Ministar financija Zdravko Marić pronašao je, tvrdi, novi izvor sredstava kojima će zakrpati rupu u državnom proračunu. Pokušat će se zadužiti na domaćem tržištu, kod komercijalnih banaka koje posluju u Hrvatskoj.
“Plan je da ta izdanja naših obveznica na neki način vežemo uz plan i program HNB-a po pitanju strukturnih repo aukcija tako da nam je ideja da se prije ljetne stanke napravi još jedno domaće izdanje obveznica. Najvjerojatnije početkom srpnja”, izjavio je Marić u ponedjeljak poslijepodne (Hina/Index.hr).
Posljedica je to, podsjetimo, nemogućnosti Hrvatske da se zaduži na inozemnom tržištu. Izdavanje euroobveznice koje je bilo predviđeno za početak lipnja odgođeno je zbog političke nestabilnosti u Hrvatskoj, odnosno nepovjerenja kreditora prema aktualnoj vlasti. Prema informacijama koje su procurile u medije, nudilo se zaduženje po kamati većoj od pet posto. S obzirom da se prošle godine Hrvatska u inozemstvu zadužila po kamati od tri posto, Marićeva odluka da odbije takav aranžman bila je sasvim logična.
Jeftini kunski krediti državi, umjesto građanima
Bilo je stoga za očekivati da će se Vlada RH opet okrenuti domaćim kreditorima, ali i zaduživanje kakvo Marić sada predlaže moglo bi se u konačnici pokazati štetnim za ukupno stanje hrvatskog gospodarstva. Kada najavljuje “vezivanja izdavanja hrvatskih državnih obveznica uz strukturne repo aukcije HNB-a”, Marić zapravo poručuje da će država posegnuti za novcem izvorno namijenjenom građanima i poduzetnicima.
Hrvatska narodna banka je, naime, 9. veljača ove godine putem priopćenja na svojoj web stranici službeno najavila da će ove godine održati četiri strukturne repo aukcije. Radi se zapravo o posuđivanju jeftinog novca u domaćoj valuti hrvatskim komercijalnim bankama, s krajnjim ciljem plasiranja jeftinijih kunskih kredita građanima i poduzetnicima. Citiramo ključne navode iz predmetnog HNB-ovog priopćenja:
“Ovim operacijama HNB otvara bankama pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi konkurentnoj ostalim izvorima kunske likvidnosti banaka, pri čemu će kao kolateral prihvaćati dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Hrvatske. Time strukturne repo operacije omogućavaju bankama da intenzivnije i uz povoljnije uvjete kreditiraju gospodarstvo i stanovništvo u domaćoj valuti.
(…)
Strukturnim repo operacijama mogla bi se i blago smanjiti razina kreditne euroizacije u bankovnom sustavu, a posljedično i izloženost gospodarstva i potrošača valutnom riziku, premda znatnije smanjenje eurizacije nije moguće postići bez značajnije promjene valutne strukture štednje”.
Tri milijarde jeftinih kuna za jači gospodarski oporavak
Izvorna ideja HNB-a bila je da se na ovaj način komercijalnim bankama, tijekom 2016. godine, plasira oko tri milijarde jeftinih kuna (RTL), da bi taj novac u vidu povoljnih kunskih kredita bio proslijeđen građanima i poduzetnicima. Logična posljedica plasiranja jeftinih kuna na tržište novca bilo bi smanjivanje kamata na kredite u kunama. Cilj HNB-a bio je na ovaj način potaknuti potrošnju na domaćem tržištu, što bi onda rezultiralo i snažnijim gospodarskim oporavkom.
Važnost dostupnosti jeftinog novca na domaćem tržištu jasno ilustrira procjena kretanja BDP-a za prvo tromjesečje 2016. godine, koju je objavio Državni zavod za statistiku. U prvom kvartalu tekuće godine BDP je rastao za 2,7 posto, a isto toliko iznosi i rast bruto dodane vrijednosti.
Na porast BDP-a najviše je utjecao porast izvoza roba i usluga za 7,1 posto i porast potrošnje kućanstava za 3,1 posto. Najveći doprinos rastu bruto dodane vrijednosti dale su sljedeće djelatnosti: poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,7 posto rasta), prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije (6,3 posto rasta), građevinarstvo (3,1 posto rasta), trgovina, prijevoz i skladištenje te smještaj, te priprema i usluživanje hrane (4,8 posto rasta).
