Darko Horvat

J.Š.

Biografija

Rođen je 1970. u Čakovcu, a 1996. diplomirao je na Fakultetu za elektrotehniku, računalstvo i informatiku u Mariboru. Zagrebački FER priznao mu je zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike.

Horvatovo radno iskustvo počinje zapošljavanjem u koprivničkoj “Elektri” 1996. na poslovima samostalnog inženjera u domeni procesne informatike i sustava za daljinsko vođenje elektro-postrojenja. 2006. imenovan je direktorom čakovačke “Elektre”. Za potrebe HEP-ovih projekata u Koprivnici i Čakovcu dodatno se školovao u Siemensovim trening-centrima za rad u Lisabonu, Munchenu i Beču te u ABB-ovom trening-centru u Vassi u Finskoj.

Kako navodi u životopisu, odlukom direktora HEP-Operator distribucijskog sustava od 11.1.2006. upućen je na poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Član je niza međunarodnih udruženja, povjerenstava i radnih skupina. Ispred Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koordinator je u provedbi projekata “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama” te “Dovesti svoju kuću u red”, koji su usmjereni na poboljšanje energetske učinkovitosti u objektima. U razdoblju 2009. – 2011. predsjednik je Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede te predsjednik Nadzornog odbora Plinacroa. 2009. imenovan je i ravnateljem Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, a u veljači 2012., nakon sporazumnog raskida ugovora s Ministarstvom gospodarstva, odlazi u trgovačko društvo EnergyPlus d.o.o. iz Ludbrega gdje postaje član Uprave odgovoran za proizvodnju i razvoj.

Što se tiče političke karijere, predsjednik je Županijske organizacije HDZ-a u Međimurskoj županiji, te je član Nacionalnog predsjedništva HDZ-a i predsjednik Odbora za energetiku, rudarstvo i zaštitu.

2016. na prijedlog Domoljubne koalicije imenovan je ministrom poduzetništva i obrta, ali ministarsko mjesto nije dobio i u vladi premijera Andreja Plenkovića.

Imovinska kartica

Darko Horvat prijavio je mjesečnu plaću od 15.200 kuna neto, a kao pravna osoba od nesamostalnog rada dobiva još 420 kuna mjesečno. Njegova supruga zaposlena je u FINA-i i ima godišnju plaću u iznosu od 75.872,52 kune neto.

Od imovine posjeduje stan na zagrebačkoj Trešnjevci veličine 84 kvadrata, čija je vrijednost procijenjena na milijun kuna, koji je kupljen na kredit. Ministar vozi Renault Megane iz 2004. godine, vrijedan 30.000 kuna, te ima štednju od 60.000 kuna koju je stekao prodajom imovine. Horvatovi imaju kredit na ime Darkove supruge u iznosu od 135.000 eura koji je dignut 2009. godine, a za njega otplaćuju mjesečnu ratu u iznosu od 855 eura.

Poslovne veze

Ministar Horvat nikad nije bio vlasnik, direktor ni član nadzornih odbora trgovačkih društava.

Afere

Lijepe riječi za Tomislava Karamarka, ružne za Reuters

Darko Horvat je jedan od ljudi koji su dali snažnu podršku Tomislavu Karamarku pa se 2012. godine u intervjuu e-međimurje sam pohvalio da je međimurski HDZ kojem je tada bio na čelu jedan od najzaslužnijih za izbor Karamarka za predsjednika HDZ-a. Evo što je o tome rekao: „Međimurski HDZ, vođen činjenicom da su dva kandidata za predsjednika u Hrvatski sabor izabrani s liste III. izborne jedinice dio koje je i Međimurska županija, nekoliko dana prije samog izbora velikim je dijelom stao uz Tomislava Karamarka. Obzirom na tijesan rezultat u drugom krugu glasovanja time je veći naš doprinos takovoj potpori i konačnom izboru  Karamarka za predsjednika HDZ-a.“

Agencija Reuters prenijela je u svibnju 2016. godine Horvatove riječi na poslovnom skupu u Sarajevu na kojem je kao tadašnji ministar poduzetništva i obrta izjavio da se Hrvatska treba uključiti u gradnju dva nova bloka mađarske nuklearne elektrane Paks koje gradi ruska tvrtka Rosatom.

“Hrvatska je zainteresirana za projekt i istražuje optimalan poslovni model kako bi zadovoljila svoju potrebu za energijom. Razmatramo hoće li to biti putem financiranja ili na neki drugi način. Još nismo odlučili”, kazao je Horvat i izazvao čuđenje u samoj Hrvatskoj. (Reuters).

