Ministre pomaže vojska od preko 140 državnih tajnika i pomoćnika

Sanja Despot

„Na početku svoga mandata ova Vlada najavila je smanjenje broja dužnosničkih mjesta i u sklopu toga obećano je ukidanje funkcije pomoćnika ministara i kreiranje funkcije ravnatelja koji bi bili na čelima uprava ministarstva, a u svojstvu profesionalnih državnih službenika“, konstatirala je zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš u travnju te Vladi poslala upit:

„Koliko pomoćnika ministara i državnih tajnika trenutno ima u ministarstvima Vlade Republike Hrvatske? Kada će status pomoćnika ministara biti promijenjen u status ravnatelja uprava?“.

Premijer Andrej Plenković sa zadnje sjednice Vlade je odgovorio kako su „podaci o pomoćnicima ministara i državnim tajnicima objavljeni  i javno dostupni javnosti na mrežnim stranicama ministarstava, a objedinjeno i na mrežnim stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u okviru Registra dužnosnika“.

S obzirom na to da se Vladi nije dalo prolaziti kroz podugački popis, učinili smo to mi. Na stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa moguće je izlistati aktualne državne tajnike, a prema tamo dostupnim podacima u trenutku pisanja ovog teksta bilo ih je točno 50.

Taj podatak, međutim, treba uzeti sa stanovitom rezervom i uspoređivati ga sa stranicama pojedinih ministarstava. Uočili smo kako na popisu državnih tajnika, primjerice, nema državne tajnice u Ministarstvu gospodarstva poduzetništva i obrta Nataše Mikuš Žigman, iako u Povjerenstvu postoji njena imovinska kartica s promijenjenim podacima. Ta nam je greška upala u oči zbog čuđenja što je za to, u ovom trenu vrlo aktualno ministarstvo, naveden samo jedan državni tajnik – Mario Antonić.

Pomoćnika ministara, na toj je tablici bilo 93, iz čega proizlazi da ministre skupno u 20 ministarstava i četiri središnja državna ureda pomaže vojska od preko 140 imenovanih dužnosnika.

Treba svakako napomenuti da je takvo zatečeno stanje bilo u trenutku pisanja ovog teksta. Podaci se često mijenjaju jer se i nova imenovanja i razrješenja stalno zbivaju – i na zatvorenom dijelu sjednice Vlade ovog  četvrtka odlučeno je o novim razrješenjima i imenovanjima u Ministarstvu financija i Ministarstvu obrane, a ministar zdravstva dobio je još jednog novog pomoćnika.

Pokazatelj sklopljenih i razvrgnutih koalicija

Brojka angažiranih državnih tajnika pravo je ogledalo političkih nagodbi, odnosno koalicija koje su se sklapale i rasklapale od kada je u jesen 2016. formirana vlada Andreja Plenkovića s kroničnim nedostatkom ruku u Saboru.

Najbolja ilustracija toga je Ministarstvo znanosti i obrazovanja gdje je  troje državnih tajnika (nakon što je Hrvoje Šlezak napustio to mjesto zbog neslaganja HRAST-a s ratifikacijom Istanbulske konvencije). Plenković je na mjestu državnog tajnika ostavio Matka Glunčića, nesuđenog voditelja Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu, a čijem se imenovanju na čelo ERS izričito usprotivila ministrica Blaženka Divjak u čijem ministarstvu Glunčić radi. Ministrica Divjak je prošlog ljeta pri preuzimanju dužnosti u Ministarstvu dobila dvoje sebi odanih državnih tajnika – Tomu Antičića i Branku Ramljak. Uz jednu „staru“ pomoćnicu ministra, Blaženka Divjak imenovala je i dvoje sebi odanih pomoćnika pa tako sada u ministarstvu djeluje troje državnih tajnika, odnosno tajnica i troje pomoćnika, odnosno pomoćnica ministrice.

