Plenković: Ranije smo imali i više zastupnika u Saboru

Ante Pavić

U jednoj sam emisiji rekao da smo trodomni Sabor imali 1990. S druge strane Markovog trga sjedilo je 356 ljudi. Pa dvodomni Sabor, u kojem je bilo između 195 i 207 zastupnika, a sad ih imamo 151. Slovenija ima duplo manje stanovnika, pa ima 90 zastupnika. Broj zastupnika nije upitan“, izjavio je premijer Andrej Plenković za Nova TV komentirajući jedno od pitanja s kojim na referendum želi građanska inicijativa “Narod odlučuje”.

U novijoj povijesti hrvatski parlamentarni sustav zabilježio je brojne i česte organizacijske promjene parlamenta i sustava glasanja.

Ovaj pregled započet ćemo s pregledom sustava još od vremena nakon Drugog svjetskog rata, a s obzirom da je Sabor 1990., kojeg je Plenković spomenuo u intervjuu, još formiran na osnovi pravila koja su vrijedila u starom sistemu.

Prvi Ustav Narodne Republike Hrvatske iz 1947. definirao je Sabor kao jednodomno vrhovno tijelo državne vlasti. Nakon toga su ustrojstvo i struktura Sabora često mijenjani. Ustavnim zakonom iz 1953. godine Sabor se sastojao od dva doma: Republičkog vijeća i Vijeća proizvođača.  Ustavom Socijalističke Republike Hrvatske iz 1963. sastojao se od čak pet vijeća: Republičkoga, Privrednoga, Prosvjetno-kulturnoga, Socijalno-zdravstvenoga i Organizaciono-političkoga. Ustavnim amandmanima iz 1971. godine proširen je krug prava i dužnosti Republike unutar federacije, pa je iste godine osnovano i Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske kao novo tijelo vlasti koje pored ostaloga predstavlja Republiku Hrvatsku u inozemstvu.

Ustav iz 1974. Sabor određuje kao “organ društvenog samoupravljanja i najviši organ vlasti”. Sabor tada tvore tri vijeća: Vijeće udruženog rada sa 160 zastupnika, Vijeće općina u kome je svaka općina i zajednica općina imala po jednog delegata, te Društveno-političko vijeće sa 80 zastupnika. Sabor je 1974. godine imao 355 zastupnika.

Prvi saziv Sabora RH biran je kao trodomni Sabor prema Ustavu iz 1974.

Prvi saziv Sabora Republike Hrvatske 30. svibnja 1990. godine još uvijek je imao trodomni sustav iz Ustava 1974. godine pa je te godine trebalo biti ukupno 356 zastupnika. Vijeće udruženog rada brojalo  je 160 zastupnika, Vijeće općina 80 zastupnika te Društveno – političko vijeće 115 zastupnika. Njih 115 bili su zastupnici izabrani u općinama, a jedan zastupnik izabran u gradskoj zajednici općina Zagreb. Birači u Zagrebu imali su dva glasa, jedan za zastupnika gradske zajednice općina Zagreb, a drugi za zastupnika jedne od 14 općina na području Zagreba. Izbori nisu provedeni u općini Pazin, pa je izabrano ukupno 115 zastupnika, odnosno umjesto 356, bilo ih je 355.

Današnji Ustav u članku 72. navodi da Sabor “ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem”.

Drugi saziv Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske 1992.-1995. brojao je 138 zastupnika, a prag za ostvarivanje prava na mandat iznosio je tri posto.

Treći saziv od 1995 – 2000. brojao je 127 zastupnika. Prag  je iznosio pet posto, osam posto za  koalicije dviju stranaka i 11 posto za koalicije triju ili više stranaka.

Četvrti saziv od 2000 – 2003. brojao je 151 zastupnika, a peti koji je trajao od 2003-2007. brojao je 152 zastupnika.

Šesti saziv iz 2007. brojao 153 zastupnika.

Sedmi, osim i aktualni deveti saziv broje 151 zastupnika.

Narod odlučuje u svojoj argumentaciji namjerno zaboravlja na Županijski dom

Građanska inicijativa Narod odlučuje u svom obrazloženju zašto treba smanjiti broj zastupnika izvlači argument kako je u složenim devedesetima Sabor mogao funkcionirati sa 127 zastupnika, uključujući zastupnike manjina. Ono što, međutim, prešućuju jest da je Sabor ustavnim promjenama 1993. godine postao dvodomno tijelo, odnosno da je Zastupničkom domu pridodan i Županijski dom. Županijski dom je imao 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba te do pet zastupnika koje je mogao imenovati predsjednik republike koji je nakon isteka mandata mogao biti njegov doživotni član. Izbori za ovaj dom provedeni su 1993. i 1997. godine da bi novim ustavnim promjenama iz 2001. godine bio definitivno ukinut, a Sabor je od tada jednodomno tijelo. Stoga je istina da je Sabor u ta dva saziva imao zapravo 195, odnosno 206 zastupnika, kao što to tvrdi i Plenković.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste  neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka

 


Iz kategorije "Ocjena točnosti"

Ante Pavić