Pod povećalom

Eurostat dokazao da smo na “pozitivnoj nuli”: Izbjeglice ne žele azil u Hrvatskoj

EPA/Nake Batev

Od svih članica Europske unije, Hrvatska je zemlja u kojoj je tijekom 2015. godine najmanje osoba zatražilo azil – svega njih 140, što je pad od 63 posto naspram godine ranije kada je azil zatražilo 380 osoba, podaci su koje je 4. ožujka 2016. objavio Eurostat.

Hrvatska zadržava istu posljednju poziciju i kada se gleda broj tražitelja u odnosu na broj stanovnika. Dok na razini EU28 na milijun stanovnika dolazi 2 470 novih tražitelja azila, u Hrvatskoj ih je svega 34 na milijun stanovnika. Eurostat je hrvatski dio tereta u ukupnom europskom postotku izračunao na 0,0 posto, odnosno, kako bi to rekao premijer Tihomir Orešković, ostali smo na pozitivnoj nuli.

Činjenica da je od rujna bila na Balkanskoj ruti, odnosno glavnom putu kojom su izbjeglice i migranti išli prema Europi nije, dakle, utjecala na povećanje broja tražitelja azila u Hrvatskoj, već je transport izbjeglica preko Hrvatske imao suprotan efekt. Slični se podaci bilježe i za Sloveniju. U toj je zemlji prošle godine azil zatražilo ukupno 266 ljudi, što je smanjenje od 27 posto u odnosu na godinu ranije kada je azil u Sloveniji zatražilo 355 ljudi. Tim se više neosnovanim čini pooštravanje politike azila kojem se priklonila susjedna država.

Najviše Sirijaca

Među novim tražiteljima azila u Hrvatskoj, 25 ih je iz Sirije i 10 iz Afganistana, dok treću najzastupljeniju grupu čine tražitelji azila s Kosova. U Sloveniji su najzastupljeniji Afganistanci i Iračani (po 45 osoba) te Iranci (30) osoba.

Pritom treba dodati da se iz statistike ne može vidjeti jesu li osobe azil u nekoj zemlji zatražile zato što imaju namjeru u toj zemlji ostati ili samo nisu mogle izbjeći takvu proceduru. To je vjerojatno i razlog zašto Mađarska ima najveći broj tražitelja azila po glavi stanovnika u Europi – 17 699 na milijun stanovnika. Osim što je u valu masovnog egzodusa u Mađarskoj tijekom 2015. azil zatražilo 23 690 osoba s Kosova, među najbrojnijim tražiteljima azila u Mađarskoj su Sirijci (64 080) i Afganistanci (45 560).

S obzirom na broj stanovnika, druga je zemlja odrednica Švedska sa 16 061 na milijun, treća Austrija s 9 970 tražitelja, na četvrtom Finska s 5 876, a tek je na petom mjestu Njemačka s 5 441 tražitelja azila na milijun stanovnika.

U Njemačkoj trećina tražitelja azila

Prošla godina je s gotovo 1,3 milijuna osoba bila rekordna po broju novih tražitelja azila u EU. Broj je to dvostruko veći od godine ranije. Trećina su bili Sirijci (362 800), broj Afganistanaca se učetverostručio u odnosu na godinu ranije i dosegao 178 200 osoba, dok je broj Iračana porastao na 121 500. Te su tri skupine bile najzastupljenije i predstavljale više od pola broja svih tražitelja azila. Osim njih, u većim su brojkama zabilježeni tražitelj s Kosova, Albanije, Pakistana, Eritreje, Nigerije i Irana.

Najviše ih je došlo u Njemačku – 441 800, što predstavlja 35 posto od ukupnog broja na razini EU. Međutim, lani je uz Sirijce, kojih je registrirano 158 655, najviše tražitelja azila u Njemačkoj bilo iz Albanije – 53 805 te s Kosova – 33 425.

Druga po redu po broju registriranih tražitelja je Mađarska, slijede Švedska, Austrija, Italija i Francuska. Najveći porast zabilježen je u Finskoj u kojoj je 2014. azil zatražilo samo 3 490 osoba, a prošle godine čak 32 150.

Osim Hrvatske i Slovenije, pad zahtjeva za azil zabilježen je još jedino u Rumunjskoj, Litvi i Latviji.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.