Donirala HDZ ruskim novcem, a sad bi mogla postati nova šefica Agrokora

Petar Vidov

Nagodba u Agrokoru je moguća do kraja mjeseca, najavio je Maksim Poletaev, zamjenik predsjednika uprave ruskog Sberbanka, usred jučerašnje turneje po hrvatskim institucijama. Poletaev je, u društvu Sberbankovog službenog hrvatskog predstavnika Sergeja Volka, najprije u Banskim dvorima posjetio Andreja Plenkovića, da bi se zatim na Pantovčaku sastao i s Kolindom Grabar Kitarović.

Između prvog i drugog susreta dvočlana delegacija je, međutim, poslala tročlana. Na Pantovčaku se dvojici Sberbankovih predstavnika pridružila i Oksana Dvinskykh, poduzetnica ruskog porijekla koja već godinama živi i radi u Hrvatskoj. Ime Oksane Dvinskykh do sada se nije u javnosti povezivalo s procesom restrukturiranja u Agrokoru, ali je zato poznata po svojim vezama s HDZ-om, kao i po druženju s bračnim parom Karamarko.

HDZ-ova donatorica nova šefica Agrokora?

Vlada RH je novinaru 24sata Ivanu Pandžiću potvrdila da Dvinskykh nije bila na sastanku u Banskim dvorima, a za njen posjet Pantovčaku doznali smo tek posredstvom fotografije koju je Ured predsjednice poslao medijima. Obje institucije, i Vlada RH i Ured predsjednice, prilično su netransparentne oko sastanka s predstavnicima najveće ruske banke. Plenkovićev sastanak s ruskim bankarima na službenim stranicama Vlade RH uopće se ne spominje, isto kao ni na Vladinom službenom Facebooku. Fotografija sastanka objavljena je tek na Vladinom Twitteru, bez ikakvih informacija o temama razgovora.

Ured predsjednice Grabar Kitarović sastanak ne spominje na društvenim mrežama, ali su o njemu vrlo šturo izvijestili na službenoj stranici. U vjestici koja nije istaknuta na naslovnici službenog weba Grabar Kitarović, iako se u trenutku pisanja ovog teksta radi o njenoj najrecentnijoj aktivnosti, navodi se tek da se predsjednica RH susrela s Poletaevom, te da su se oboje složili kako nagodbu u Agrokoru treba postići zbog očuvanja stabilnosti hrvatskog gospodarstva. Na popratnoj fotografiji prikazani su samo Grabar Kitarović i Poletaev, a ni u tekstu priopćenja nema spomena drugih osoba koje su nazočile sastanku. Informacija da je sastanku prisustvovala i Dvinskykh prešućena je i u priopćenju koje je Ured predsjednice poslao medijima, ali je to otkrila službena fotografija koju objavljujemo uz ovaj tekst.

Pozivajući se na neimenovane sugovornike, 24sata prenosi i špekulacije da bi Dvinskykh mogla postati buduća šefica uprave Agrokora. Naime, prema predloženom nacrtu nagodbe u Agrokoru, ruske banke Sberbank i VTB preuzet će oko 45 posto vlasničkog udjela u najvećoj hrvatskoj kompaniji. Logično je stoga da buduća uprava, koja će naslijediti izvanrednog povjerenika Fabrisa Peruška, ne može biti imenovana bez odobrenja iz Moskve. Tjednik Express još je u travnju objavio tvrdnju navodno upućenog sugovornika da su Rusi u potrazi za osobom koja će voditi Agrokor nakon restrukturiranja.

Veze s obitelji Karamarko

Uvid u sudski registar otkriva da Dvinskykh obnaša funkciju direktorice u čak sedam trenutno aktivnih firmi: Titan građenje, Titan marine, Titan nekretnine, Titan energija, Titan charter, Migrit energija i Aedificium građenje. Dvinskykh je donedavno bila i direktorica firme Migrit solarna energija, ali to je poduzeće ugašeno u lipnju 2016. godine, samo tri dana nakon što je Tomislav Karamarko pao s vlasti. Karamarko je ostavku u HDZ-u podnio 21. lipnja, a Migrit solarna energija je iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu brisana 24. lipnja. Desetak dana ranije, 16. lipnja, Karamarkov HDZ srušio je vlastitu Vladu izglasavši nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću.

