Kuščević: Novim prijedlogom Zakona, Povjerenstvu povećavamo ovlasti

Ante Pavić

Dozvoljavam da zbog nedostatka iskustva novo vodstvo Povjerenstva ne razumije logične odredbe nacrta novog Zakona. Upravo zato što smo iz Zakona maknuli konkretan popis kažnjivih oblika ponašanja dužnosnika, to znači da smo Povjerenstvu prepustili da ono procjenjuje koja ponašanja sve spadaju u sukob interesa. Jer ako imamo deset propisanih kažnjivih djela, onda znači da ono jedanaesto, koje nije točno definirano u zakonu, nije kažnjivo? Zato je Ministarstvo predložilo nacrt kojim Povjerenstvu povećavamo ovlasti i očekujemo, budući da je to tek prijedlog, njihovo očitovanje“, izjavio je ministar uprave Lovro Kuščević za Večernji list nakon što je Jutarnji list objavio detalje prijedloga nacrt novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Iz nacrta novog Zakona, koji je zapravo trebao biti samo dopuna aktualnog Zakona, izbačene su taksativno nabrojeni oblici ponašanja dužnosnika koji su kažnjivi prema sadašnjem Zakonu o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine).

Novi zakonski prijedlog načelno ističe da dužnosnik u obnašanju dužnosti ne smije svoje privatne interese pretpostaviti javnom interesu, ali ne propisuje koja su to konkretna zabranjena djelovanja dužnosnika.

Kuščević je nakon objave Jutarnjeg lista, dakle, izjavio da se Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa daju mnogo veće ovlasti jer više nisu vezani strogo definiranim kažnjivim ponašanjima dužnosnika, nego mogu, na temelju vlastitog nahođenja, odlučiti što je kažnjivo. Takvo Kuščevićevo tumačenje očito unosi pravnu nesigurnost, a mi smo se obratili bivšem vodstvu Povjerenstva koje bi, prema Kuščevićevom tumačenju, trebalo imati više iskustva pa razumjeti „logične odredbe nacrta novog zakona“, jer to, prema Kuščeviću, nova garnitura ne razumije zbog neiskustva.

“Parodija od prijedloga”

Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kaže da je prijedlog – obična parodija.

„Mogu komentirati samo o onome što sam pročitala u medijima, a po tome mogu samo zaključiti da se ovim prijedlogom potpuno sakati tijelo koje bi trebalo odlučivati o sukobu interesa“, kaže Orešković.

Dodaje da je u njezinom mandatu predloženo da se proširi definirani popis kažnjivih djela, a novim prijedlogom se oni potpuno brišu. „Mi smo tražili širenje ovlasti tijela, a ne njegovo potpuno zagušenje, kao što je predloženo ovim prijedlogom“, kaže Orešković.

Ne može se začuditi činjenicom da se donosi ovakav prijedlog u vrijeme kad je Hrvatska preuzela predsjedništvo u Vijeću Europe, pri čemu je kao jedan od ciljeva postavila borbu protiv korupcije.

Orešković je, podsjetimo, odustala od kandidature za nastavak predsjedanjem Povjerenstva nakon što u veljači 2018. nije reizabrana jer je prije toga smetala vladajućima protiv čijih je članova Povjerenstvo donijelo nekoliko neugodnih odluka (Tportal). Imala je tada i poruku za premijera Plenkovića: „U represiji korupcije smo pali na svim pitanjima kad se tiče političkih moćnika. Imam poruku i za predsjednika Vlade. Mogu poručiti i predsjedniku Vlade da uz pomoć svojih marketinških stručnjaka počne pripremati fraze kojima će 5 svjetskih jezika kojima vlada iskoristiti za kamuflažu činjenice da smo u borbi protiv korupcije na samom dnu“.

U radnoj skupini osoba kažnjena zbog sukoba interesa

Da se izrada dopune ovog Zakona, koji se ovim prijedlogom – ispostavilo se – pretvorio u prijedlog sasvim novog zakona koji oduzima ovlasti Povjerenstvu, potpuno neozbiljno shvatila, svjedoči i prethodno imenovanje Josipe Rimac, državne tajnice u Ministarstvu uprave i bivše gradonačelnice Knina u radnu skupinu za izradu Zakona za koju je baš isto Povjerenstvo mjesec dana nakon toga donijelo dodluku da je u sukobu interesa (Faktograf).

Ona u svojoj imovinskoj kartici nije prijavila vlasništvo nad tri stana pa je dobila kaznu od četiri tisuće kuna u vrijeme kad je već bila imenovana u radnu skupinu za izradu Zakona (Telegram).

Kad se javnost stala zgražati nad angažmanom Josipe Rimac, ona je u tišini maknuta iz te radne skupine (Jutarnji list).

Rimac je državna tajnica ministru Kuščeviću koji je do sada najpoznatiji po djelomičnoj reformi lokalne uprave i samouprave na temelju koje je značajno ojačao načelnike, gradonačelnike i župane kao lokalne šerife koji sve manje odgovaraju odgovaraju lokalnim skupštinama pa je zakon nazvan „lex šerif“. (Tportal) Taj njegov prijedlog Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi prošao je glatko, iako su mjesecima prije toga mediji i pojedini profesori upozoravali na neustavnost i potpunu regresivnost tog zakona (Večernji list).

Kuščevićevo ministarstvo nije se libilo tabloidnog medijskog obračuna s kritičarima pa je na svojim stranicama objavilo vijest pod naslovom „Ustavni sud presudio: Profesor Koprić, Švaljek i Most fulali temu – Kuščević je u pravu“ (Telegram), ali su je ubrzo nakon objave izbrisali.

Ivan Koprić, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i kao takav jedan od vodećih stručnjaka za javnu upravu,  koristio je svaki javni nastup za kritiziranje prijedloga zakona, smatrajući da je dužnost akademika da ukazuje na probleme, što su u Ministarstvu shvatili sasvim osobno.
“Lex šerif”  je svejedno prošao, a za očekivati je da će se dosadašnji Zakon o sprečavanju sukoba interesa, u slučaju da ova njegova ekstremna verzija ne prođe, potpuno razvodniti.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"