Kad ministri različito tumače zakon donesen na temelju emocija, a ne analiza

Ante Pavić

Ministrica obrazovanja i znanosti Blaženka Divjak  poslala je 16. svibnja đačkim domovima te osnovnim i srednjim školama pismenu uputu o prednosti nezaposlenih branitelja kod zapošljavanja na ravnateljskim mjestima, što je opravdala obavezom poštivanja novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, što je u četvrtak objavio Jutarnji list.

Ministrica je toliko široko protumačila članak 102. Zakona da je u svojem naputku doslovno navela da veterani kojima Zakon daje prednost imaju isključivo pravo prvenstva prilikom izbora za ravnatelja. “U situacijama kad se na natječaj za ravnatelja uz osobe koje ostvare prednost jave i osobe koje prednost ne ostvaruju, izbor ravnatelja obavlja se samo između osoba koje ostvaruju prednost”, piše Divjak i dalje navodi da će se između osoba koje ostvaruju prednost izabrati ona koja ima pravo prvenstva kako propisuje Zakon.

Zakon u Glavi VII koji propisuje pravo na prednost pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta u članku 102. kaže: „Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima prilikom zapošljavanja temeljem javnog natječaja, oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način obvezne su prilikom tog zapošljavanja dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom, prema sljedećem redoslijedu: a) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi; b) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata; c) hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata; d) članu uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog ratae) dragovoljcu iz Domovinskog rata; f) hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske; g) djetetu umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade; h) djetetu umrlog dragovoljca iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade;i) djetetu umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade; j) djetetu dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade i k) djetetu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade.

Divjak ide dalje pa navodi da “u slučaju da se na natječaj uz osobe koje ne ostvaruju prednost javi samo jedna osoba koja ostvaruje prednost, uzet će se u obzir samo ta jedna osoba koja ostvaruje prednost”. To bi značilo da bi nezaposleni veteran koji udovoljava uvjetima mogao zamijeniti ravnatelja koji je također veteran samo zato što udovoljava kriteriju nezaposlenosti. To je navelo Suzanu Hitrec, predsjednicu Udruge ravnatelja da za Jutarnji list ustvrdi: “Ovim dopisom nezaposleni je branitelj s iskustvom rada u školi u apsolutnoj prednosti jer jedini ulazi u izbornu proceduru. Ostali su obespravljeni, uključujući i postojeće ravnatelje branitelje koji nemaju prednost jer nisu nezaposleni”.

“Naputak ne primjenjivati”

U četvrtak ujutro javio se ministar branitelja Tomo Medved ustvrdivši da nema ništa sporno da prednost pri izboru i imenovanju ravnatelja u školskom sustavu imaju hrvatski branitelji, objasnivši da je odluka usklađena sa Zakonom o hrvatskim braniteljima (Tportal), da bi se kasnije tijekom poslijepodneva, kad je zgrožena Udruga srednjoškolskih ravnatelja uzbunila javnost, javilo njegovo ministarstvo koje je, suprotno ranije izrečenim riječima ministra Medveda, objavilo da uputa ministrice obrazovanja ne proizlazi iz očitovanja Ministarstva hrvatskih branitelja i da iz njihovog naputka jasno proizlazi da se postupci vezani uz imenovanje na tzv. mandatne funkcije trebaju provoditi sukladno posebnim pravnim propisima za određenu ustanovu. (Jutarnji list)
Ukratko, kazali su da je ministrica Divjak ipak promašila, iako je sam Medved ujutro kazao da “izmjena u odnosu na bivši zakon je utoliko što je ovdje omogućeno pravo prvenstva i na rukovodeća mjesta. Zakon svakako treba promatrati u cijelosti”. (Tportal)

Onda se u četvrtak poslijepodne javila sama ministrica Divjak koja „žali zbog nastale situacije te moli škole da do daljnjeg ne primjenjuju poslani naputak te da pričekaju nove informacije“. (N1)

Sukob zbog tumačenja nije slučajan

Ova stolnoteniska partija s brzom izmjenom udaraca ministrice i ministra nije slučajna jer je Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji , poznatiji i kao Zakon o braniteljima dizajniran tako da primjena ovisi o različitim tumačenjima.

Dopune članka 38. Zakona iz 2012. godine izričito su u stavku 4. nijekale prednost pri zapošljavanju na poslovima koja su zakonom ili drugim pravnim propisom utvrđena kao rukovodeća radna mjesta u ustanovama. Novi Zakon izričito ne niječe statusnu prednost na rukovodećim mjestima.

