Martina Dalić potpuno se pogubila u svojim lažima

Petar Vidov

“Upravo ovi mejlovi potvrđuju ono što sam govorila tijekom cjelokupnog proteklog razdoblja, što sam govorila u vrijeme kad je donesen zakon, što sam govorila tijekom protekle godine na pitanje o tome tko je napisao zakon, što sam govorila na saborskom odboru. Ja jesam glavni autor zakona, ja jesam osoba koja je koordinirala sve aktivnosti jer sam takvu zadaću dobila. (…) Ljudi koji su konzultirani na ovom procesu nisu plaćeni ništa, niti su s njima sklapani ikakvi ugovori, zato što su oni konzultirani, traženo je njihovo mišljenje i oni su to svoje mišljenje kao odgovorni građani na poziv Vlade RH dali. Mislim da je to također nešto što pokazuje i govori koliko su svi drugi, a moram reći i mediji u to vrijeme, vidjeli koliko je problem velik, važan za budućnost hrvatskog gospodarstva i sukladno tome svoje su mišljenje dali, svoje su savjete dali, a konačan rezultat jest proizvod rada Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pravosuđa, Ureda za zakonodavstvo sa svim mišljenjima sviju institucija i usvojen u uobičajenoj zakonodavnoj proceduri. (…) Podsjećam vas da, što se tiče tzv. domaćih podizvođača, oni su angažirani od strane Alix Partnersa, glavnog savjetnika za restrukturiranje. Moram vas pitati, da li mislite da bi itko mogao nagovoriti jednu američku tvrtku da prilagodi svoju proceduru nečijim sugestijama? Mislim da ne, jer su podizvođači po informacijama kojima raspolažem prošli unutarnje provjere. (…) Vaša konstatacija (da su gotovo svi autori zakona kasnije angažirani u Agrokoru, op.a.) nije točna. U prigodi pisanja zakona konzultirani su brojni stručnjaci. Vidjeli ste u članku objavljenom na Indexu da se tamo spominju neka imena koja dosad nisu spominjana. Mnogi ljudi koji su konzultirani tražili su da se njihova imena javno ne spominju”.

Citirani odlomak sukus je prve reakcije ministrice gospodarstva Martine Dalić (Index.hr) na objavu e-mailova koje je razmjenjivala s autorima “lex Agrokora”, privatnim poduzetnicima i njihovim zaposlenicima koji su kasnije iz koncerna Ivice Todorića zahvaljujući unosnim savjetničkim uslugama izvukli milijune kuna. Od svog izvornog stava Dalić u međuvremenu, iako je Index nastavio s objavom mejlova koje je slala s privatne adrese na Hotmail domeni, nije nimalo odstupila. Pokušavajući minorizirati važnost otkrića Indexovog istraživačkog novinara Ilka Ćimića, ministrica Dalić posegnula je za većim brojem činjeničnih netočnosti kojima ćemo se pozabaviti u nastavku ovog teksta.

1. Dalić tvrdi da je čitavo vrijeme govorila da je ona autorica “lex Agrokora” – Ni F od fakta

Tvrdnju da je ona glavna autorica Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH od ministrice Dalić smo, kako je Faktograf već pisao, prvi put čuli tek u veljači ove godine, na sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo. Prije toga je Dalić odgovore na pitanja zainteresirane javnosti izbjegavala gotovo godinu dana: Ministarstvo gospodarstva u svibnju prošle godine je saborskom zastupniku SDP-a Peđi Grbinu odgovorilo da nemaju popis osoba koje su radile na lex Agrokoru, isti odgovor dobio je i Faktograf u listopadu prošle godine, da bi u studenom ministrica Dalić u televizijskom intervjuu čak izjavila kako ne postoje razlozi da javnosti otkrije tko je radio na izradi zakona. Čime je demonstrirala da ne poznaje (ili još gore, namjerno ignorira) odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, ali i članka 39. Ustava RH kojim se građanima jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.