Migrit solarna energija ujedno je i najkontroverznije poduzeće kojim je Dvinskykh upravljala. Radi se o firmi koja se neuspješno pokušala uključiti u gradnju nuklearne elektrane Fennovoima u Finskoj, što je Dvinskykh ambiciozno najavljivala u intervjuu za Večernji list. Odbijeni su nakon što su finske vlasti zaključile da se ne radi o hrvatskom poduzeću, već o firmi u skrivenom ruskom vlasništvu (Finacial Times). Naime, nuklearnu elektranu Fennovoima trebao je graditi ruski Rosatom, a Finci su na tu investiciju pristali uz uvjet da 60 posto kapitala ulože investitori iz Europske unije. Rosatomu bi pripalo preostalih 40 posto vlasništva.

Ruski dnevni list Kommersant 1. srpnja 2015. godine objavio je da je Rosatom u Hrvatskoj pronašao investitore spremne uložiti 158 milijuna eura, koliko je bilo potrebno da se zatvori financijska konstrukcija. Migrit solarna energija je, prema dogovoru s Rosatomom, trebala preuzeti 8,89 posto dionica u finskoj nuklearki. Samo dan kasnije, 2. srpnja, Tomislav i Ana Karamarko otputovali su u Helsinki – u istom avionu kojim je putovala i Dvinskykh (MTV). Iz HDZ-a su tvrdili da njihov stranački predsjednik u Finsku nije putovao zajedno s Dvinskykh, već su samo, spletom okolnosti, oboje išli na poslovnu konferenciju “The Northern Light Summit”.

Službeno objašnjenje HDZ-a zvučalo je prilično neuvjerljivo, ako znamo da je Dvinskykh s obitelji Karamarko povezana privatnim i poslovnim vezama. Ana Karamarko je u firmi Migrit energija svojedobno savjetovala Dvinskykh o odnosima s javnošću (H-Alter), a nije tajila ni prijateljstvo s hrvatsko-ruskom poduzetnicom (Tportal). Dvinskykh se u Karamarkovo vrijeme redovito pojavljivala na HDZ-ovim događanjima, a bila je i vrlo izdašna donatorica stranke. Tvrtka Titan nekretnine HDZ-u je pred izbore 2015. godine donirala 100.000 kuna. Posredstvom tjednika Nacional naknadno smo doznali da je Zaklada “Nova pokoljenja”, kojom također upravlja Dvinskykh, HDZ-u tijekom 2014. i 2015. godine donirala oko 2,6 milijuna kuna. Udruga GONG tada je tražila reakciju Državnog izbornog povjerenstva (DIP), ali afera je ostala nesankcionirana.

Oksana Dvinskykh i skriveni ruski kapital

U svim firmama kroz koje djeluje Dvinskykh je zavedena “samo” kao direktorica; ni u jednoj nije formalno prisutna u vlasničkoj strukturi. Dvinskykh tvrdi da su vlasnici imućne židovske obitelji Edel i Sološčanskij. Grigorij Edel i Maksim Sološčanskij, službeno zavedeni kao vlasnici firmi koje Dvinskykh zastupa, hrvatski su državljani. Okolnosti pod kojima su poduzetnici povezani s Dvinskykh dobili državljanstvo nepoznate su zbog odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka. No prema neslužbenim informacijama do kojih je došao Nacional, u stjecanju državljanstva im je 2013. pomagao tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, predsjednik HDZ-ovog koalicijskog partnera HNS-a.

Finske vlasti nisu nikad objasnile zbog čega Migrit i povezana poduzeća smatraju tvrtkama u prikrivenom ruskom vlasništvu, ali razloge njihovih sumnji identificirali smo vlastitim istraživanjem. Sumnja je zasigurno proizašla iz činjenice da se Migrit solarna energija nije mogla pohvaliti naročito uspješnim poslovanjem: 2015. zaradili su 1,5 milijuna kuna, znatno manje nego što su potrošili, da bi na kraju godine knjižili gubitak nešto veći od dva milijuna kuna. Ali su usprkos tome obećavali Fincima da će u izgradnju nuklearke uložiti 158 milijuna eura, bez jasnog objašnjenja odakle bi taj novac trebao stići.