Udruga srednjoškolskih ravnatelja koja je najavila ispitivanje ustavnosti Zakona o braniteljima (N1), može se pozvati na dva članka Ustava. Članak 55. Ustava kaže da „Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.“, dok članak 44. Ustava kaže: „Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe“.

Široki broj povlastica

Veterani te djeca preminulih i nestalih veterana imaju i veću zaštitu radnopravnih odnosa od ostalih radnika. Tako su, prema Zakonu o braniteljima, posljednji na listi za otkaze u pojedinom poduzeću pa tako članak 105. kaže: „Pravna osoba iz članka 102. ovoga Zakona koja namjerava provesti postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika će prilikom uvrštenja radnika u kolektivni višak radnika dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, dijete nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uvrstiti u popis viška radnika jedino nakon što pod jednakim ili sličnim uvjetima uvrsti ostale radnike kojima u tom postupku namjerava otkazati ugovore o radu“. Poslodavcima su osigurane i fiskalne olakšice ako zaposle veterane ili njihovu djecu“.

Djeca smrtno stradalog hrvatskog veterana, djeca nestalog hrvatskog veterana i djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida imaju pravo na izravan smještaj u učeničke i studentske domove ako im prihod po članu kućanstva ne prelazi 60 posto proračunske osnovice i pod drugim uvjetima određenim posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti i način smještaja u učeničkim i studentskim domovima.

Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog veterana i članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog vojnika imaju pravo na ustup dijela dionica čiji je imatelj Republika Hrvatska, a imaju i prednost pri zakupu poslovnih prostora. Imaju pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate.

Dvostruko veće mirovine

Dobrovoljci iz Domovinskog rata koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali dvije do tri godine u borbenom sektoru ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje kupnjom stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju te dodjelom financijske potpore prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima predviđen za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s 20 posto oštećenja organizma.

Novim Zakonom su im značajno povećana mirovinska prava. Njime ostvaruju nižu granicu za umirovljenje, više iznose mirovina, uvećane osobne i obiteljske invalidnine te veća prava za članove obitelji. Tu su i veća prava rada s obzirom na mirovinu, izračun staža u dvostrukom trajanju te određena najniža mirovina. (Mirovina.hr)

Hrvatska ima preko 505 tisća branitelja (Jutarnji list), a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, do travnja ove godine povlaštene mirovine na temelju Zakona o braniteljima primalo je 71.455 osoba, čija je prosječna mirovina iznosila 5.618 kuna. To je blago povećanje u odnosu na veljaču 2017. kad je mirovinu na temelju Zakona o braniteljima primalo 70.963 osobe.Tome treba pribrojiti i 6.792  bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i njihovih obitelji koji primaju mirovinu od prosječnih 2.961 kuna.

Istovremeno, prosječna mirovina poljoprivrednika i svih onih koji su otišli u starosnu ili prijevremenu mirovinu na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, a kojih je 1,14 milijuna, iznosila je prosječnih 2.342 kune.

Vlada ignorira upute Europske komisije

Europska komisija u svojem se izvještaju posvećenom Hrvatskoj spominje i mirovine ratnih veterana. Pritom upozorava da se, umjesto podrške reintegriranju na tržište rada, tijekom mandata aktualne Vlade događa proširenje povlastica za branitelje. Komisija navodi da su njihove mirovine više nego dvostruko veće od običnih te da novi zakon ponovno otvara mogućnost registriranja statusa branitelja, smanjuje dob za njihov odlazak u mirovinu i proširuje prava članova njihovih obitelji da tu mirovinu naslijede. Sve je to suprotno ciljevima, koje EK inače preporučuje, o ujednačavanju kriterija za braniteljske povlastice s onima za druge socijalne naknade.(Vecernji list)

Vlada ih za sada nema namjeru poslušati, a po svemu sudeći se može očekivati još razlićitih tumačenja odredbi kontroverznog zakona koji je ionako donesen na temelju emocija – što se vidi i prema usvojenoj terminologiji te širokom opsegu prava – a ne dubljih analiza. Vlada, u kojoj je tad bila i Blaženka Divjak, još je na ljeto prošle godine jednoglasno usvojila prijedlog Zakona kojem su prethodili prosvjedi koji su trajali 555 dana i koji su ostali naupečatljiviji zbog prijetnji plinskim bocama i tadašnjoj SDP-ovoj vladi (Index.hr). Stoga ne čudi da je Divjak pomislila da se od nje očekuje da ravnateljima škola uputi naputak koji bi ipak mogao dovesti do ocjene ustavnosti samog Zakona.


Iz kategorije "Analize"