijenata oko konverzije kredita u švicarcima. U rješenju zadarskog suda navedeno je da su te dvije stvari odvojene.

Saborski zastupnik Goran Aleksić ocijenio je vraćanje suđenja u ovom slučaju na prvi stupanj veoma važnim, ne samo zbog korisnika kredita u francima, nego i eurima.

“Županijski sud je zaključio da zakonom o konverziji (tj. Zakonom o potrošačkom kreditiranju, op.a.) nije riješen problem nezakonitih kamata do trenutka konverzije, jer su banke u tom periodu primijenile nezakonite kamate, i ne samo kod kredita u CHF-u već i kod eurokredita. Nažalost, u Hrvatskoj su sudsku zadovoljštinu potražili većinom korisnici kredita u francima, dok mnogi vlasnici kredita u eurima ne razumiju da se ista stvar događala i njima te da imaju pravo na obeštećenje”, navodi Aleksić.

Naime, sud je u odluci naveo da je Zagrebačka banka postupila protivno načelu savjesnosti i poštenja iz članka 12. Zakona o obveznim odnosima, kada je svojim klijentima onemogućila da predvide ili provjere uvjete pod kojima banka samoinicijativno mijenja kamate na njihove kredite. Iako su odredbe ugovora, navodi se u presudi, bile jasne i uočljive, one nisu razumljive klijentima banke, što ih čini nepoštenim sukladno Zakonu o zaštiti potrošača. Sud je srušio pritom odluku nižega suda, koji je odbio zahtjev za obeštećenjem zbog preplaćenih kamata, jer je smatrao da to nakon konverzije kredita u francima neće biti potrebno.

“Pogrešno sud prvog stupnja smatra da je konverzijom kredita iz valute CHF u valutu EUR otpao pravni interes tužitelja za isplatu iznosa preplaćenih kamata… Ugovaranje ništetnog povećanja kamata na temelju jednostrane odluke tuženika nije i ne može biti u konverziji anulirano”, navode suci Županijskog suda.

Zakon o konverziji, naime, ne predviđa rješavanje problema s promjenjivim kamatama, što je pogodilo brojne korisnike kredita u Hrvatskoj, o čemu je Faktograf već pisao. Prema nekim procjenama, broj kredita s nezakonito “napumpanim” kamatama u Hrvatskoj varira između 100 i 200 tisuća, no broj tužbi, iako je velik, ne dolazi ni blizu toj brojci.

“Koliko je meni poznato, doneseno je oko 250 prvostupanjskih i 10 pravomoćnih presuda, a pokrenuto je oko 4.000 parnica. Primjerice, prošle godine Hrvatska narodna banka je izašla s brojkom od 2.500 tužbi”, kaže nam Aleksić.

Iz Udruge Franak, naime, povodom ove presude su ponovo poručili da gotovo svi dužnici – i u francima, i u eurima, kao i dužnici u kunama – koji su ugovarali kredite s promjenjivim kamatnim stopama prije 10. siječnja 2013., ugovorili s bankama nepoštene ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te da stoga svi oni imaju pravo privatnim tužbama zahtijevati preplaćene iznose kamata od banaka.

Inače, banke i van Hrvatske gube na sudovima zbog “divljanja” u periodu neposredno pred financijsku krizu. Tako Frankov pandan u Srbiji, udruga Efektiva, napućuje svoje članove oko niza nezakonitosti zbog kojih mogu tužiti banke. Razvrstali su prekršaje u pet osnovnih skupina: jednostrano povećavanje kamatne stope, naplata kredita po višem tipu kursa, nezakonita stopa zatezne kamate, troškovi obrade kredita i plaćanje premije osiguranja. 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste  neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka

Iz kategorije "Aktualno"