2. Dalić tvrdi da ljudi koji su pisali “lex Agrokor” nisu plaćeni ništa – Ni F od fakta

Kako smo provjerili u sustavu Državne riznice, tijekom 2017. i 2018. godine iz državnog proračuna doista nisu zabilježene isplate prema firmama Texo Management, Altera savjetovanje i InterCapital, kao ni prema Odvjetničkom društvu Šavorić i partneri. Ali sama činjenica da autori “lex Agrokora” nisu honorirani za angažman na izradi posebnog zakona kojim se regulira stečajni proces u najvećem hrvatskom poduzeću, ne znači da Dalićkini savjetnici nisu plaćeni ništa. Novinarka Indexa Oriana Ivković Novokmet još je u siječnju ove godine objavila fakture iz kojih je vidljivo da su autori “lex Agrokora” koji su postali savjetnici u procesu restrukturiranja koncerna zarađivali enormne honorare, u iznosima nešto manjim od milijun kuna mjesečno. Bio je to početak afere koja je rezultirala ostavkom Ante Ramljaka na mjesto izvanrednog povjerenika (Večernji list). Nema nikakve sumnje da su osobe i poduzeća koje je Dalić angažirala da rade na “lex Agrokoru” iz čitavog procesa izvukli ogromnu imovinsku korist. Prema prošlomjesečnom izvješću Agrokorove izvanredne uprave, na savjetnike je, zaključno s ožujkom ove godine, potrošeno 294.118.904,75 kuna. Procjenjuje se da će se savjetnički troškovi do kraja postupka povećati na pola milijarde kuna.

3. Dalić tvrdi da je “lex Agrokor” donesen u skladu s uobičajenom procedurom – Ni F od fakta

Način na koji je donesen “lex Agrokor” nikako se ne može opisati “kao uobičajena zakonodavna procedura”. Upravo suprotno. Tekst zakona nikad nije poslan u javno savjetovanje, iako su tijela javne vlasti, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, dužne o tekstu zakona provesti savjetovanje u trajanju od 30 dana. Vlada RH je zakon u Sabor poslala 31. ožujka 2017. godine, i tražila njegovo usvajanje u hitnom postupku. Rasprava u Saboru zaključena je 6. travnja, “lex Agrokor” istog je dana i donesen i objavljen u Narodnim novinama, a stupio je na snagu već 7. travnja. Čitav proces opisan je u odluci Ustavnog suda, koji je odlučio da “lex Agrokor” jest u skladu s Ustavom RH, ali je isto tako osjetio potrebu da još jednom podsjeti zakonodavnu i izvršnu vlast na svoje mišljenje iz 2013. godine prema kojem “donošenje sve većeg broja zakona po hitnom postupku može dovesti u pitanje samu bit prava i parlamentarizma i da je takva pojava zabrinjavajuća”. Citirana konstatacija dovoljno govori o tome koliko je proces donošenja “lex Agrokora” odmaknut od uobičajene zakonodavne procedure. Treba naglasiti i da je Ustavni sud u ovom slučaju priznao postojanje “osobito opravdanih” razloga za donošenje zakona u doista ekspresnom postupku, ali takve metode i dalje ne mogu biti “uobičajene”, kakvima ih opisuje ministrica Dalić.

4. Dalić tvrdi da je savjetnike angažirao Alix partners i da se na njih ne bi moglo utjecati – Ni F od fakta

Iz mejlova koje je objavio Index.hr jasno je da ni ovaj argument ministrice Dalić nije činjenično točan. U sklopu predmetne korespondencije Dalić i njeni “dečki s Hotmaila” raspravljali su i o tome tko bi trebao biti angažiran kao glavni savjetnik za restrukturiranje između pet različitih ponuda. Marko Delić iz tvrtke Altera napravio je pregled ponuda u kojima je ponude firmi BCG i Roland Berger odbacio kao “tanke”, te zaključio da preostale tri ponude – koje su došle iz firmi McKinsey, Alix Partners i E&Y – kvalitetno pokrivaju većinu traženog opsega posla. Kako je 25. travnja 2017. priopćeno iz Agrokora, upravo su Ante Ramljak i njegovi “domaći partneri” savjetovali ministarstvu Martine Dalić odabir Alix Partnersa kao savjetnika za restrukturiranje. Istog dana potpisani su ugovori i s Texo Managementom, Altera Savjetovanjem, InterCapitalom, koji su bili pisci Lex Agrokora, te s Komunikacijskim uredom Colić, Laco i Partneri. Konzultantski angažman je, prema njihovom vlastitom priznanju (Index.hr), ponuđen i Zakladi za etično financiranje (ZEF), koja je oko potencijalnih rješenja za spas Agrokora konzultirana na zahtjev MOST-a nezavisnih lista, tadašnjeg HDZ-ovog partnera u vladajućoj koaliciji. ZEF je odbio postati dio klike koja izvlači novce iz Agrokora, a čelnik ove Zadruge Goran Jeras Indexu je otkrio što se točno zbivalo iza kulisa. Tako smo doznali i da je Ramljak konzultantima s kojima je surađivao na izradi “lex Agrokora” angažman nudio preko svoje tvrtke Texo management, pa u vodu pada i tako često spominjani argument da je domaće eksperte odabrao inozemni savjetnik za restrukturiranje, odnosno da “dečki s Hotmaila” nemaju ništa s tim. Ramljak i ostatak Dalićkine ekipe s Hotmaila su, dakle, najprije odabrali da će Alix Partners biti savjetnici za restrukturiranje Agrokora, da bi im odmah zatim uvalili (ili nametnuli?) i svoje usluge. Malo je vjerojatno, praktički nemoguće, da čitav savjetnički angažman nije bio dio istog paketa.