Kasnije se opravdavao da je Reuters krivo prenio njegove riječi i da je Hrvatska zainteresirana isključivo kao kupac električne energije (Deutsche Welle).

Zajedno s Karamarkom je inzistirao u nastojanjima za prekid arbitražnog postupka koji protiv Mola država vodi pred UNICTRAL-om u Ženevi. Nakon izbijanja „Afere konzultantica“ izjavio je da nije protiv obustave postupka, ali se istovremeno i zapitao: “Nitko ne inzistira na obustavi. Ja tvrdim da do nje nije trebalo doći, ali u trenutku kada dođe i izgubimo ja pitam one koji su je pokrenuli tko će platiti te troškove.” (N1).

Prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je 15. lipnja 2016. podnio ostavku na mjesto prvog zbog osobne i obiteljske povezanosti s Molovim lobistom Josipom Petrovićem koja je kasnije prozvana „Afera Konzultantica“. Petrović je kao Molov lobist, preko svoje tvrtke Peritus savjetovanje,  gotovo pune dvije godine plaćao usluge tvrtki Drimia, u vlasništvu Ane Šarić Karamarko, supruge prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka (Nacional).

U intervjuu Nacionalu potvrdio je da poznaje Petrovića. „Petrovića doista poznajem. Znam da je bio član Uprave Ine, da trenutno ima svoju konzultantsku tvrtku i da je konzultant mađarskog Mola. Popio sam nekoliko puta s njim kavu, međutim uvijek u širem društvu kada se razgovaralo o energetici. Naš odnos bih nazvao poznanstvom, a ne prisnim prijateljstvom“, kazao je Horvat.

Šef mađarskog ureda Rosatoma Zalán Bács je kao predstavnik Mola sjedio u upravi Ine istovremeno kad i Josip Petrović. Ova veza bitna je zbog firme Migrit solarna energija Oksana Dvinskykh, donatorice HDZ-a i prijateljice Karamarkove supruge. Radi se o firmi koja je željela graditi nuklearku u Finskoj, ali je odbijena zbog sumnje da iza nje stoji upravo ruski Rosatom. Finski MTV tada je pisao da je bračni par Karamarko doletio u Helsinki u društvu direktorice Migrita. (Faktograf)

Među zanimljivostima spomenimo i kako Horvat nije ljubitelj procedure u javnoj nabavi, a autokratski načini odlučivanja mađarskog čelništva na čelu s Viktorom Orbanom su mu, čini se, mnogo bliže, o čemu svjedoči i odgovor o izboru Rosatoma za gradnju dva bloka nuklearke Paks koji je Horvat svojedobno dao u intervjuu za Index.hr:Ono što mogu primijetiti da predmetnu investiciju susjedna Mađarska nije ugovorila javnom nabavom već je za pokretanje iste bila dovoljna odluka njihovog parlamenta jer su investiciju ocjenili strateškom za Republiku Mađarsku. U Republici Hrvatskoj i oni projekti koji su proglašeni strateškim za Republiku Hrvatsku prolaze proces javne nabave kao da gradimo obiteljsku kuću. To nije dobro i smatram da bi se strateški projekti trebali ugovarati na jednostavniji način te biti izuzeti iz sustava javne nabave te bismo za takve projekte trebali, sukladno pozitivnoj europskoj praksi, osmisliti posebni model ugovaranja“.

U priopćenju kojeg je u ožujku 2018.Horvat potpisao kao odgovor saborskom zastupniku i gradonačelniku Čakovca Stjepanu Kovaču, poručuje: „Predsjedništvo HDZ-a dalo je u utorak navečer svoje mišljenje o Konvenciji, mišljenje koje je u skladu s politikom HDZ-a, jasno se ogradilo od insinuacija i spriječilo uvođenja rodne ideologije u hrvatski zakonodavni okvir, te je Hrvatsku demokratsku zajednicu potvrdilo strankom koja je istinski čuvar tradicionalnih demokršćanskih vrijednosti. HDZ nije imao straha ući u borbu za očuvanje radnih mjesta u Agrokoru, nema straha oko ratifikacije Konvencije uz jasne i nedvosmislene ograde od onoga što bi možda jednog dana moglo naštetiti Hrvatskoj, nema straha ići u borbu za bolje hrvatsko sutra. (emeđimurje)

“Očuvanje radnih mjesta u Agrokoru“ pretvorilo se, kao što svjedočimo, u najnoviju aferu „Hotmail“ (Index.hr) koja je koštala pozicije ministricu Martinu Dalić, a zatresla se i fotelja premijera Andreja Plenkovića. (A.P.)