“Mi smo napravili analizu izvršenja proračuna za prošlu godinu i kad pogledate, to je skoro identično s planom za 2016. godinu”, izjavio je saborski zastupnik HSLS-a i Domoljubne koalicije Darinko Kosor, te najavio da će tražiti da se rashodovna strana proračuna smanji za dvije milijarde kuna (Večernji list).
Prihodi državnog proračuna u 2015. godini iznosili su 109,756 milijardi kuna, dok je u 2016. planirano 114,919 milijardi kuna. Radi se o povećanju od 5,205 milijardi kuna.
Rashodi proračuna lani su iznosili 118,608 milijardu kuna, dok je u prijedlogu proračuna za 2016. godinu predviđena potrošnja od 122.404 milijardi kuna. Troškovi se, dakle, povećavaju za 3,797 milijardi kuna.
No, Kosor je u pravu kada kaže da se radi o vrlo sličnom proračunu poput onog kojeg je vlada Zorana Milanovića donijela u zadnjoj godini svog mandata. Gotovo kompletna razlika, kao što je vidljivo iz prezentacije Ministarstva financija objavljene na internetskoj stranici Vlade, na prihodovnoj i rashodovnoj strani državnog proračuna zapravo se temelji na apsorpciji EU fondova i sufinanciranju europskih projekata.
Žele povući skoro 10 milijardi iz EU fondova
Vlada Tihomira Oreškovića vrlo je ambiciozno kroz proračun najavila da će ove godine iz europskih fondova povući čak 9,744 milijardi kuna. S obzirom na prošlu godinu, kada je povučeno 4,958 milijardi kuna, radi se o povećanju od čak 96,5 posto. Vlada RH planira iz EU fondova prikupiti čak 4,786 milijardi kuna više nego lani.
Na rashodovnoj strani proračuna imamo vrlo sličnu situaciju. Trošak sufinanciranja europskih projekata i uplata u proračun EU prošle godine iznosio je 11,603 milijardi kuna. U prijedlogu proračuna za 2016. godinu taj iznos povećan je na 13,745 milijardi kuna. Razlika je 2,142 milijardi kuna.
Kada se od prihodovne strane proračuna oduzme 4,958 milijardi kuna, što je višak koji se planira povući iz EU fondova, ispada da je prihodovna strana proračuna u tom slučaju doista gotovo identična kao i u 2015. godini. Tada bi se radilo o prihodima od 109,961 milijardi kuna, odnosno 205 milijuna više nego lani. Odstupanja su tek nešto veća na rashodovnoj strani proračuna; kad se oduzme povećanje od 2,142 milijarde zbog EU fondova, dolazimo do brojke od 120,262 milijarde kuna što je za 1,654 milijardi više od prošlogodišnjih proračunskih rashoda.
