HDZ i MOST će sastaviti novu hrvatsku vladu. Živi zid nametnuo se kao ozbiljna protestna politička opcija. A najveći pobjednik izbora, usprkos navedenim činjenicama, je HSS. Stranka Kreše Beljaka u devetom sazivu Hrvatskog sabora imat će pet mandata. Na izvanrednim izborima za HSS-ovce je preferencijalno glasalo 33.514 birača.
Ispada tako da je članovima HSS-a za osvajanje mandata u Saboru ovoga puta bilo dovoljno prikupiti prosječnih 6702,8 glasova. Usporedbe radi, u studenom 2015. godine za HSS je preferencijalno glasalo 36.083 birača. Upravo njihovi birači bili su prevaga koji su Domoljubnoj koaliciji donijeli relativnu izbornu pobjedu, ali istovremeno im je pripao samo jedan mandat u Saboru. Onaj bivšeg predsjednika HSS-a Branka Hrga. Koji je ovoga puta u parlament ušao na listi HDZ-a.
Skoro kao Friščić, samo s pet puta manje glasova
Kao što se vidi iz priloženih brojki, manja izlaznost birača utjecala je i na HSS-ov rezultat. Izgubili su 2569 birača, što je pad od 7,12 posto. No, usprkos tome uspjeli su ostvariti najveći izborni uspjeh još od 2007. godine. Tada je HSS predvođen Josipom Friščićem u Saboru osvojio šest mandata, za što im je (u koaliciji s HSLS-om, a u pojedinim izbornim jedinicama i sa ZS-om, ZDS-om i PGS-om) trebalo 161.123 glasova. Koalicija je ukupno osvojila osam mandata, što znači da je svaki mandat težio 20.140,37 glasova.
Primanjem HSS-a u Narodnu koaliciju SDP-ovci očigledno nisu postigli sinergijski učinak kakvom su se nadali. To ni ne skrivaju. SDP-ova uzdanica u devetoj izbornoj jedinici Ivan Klarin otvoreno je kazao da je dio HSS-ovaca u Šibensko-kninskoj županiji glasao za HDZ. Štoviše, Klarin optužuje i predsjednika županijskog HSS-a Zorana Smolića da je na glasačkom listiću zaokružio HDZ (Šibenik.in).
Ispada tako da je Krešo Beljak vještim trgovačkim manevrom spasio HSS od pada u političku opskurnost. Da su na izbore izašli samostalno, pitanje je da li bi u Saboru bili prisutni s ijednim mandatom, a ovako je Beljak od Zorana Milanovića izvukao pet mandata, zabetonirao svoju poziciju u stranci i izbjegao sudbinu najvećih gubitnika ovih izbora – HSP-a dr. Ante Starčević.
Tepeš i Ćorić još ne mogu prežaliti Karamarkov pad
Ivan Tepeš i Pero Ćorić prije minulog ljeta još su drmali hrvatskom političkom scenom. Tepeš je bio potpredsjednik Sabora, a Ćorić glavni ideološki saveznik Tomislava Karamarka i najveći zagovornik politika kakvima je naginjao bivši predsjednik HDZ-a. Ni tada se nagli rast utjecaja HSP-a AS nije mogao nikako objasniti; na izborima 2015. osvojili su ukupno 11.171 preferencijalan glas.
Ponovljeni izbori pravi su odraz njihove političke snage; HSP AS u koaliciji s još četiri strančice ekstremno desnog svjetonazora skupio je ukupno 11.100 glasova. Ne samo da nisu uspjeli osvojiti niti jedan mandat u Saboru, već su u čak sedam izbornih jedinica ostvarili lošiji rezultat nego “pravi” HSP predvođen Danielom Srbom, koji se već odavno upisao u kolonu političkih pokajnika.
Šlag na tortu su individualni rezultati Tepeša i Ćorića. Predsjednik HSP-a AS Tepeš skupio je u desetoj izbornoj jedinici 201 preferencijalan glas, a glavni tajnik Ćorić u prvoj izbornoj jedinici uspio je osvojiti 165 preferencijalnih glasova. Zbog loših rezultata Tepeš je podnio i ostavku na mjesto predsjednika stranke. Od pravaškog trojica kojeg je Karamarko lani ušvercao u Sabor na političkoj sceni tako ostaje samo Ivan Kirin. A ni on taj uspjeh ne bi ostvario da nije promijenio stranu i pretrčao u HDZ, na čijoj je listi za osmu izbornu jedinicu osvojio 4588 preferencijalnih glasova i tako se plasirao odmah iza nositelja liste Olega Butkovića.