Ministarstvo pravosuđa, koje je prošle godine prešlo iz ruku MOST-a pod skute HDZ-a, također ima tri državna tajnika. Najstariji staž u vrijeme Plenkovićeve vlade ima Kristijan Turkalj koji je na tu poziciju imenovan 1. ožujka 2017., a Juro Martinović i Josip Salapić imenovani su nakon što je ministrom postao Dražen Bošnjaković. U ministarstvu postoji i šestero pomoćnika ministra od kojih dvoje vuče staž još iz vremena vlade Tihomira Oreškovića, a četvero ih je imenovano nakon što je HDZ „vratio“ to ministarstvo.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja također ima troje državnih tajnika, od kojih je jedna tajnica ostala „stara“, a dva su imenovana nakon što je ministarstvo od Lovre Kuščevića preuzeo HNS-ov Predrag Štromar. Štromar na raspolaganju ima i četvero pomoćnika, odnosno pomoćnica ministra.

I u Ministarstvu unutarnjih poslova stigli su do brojke tri kad je riječ o državnim tajnicima, a svi su imenovani nakon što je ministarstvo od tadašnjeg MOST-ovca Vlahe Orepića preuzeo Davor Božinović. Ministar Božinović ima i tri pomoćnika od kojih je samo jedan „stari“, imenovan u veljači prošle godine.

Rekorder Ministarstvo poljoprivrede

Najveći broj imenovanih dužnosnika je u Ministarstvu poljoprivrede ministra Tomislava Tolušića koji od danas obnaša i dužnost potpredsjednika Vlade. U tom ministarstvu uz troje državnih tajnika djeluje i osmero pomočnika ministra.

Tolušiću za vrat puše ministrica Gabrijela Žalac u čijem Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije djeluje također troje državnih tajnika i šestero pomočnika ministra. Nema nikakve sumnje da je obim djelovanja tog ministarstva velik, šteta je samo što uz tolike imenovane dužnosnike rezultati u povlačenju europskih fondova baš i nisu zavidni.

Brojku tri dostiglo je i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i to kad su u pitanju i državni tajnici i pomočnici ministra.

Ostala ministarstva imaju po dva državna tajnika, odnosno državne tajnice.

O velikom broju državnih tajnika, Faktograf je već pisao, a od početka prošle godine taj je broj dodatno narastao.

Ravnatelji uprava stalno samo u najavi

Plenkovićeva vlada nije prva koja je primijenila taj sustav, ali u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor nisu postojali pomoćnici ministra. Prelazak sa sustava u kojem je svaki ministar imao jednog zamjenika, ispod kojeg su bili pomoćnici ministara – a kako je bilo u vrijeme SDP-a – zamišljen je kao prelazak na sistem u kojem će ministri i državni tajnici biti politički imenovani dužnosnici, promjenjivi nakon promjene vlasti, a ispod njih bi trebali biti ravnatelji pojedinih uprava koji će biti profesionalni kadar koji se ne mijenja s dolaskom nove vlade. Međutim, ne samo da se to nije ostvarilo, već se još uvijek – kako se vidi i sa zadnje sjednice Vlade – imenuju novi. Kada će se prestati s tom praksom?

Premijer Plenković na takvo pitanje Anke Mrak-Taritaš odgovorio je sljedeće:

„Kako je u tijeku izrada Nacrta zakona o plaćama u državnoj službi i Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta, Popisom radnih mjesta koji je sastavni dio Uredbe, utvrđeno je i radno mjesto ravnatelja uprave (sada pomoćnik ministra). Nacionalnim programom reformi za 2018. godinu, predviđeno je donošenje Zakona o plaćama u državnoj službi u rujnu, a Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u studenome 2018. godine. Promjena statusa pomoćnika zahtijeva i odgovarajuću izmjenu više propisa, i to: Zakona o sustavu državne uprave, Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o državnim službenicima, slijedom čega je planirana promjena statusa pomoćnika ministra u ravnatelj uprave početkom 2019. godine“.

Plaća im je oko 20.000 kuna bruto, pa nas samo državni tajnici kao što su sporni Matko Glunčić, u turizmu neiskusni Frano Matušić, državna tajnica Nade Murganić Margareta Mađarić , bivša kninska kraljica Josipa Rimac ili Josip Salapić, a bez pribrajanja gotovo dvostruko većeg broja pomoćnika, zbirno mjesečno koštaju više od milijun kuna.

Problem nisu njihove plaće, problem je to što se uz brojne ministre, državne tajnike, pomoćnike i stručne službe u ministarstvima i središnjim uredima, zemlja ne miče s mjesta. Odnosno, kada se pojavi problem kao što je Agrokor, izrada rješenja povjeri osobama koje nemaju nikakve službene veze s državnim institucijama.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"