A što se tiče tvrdnje ministrice Dalić kako ona ne vjeruje da bi se na međunarodnu firmu poput Alix Partnersa dalo tako lako utjecati, ostaje samo podsjetiti na njen ranije formuliran stav o načinima poslovanja u Hrvatskoj, također razotkriven od strane Indexa. “Ubacite bubu da bi bilo mudro uspostaviti neki kontakt s državom – tipa uvijek je dobro u ovakvim državama kao Hrvatska biti u nekom kontaktu s državom. Nije to USA”, savjet je koji je Dalić uputila odvjetniku Šavoriću povodom njegovog puta u London, na sastanak s imateljima PIK obveznica.

5. Dalić tvrdi da se i iz članka na Indexu vidi da su se pojavila neka nova imena – Ni pola fakta

Ovaj nemušti argument, koji bi trebao poslužiti ministrici Dalić kao izlika zašto je mjesecima pokušala od javnosti sakriti imena pravih autora “lex Agrokora”, također ne drži vodu. Da je Dalić na izradi “lex Agrokora” angažirala Antu Ramljaka i zaposlenike InterCapitala, te Šavorićevog odvjetničkog ureda poznato je već odavno, zahvaljujući raznim medijskim izvještajima: Faktograf je o tome pisao još u listopadu 2017. godine. Nadalje, Index.hr još je u travnju, prije više od dva tjedna, objavio kompletnu listu ljudi koji su pisali “lex Agrokor”, što je tada u većem dijelu tzv. mainstream medija (pa posredno i u dijelu javnosti) naišlo na zid šutnje. Od srijede do danas Index je u tri različita teksta objavljivao Dalićkine mejlove (možete ih čitati OVDJE, OVDJE i OVDJE, redoslijedom kojim su i objavljivani), a od novih aktera u njima se pojavljuje tek profesor Petar Miladin s Pravnog fakulteta u Zagrebu. I to tek kao dodatna ilustracija činjenice da su potpunu kontrolu nad procesom imali ministrica Dalić i njeni “dečki s Hotmaila”. Profesora Miladina su, naime, najprije zatražili savjet pa ga odlučili ignorirati jer njegove sugestije nisu odgovarale njihovoj viziji “lex Agrokora”.

Kompletna obrana ministrice Dalić od skandala koji je razotkrio Index u osnovi se tako svodi na tvrdnje da u mejlovima nije otkriveno ništa novo, odnosno da se sve radilo u najboljem interesu hrvatskog gospodarstva i javnosti. Dalić u takvoj argumentaciji asistiraju i njeni medijski trbuhozborci – prvenstveno Jutarnji list i ostala izdanja Hanza medije – pokušavajući javnost uvjeriti da je u čitavoj priči oko Agrokora baš sve čisto. Index je, međutim, neupitno dokazao da je krug ljudi koji je Dalić okupila u svrhu “spašavanja” Agrokora iskoristio svoju povlaštenu poziciju da si osigura višemilijunsku zaradu. Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, smijenjena jer je previše revno obavljala svoj posao, odmah je komentirala da bi se čitavim slučajem trebao pozabaviti DORH (Tportal). Pojavljuje se, naime, osnovana sumnja u kršenje barem tri članka Kaznenog zakona RH i to članka 259. (zlouporaba povlaštenih informacija), članka 291. (zlouporaba položaja i ovlasti), te članka 295. (trgovanje utjecajem). Za sva navedena kaznena djela propisane su višegodišnje zatvorske kazne.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste  neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka

Iz kategorije "Ocjena točnosti"