Pod povećalom

Plenkovićeva vlada: pomicanje prema centru, uz neka neugodna iznenađenja

HINA/ Daniel KASAP / dk

Restrukturiranje HDZ-a kroz restrukturiranje Vlade – tim je riječima profesor Ivan Koprić u jučerašnjem Otvorenom ocijenio konačnu objavu imena nove Vlade Andreja Plenkovića.

Lakmus papir bio je odnos prema dosadašnjem ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću. Plenković se desničarske uzdanice Hasanbegovića odrekao  i umjesto njega, usprkos protestima braniteljskih udruga i desničarskih portala imenovao Ninu Obuljen, promijenivši tako smjer kojim je prije nekoliko godina HDZ krenuo sa željom da za sobom povuče i cijelu zemlju. Uz Hasanbegovića, od Vlade se oprostio i ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

U Vladu iz MMF-a

Među novim igračima su povratnici Martina Dalić, kao potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva te Milan Kujundžić, ministar zdravstva. Njih dvoje povezuje to što su HDZ napustili u vrijeme Karamarkove ere i ovo je njihov veliki povratak na scenu. Kujundžićevo imenovanje moglo bi se gledati kao „utješno“ rješenje nakon što je iz Vlade ipak ispao Hasanbegović, ali Kujundžićev resor je zdravstvo, a ne ideologija.

O tome kako će se Kujundžić odnositi prema svom važnom resoru nismo saznali puno. Tek je uvodno rekao kako će mu „prioritet biti što dostupnija zdravstvena zaštita pacijentima te sačuvati ljudske resurse u zdravstvenom sustavu“. Ako je vjerovati tim najavama, bit će ipak napravljen odmak od dosadašnje politike Darija Nakića koji je skuplje kukove nudio samo bogatima.

To što ne znamo puno o budućoj politici u zdravstvu ne čudi s obzirom da to zapravo nismo još čuli ni iz jednog resora. Umjesto suvislih rasprava o budućim politikama, javnost se iscrpljuje raspravama o nestručno sklepanim MOST-ovim zakonima, odnosno „jamstvima“ pa je tako cijeli jučerašnji dan Sabor raspravljao treba li ovrhe zbog neplaćanja RTV pristojbe skupljati Hanžekovićev ured ili sam HRT.

Martina Dalić, bivša ministrica financija u Vladi Jadranke Kosor (ministar Zdravko Marić u istom je ministarstvu bio državni tajnik) u Vladu dolazi direktno iz MMF-a, s mjesta savjetnice za Srbiju. S obzirom da su zadnje njene zapaženije izjave bile u proljeće kada je kritizirala napade MOST-a na neovisnost HNB-a, bit će zanimljivo vidjeti kako će se složiti sa sadašnjim partnerima u Vladi koji su upravo u proceduru pustili novi Zakon o HNB-u.

Ministrica gospodarstva Martina Dalić i ministar financija Zoran Marić svakako su stručni za svoj posao, ali za pretpostaviti je da se zajedno s premijerom Andrejom Plenkovićem neće znatnije opirati zahtjevima koji će u Hrvatsku stizati od strane Europske komisije. Goran Marić, HDZ-ovac koji se duže vrijeme spominjao kao potencijalni ministar gospodarstva u sastav Vlade je utrčao doslovno u posljednji trenutak, u utorak kasno navečer da bi u popisu ministara koje je Plenković poslao u Sabor osvanulo i njegovo ime kao ministra bez portfelja.

Svakako treba primijetiti kako gotovo trećina novih ministara koje će Andrej Plenković danas predložiti na potvrdu Saboru predstavljaju svojevrsna iznenađenja jer se s njihovim imenima u medijima uopće nije spekuliralo ili se počelo spekulirati tek unatrag nekoliko dana.

