Pod povećalom

Je li ministar Šustar išta radio zadnjih šest mjeseci?

Hina / Lana Slivar Dominić / lsd

Gostujući na N1 televiziji i na RTL-u voditelj Ekspertne skupine za cjelovitu kurikuralnu reformu Boris Jokić ustvrdio je u utorak navečer kako se praktički na reformi više ništa ne radi.

Nekoliko sati ranije ministar Predrag Šustar objavio je priopćenje vrlo nejasnog sadržaja iz kojeg se dade iščitati da je spreman produžiti ugovore za zadnjih preostalih 47 članova stručnih radnih skupina kojima je 15. lipnja istekao mandat, ali iz nastavka priopćenja nije jasno namjerava li razriješiti Jokićev Ekspertni tim. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nastavlja s aktivnostima vezanim uz kurikularnu reformu s ciljem postizanja nacionalnoga konsenzusa oko reforme školstva .Stoga je Ministarstvo 47-orici članova SRS-a ponudilo produljenje rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, na temelju Sporazuma odnosno Odluke o imenovanju (KLASA: 023-03/15-04/00002; URBROJ: 533-26-15-0014, od 30. prosinca 2015.).

Nadalje, Ministarstvo računa i na angažman i suradnju ostalih članova SRS-a u skladu s Odlukom o pravima i dužnostima sudionika provođenja stručne rasprave i javnog savjetovanja od 1. travnja 2016. godine, kao i na angažman vrsnih odgojno-obrazovnih radnika te cijenjenih članova iz redova akademske zajednice i djelatnika agencija u sustavu.

Jednako tako, Ministarstvo računa i na angažman članova ERS-a koji će, kao što su i najavili, svojim savjetima i konstruktivnim prijedlozima pomoći u daljnjem provođenju kurikularne reforme.”

Jokić je, podsjetimo, ranije izjavljivao kako ostaje pri zahtjevu za razrješenje Ekspertne skupine ako se ne ponište zaključci saborskog Odbora za obrazovanje i kulturu o proširenju Ekspertne skupine s 10 novih članova, ali da je spreman u eventualnom nastavku provođenja kurikularne reforme pomoći svojim savjetima.

Šustar se izgleda pozvao baš na to obećanje o neobaveznom savjetovanju onih koji će provođenje reforme eventualno preuzeti.

50 tisuća građana ih ne zanima

Ministar obrazovanja, kao i predsjednik Sabora Željko Reiner potpuno su ignorirali zahtjeve koji su proizašli iz protestnog okupljanja više od 50 tisuća građana. Inicijativa Hrvatska može bolje u Sabor je još 2. lipnja uptuila svoje zahtjeve da se proces Cjelovite kurikularne reforme nastavi bez pritisaka, intervencija i cenzura; da Hrvatski sabor jednoglasno donese zaključak o podršci reformi i da se odbaci zaključak saborskog Odbora za obrazovanje o preuzimanju Ekspertne radne skupine te da Hrvatski sabor donese Rezoluciju o obrazovanju kao nacionalnom strateškom interesu. Tražilo se, također, da Vlada i nadležno ministarstvo osiguraju novac i autonomiju za provedbu reforme.

Za provođenje kurikularne reforme prethodna je vlada u financijskoj omotnici do 2020. planirala u petogodišnjem razdoblju povući oko 300 milijuna kuna iz europskih fondova. Međutim, iz Indikativnog godišnjeg plana objave operacija/projekata ESF-a se vidi da Ministarstvo znanosti,obrazovanja i sporta nije planiralo povući planiranih 50 milijuna kuna za 2016. potrebnih za edukaciju nastavnika i eksperimentalnu provedbu u 60 škola. Kada je ta informacija izašla u javnost  ministar Šustar je ustvrdio kako su osigurana sredstva u visini od sedam milijuna kuna te da će prijava za Europski socijalni fond biti izrađena “kad za to dođe vrijeme”, a sada je najvažnija javna rasprava. Bilo je to početkom travnja. Stručna rasprava je provedena, ali javna nije, što daje jasnu naznaku da će se teško već od nadolazeće školske godine krenuti u eksperimentalnu primjenu.

Neisplata stipendija

Poluodustajanje od Cjelovite kurikularne reforme nije jedini krimen koji se ministru Šustaru stavlja na teret.

Istovremeno s prosvjedima oko reforme, grupa studentica razapela je šator pred Ministarstvom zbog kašnjenja u isplati stipendija. Oko 5.500 studenata slabijeg imovinskog stanja nije do pred kraj školske godine dobilo stipendije koje bi im pomogle u preživljavanju. Kao objašnjenje za kašnjenje Ministarstvo je navodilo kako su “po prvi put prijave zaprimane na elektroničkom obrascu i strogo su se kontrolirali podaci o uspješnosti na studiju te je zbog neažurnosti tih podataka od strane visokih učilišta bilo nužno produžiti rok prijave za natječaj”. Dodaju i kako su “po prvi put prijave prošle i dodatni nadzor dvaju povjerenstava u kojima su sujelovali i predstavnici studenata”. Sve je to, naveli su Ministarstvu utjecalo na malo kašnjenje u isplati državnih stipendija u odnosu na protekle godine kada su, pojašnjavaju, isplate kretale u travnju.

Dočekao se tako i početak lipnja, a Šustar je studenticama ispred ministarstva rekao da mu nije jasno zašto se nitko tako nije bunio i prijašnjih godina.

Problemi s raznim programima novčane pomoći počeli su zapravo još u veljači. Vlada je u prijedlogu proračuna za 2016. godinu predvidjela smanjenje državnih subvencija za prijevoz srednjoškolaca koji u školu putuju javnim prijevozom. Udio države u sufinanciranju mjesnog i međumjesnog prijevoza srednjoškolaca iz državnog proračuna tako bi se od iduće školske godine smanjio sa 75 na 50 posto, ali je Šustar obećao da će se za socijalno ranjive skupine zadržati financiranje u stopostotnom iznosu.

Zbog višemjesečnog nepostojanja uprave u Nacionalnoj zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu nije tko imao dodijeliti četiri milijuna kuna pomoći studentima deficitarnih zanimanja, s invaliditetom, studentima iz domova socijalne skrbi i studentima romske nacionalnosti. Natječaj za dodjelu 432 studentskih stipendija za akademsku godinu 2015/2016. raspisan je prije tri dana.

Kao šećer na sve “Šustar nije” stigla je ovog tjedna vijest da prvi put nakon sedam godina nije dodijeljena nagrada Luka Ritz. Šustar je kazao da je razlog tome što se samo jedna škola javila na natječaj, ali upućeni tvrde kiako je razlog slaba komunikacija Ministarstva sa školama.

Driblanje sa Zakonom o sportu

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije se naročito istaklo ni na području sporta.

Hrvatskom akademskom sportskom savezu poručilo je dopisom kojeg je potpisala pomoćnica ministra Janica Kostelić kako nema sredstava kojima može dodatno pomoći njihovom sudjelovanju na Europskim sveučilišnim igrama.

Zato je ministar Šustar učinio sve što je bilo u njegovoj moći da se ne počne primjenjivati izmijenjeni Zakon o sportu. Dok se dosadašnji potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko sa Zdravkom Mamićem sretao po Sheratonu, Šustar je zakon slao na dodatna mišljenja u saborske odbore da bi naposljetku – a što drugo – najavio novu strategiju i novi zakon.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.