Migrit energiju, tvrtku-majku Migrit solarne energije, osnovao je Mikhail Žukov, direktor u ruskoj građevinskoj firmi Inteco. Radi se o poduzeću kojeg su od bivših vlasnika 2011. godine zajednički preuzeli ruski milijarder Mikail Šiškanov kao većinski i Sberbank kao manjinski dioničar. Šiškanov je inače nećak hrvatskoj javnosti nešto poznatijeg ruskog oligarha Mikhaila Gutserieva, vlasnika Russnefta, koji se 2012. pojavio na Županijskom sudu u Zagrebu da bi svjedočio u korist Ive Sanadera. Gutseriev je tada tvrdio da je on vlasnik ciparskih firmi putem kojih je Sanaderu navodno isplaćeno 10 milijuna eura mita da bi mađarskom MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini. Na sudu je Gutseriev svjedočio da taj novac nije bio namijenjen Sanaderu, već je isplaćen Robertu Ježiću za lobističke usluge oko projekta Družba Adria. Sanader je, podsjećamo, osuđen upravo temeljem Ježićevog pokajničkog svjedočenja, prije nego je Ustavni sud čitav postupak vratio na početak. Gutserievljev Russneft i mađarski MOL povezani su dugogodišnjim poslovnim partnerstvom eksploatacije naftnih polja u Sibiru. Šiškanova i Gutserieva povezivalo je i suvlasništvo u ruskoj B&N banci, prije nego je vlasništvo nad istom preuzela Središnja banka Rusije.

Nadalje, trenutni nominalni vlasnici Migrita, Titana i ostalih firmi koje kao direktorica zastupa Dvinskykh također su povezani s Šiškanovljevim Intecom. Edel i Sološčanskij, koji su od Žukova otkupili njegova hrvatska poduzeća, sinovi su dvojice visoko pozicioniranih zaposlenica Inteca: potpredsjednika za strateški razvoj Konstantina Edela i predsjednika uprave Olega Sološčanskog. Gotovo sve njihove firme su, spomenimo i to, registrirane na istoj zagrebačkoj adresi. Iznimka je tek firma Titan Charter, čije sjedište se nalazi u Puli. Izgledno je da su finske vlasti temeljem opisanih, javno dostupnih informacija zaključile da Migritom ne upravljaju njegovi nominalni vlasnici, odnosno da se radi o poduzeću iza kojeg stoji kapital moćnih i obiteljski povezanih ruskih oligarha Gutserieva i Šiškanova.

Ministar Horvat pokušavao Hrvatsku povezati s Rosatomom

U biznis s ruskim Rosatomom, nakon što je Migritu propao pokušaj investiranja u finsku nuklearku, Hrvatsku je pokušao uvući i Darko Horvat, trenutni ministar gospodarstva zadužen da proces restrukturiranja Agrokora privede kraju. Karamarko je Horvatu u svojoj Vladi bio namijenio fotelju ministra gospodarstva, ali račune mu je pomrsio izborni rezultat MOST-a nezavisnih lista. HDZ je u konačnici bio prisiljen koalirati s MOST-om, junior partneru je pripalo Ministarstvo gospodarstva, a Horvat se morao zadovoljiti mjestom ministra zaduženog za poduzetništvo i obrtništvo. Ali se nije mogao suzdržavati od pokušaja kreiranja gospodarske politike.

U svibnju 2016. Reuters je prenio Horvatove riječi s međunarodne konferencije u Sarajevu: “Hrvatska je zainteresirana za projekt (proširenja mađarske nuklearne elektrane Paks, op.a.) i istražuje optimalan poslovni model kako bi zadovoljila svoju potrebu za energijom. Razmatramo hoće li to biti putem financiranja ili na neki drugi način”. Da se Karamarkova/Oreškovićeva vlada nije urušila mjesec dana kasnije, moguće je da bi Hrvatska danas u susjednoj Mađarskoj s ruskim Rosatomom radila na projektu Paks II. Zbog kojeg Rosatom u Mađarskoj ima i svoju podružnicu, na čijem je čelu Zalan Bacs, bivši član uprave INA-e.

U upravi hrvatske naftne kompanije Bacs je sjedio zajedno s Josipom “Jozom” Petrovićem, MOL-ovim lobistom najzaslužnijim za održavanje izvanrednih izbora 2016. godine. Petrović je bio u žarištu “afere Konzultantica”, otkrića da je Ana Karamarko posredstvom Petrovićevog Peritus savjetovanja radila za MOL. Važnu ulogu Petrović je odigrao i u famoznoj aferi INA-MOL od koje se Ivo Sanader i dalje brani na sudu. Prema Ježićevom svjedočenju, Petrović je bio posrednik preko kojeg je dogovoreno podmićivanje tadašnjeg hrvatskog premijera.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste  neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka

Iz kategorije "Analize"