Hrvatska treća u EU po udjelu radne snage koja je iselila u druge članice Unije

A.B.

Eurostat je objavio istraživanje o radnoj snazi – osobama u dobi između 20 i 64 godine – koja je napustila svoju državu i otišla živjeti i raditi u druge članice EU. Hrvatska je s čak 14 posto iseljenih radno sposobnih građana treća u Europskoj uniji, nakon Rumunjske (19.7 %) i Litve (15 %). Da se radi o zabrinjavajućem podatku, koji sigurno svjedoči o stanju na tržištu rada u Hrvatskoj, svjedoči činjenica da je prosjek EU daleko niži – iznosi tek 3.8 posto.

Hrvatska je, podsjetimo, vodeća po broju nesigurnih poslova, odnosno prilično je usamljena na vrhu EU po udjelu ugovora na određeno vrijeme.

Zato ne čudi što hrvatski radnici u prosjeku češće migriraju u druge članice EU i to gotovo četiri puta učestalije, dok udio iseljenih u ukupnoj radnoj snazi raste. Naime, 2007. godine udio je bio 12,2 posto, a 2012. godine 10,2 posto, što govori i da je ulazak u EU olakšao odlazak radne snage u inozemstvo. Ograničenja za hrvatske radnike, podsjetimo, još uvijek postoje u Malti, Austriji, Sloveniji, Nizozemskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ovo istraživanje govori i o tipu obrazovanja iseljene radne snage. Na razini Europske unije, većina migrirajuće radne snage bolje je obrazovana u odnosu na opću populaciju. Naime, 32,4 posto mobilne radne snage nastavila je obrazovanje nakon srednje škole, u odnosu na prosjek radnika u EU, čijih 30,1 posto ima više i visoko obrazovanje.

No, za Hrvatsku i samo još pet slabije razvijenih zemalja EU – Bugarsku, Portugal, Latviju, Litvu i Estoniju – to ne vrijedi. Ispostavlja se da će visoko obrazovani radnici lakše ostati u Hrvatskoj, dok je obrnuto u bogatijim članicama EU poput Francuske, Finske, Švedske, Njemačke, Danske, Belgije, UK i Irske.

Ovo bi se moglo objasniti i pomanjkanjem pristojnih uvjeta rada za hrvatske niže kvalificirane radnike. Njih ove godine, kao nikada do sad, nedostaje u vrijeme turističke sezone, što ne čudi budući da su minulih godina jedva do nikako na svojim računima osjetili porast zarade u turizmu.

U prosjeku su mobilni radnici češće zaposleni od onih koji ostaju u državama porijekla – 76,1 posto naprema 72,1 posto. No, i tu se Hrvatska ističe. Nakon Grčke (77,3 naprema 57,8 %), Hrvatska je odmah sljedeća po veličini rascjepa u zaposlenosti radne snage koja je migrirala (79,8 %) i one koja je ostala kod kuće (63,6 %). razlika je četiri puta veća nego na razini EU28. Slijede Španjolska, Italija i Poljska.

Na kraju istaknimo i da među članice EU čija radna snaga najmanje napušta svoju zemlju spadaju Njemačka (1 %), Ujedinjeno Kraljevstvo (1,1 %), Švedska i Francuska (1,3 %). Iako se udio ekonomskih migranata u deset godina povećao unutar EU – 2,5 % na 3,8 % – postoje države u kojima se dogodio obrnut trend i to na Cipru, gdje je taj udio pao sa 7,1 na 3,9 posto.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste  neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka

Iz kategorije "Aktualno"