Opet problematičan ministar znanosti i obrazovanja

Već na prvi pogled najproblematičnijim rješenjem mogao bi se pokazati izbor novog ministra znanosti i obrazovanja. Pavo Barišić, znanstveni savjetnik u Institutu za filozofiju u Zagrebu i redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, predsjednik Hrvatske Paneuropske unije i glavni tajnik Međunarodne Paneuropske unije te predsjednik Kluba hrvatskih Humbuldtovaca već je jednom bio u tom ministarstvu te je nečasno otpušten. U razdoblju od 2004. do 2006. bio je pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa, tada ministra Dragana Primorca, a s tog je posla otišao nakon što su mediji otkrili nekoliko afera poput dvostruke naplate dnevnica. Odlaskom iz ministarstva nastavio je uspješnu karijeru – Jutarnji list je 2008. godine o njemu pisao kao o „superprofesoru“ koji „drži 19 kolegija na četiri fakulteta“. Barišić je istovremeno radio na sveučilištima u Zagrebu, Zadru, Splitu i Osijeku.  Protiv njegovog imenovanja već je za Index govorio profesor Žarko Puhovski.

“S Barišićem je bilo puno skandala zbog činjenice da je predavao 19 kolegija po čitavoj Hrvatskoj i BiH i nekih drugih sitnih cirkusa jer je vodio svoje neke prijateljice na skupove. Morao je dati ostavku na dužnost pomoćnika ministra znanosti, a sad ga predlažu za ministra. Pavo Barišić intimno je povezan s antiakademskom skupinom rektor Boras – Ježić – Čović, koja šikanira Filozofski fakultet i neke druge fakultete u Zagrebu. Njegovo imenovanje bio bi očajnički pokušaj da se nekako primire i podmire različiti igrači i različite verzije u stranci”, naglašava Puhovski.

Za mjesto ministra znanosti i obrazovanja dugo se spominjao gradonačelnik Karlovca Damir Jelić. On se nije našao u zadnjoj križaljci, ali se u njoj našla Nada Murganić, Karlovčanka koja je u prošlom sastavu Sabora bila Jelićeva zamjena. I u sastavu prije toga došla je na mjesto Jelića, nakon što je on prethodno od 1. srpnja 2013. bio zamjena upravo Andreju Plenkoviću koji je otišao na mandat u Europski parlament. Nada Murganić kandidatkinja je za mjesto ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. I uoči prethodnih izbora spominjala se kao moguća HDZ-ova kandidatkinja za ministricu socijale, ali je to mjesto pripalo Bernardici Juretić.

Još jedan kandidat koji se spominjao u kombinacijama ranijih godina, ali je iz njih ispao je Gari Cappelli na mjestu ministra turizma. Spominjemo ga kao iznenađenje jer su zbog dobrih rezultata turističke sezone mediji smatrali da će dosadašnji ministar Anton Kliman zadržati svoju fotelju – sve do prošlog vikenda kada je u stranci primijećena Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba, što je potaklo spekulacije da bi ona mogla biti nova ministrica turizma. Odluka je ipak pala na dugogodišnjeg gradonačelnika Malog Lošinja i turističkog djelatnika Cappellija. Gari Cappelli devedesetih je radio u Ministarstvu vanjskih poslova, odnosno bio je hrvatski konzul u Trstu, pa ga vjerojatno budući premijer poznaje još iz tog vremena. Kasnije se počinje baviti turizmom, a u razdoblju od 2008. do 2011. bio je saborski zastupnik iz redova HDZ-a te tadašnji potpredsjednik Odbora za turizam. Trenutno je predsjednik Odbora za turizam HDZ-a.

Osoba o kojoj se najmanje zna je mlada buduća ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac koja će na tom mjestu zamijeniti Tomislava Tolušića koji odlazi na mjesto ministra poljoprivrede. Tridesetsedmogodišnja ekonomistica Gabrijela Žalac direktorica je Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o. koju je osnovala županija, a bavi se razvojnim projektima i EU fondovima. S obzirom na polje djelovanja, za pretpostaviti je da je ova Vinkovčanka u prethodnom radu bila u kontaktu s ministrom Tolušićem koji je na mjesto ministra regionalnog razvoja i europskih fondova također došao iz Slavonije.  Pohvalno je što djelokrug tog ministarstva ostaje isti kao i za prošlih vlada, mada se u jednom trenutku spekuliralo da bi moglo doći do njegova razdvajanja i prebacivanja EU fondova u djelokrug ministarstva financija, što je moglo ugroziti neke već započete projekte.

Ostala imena ministara su više/manje očekivana – potpredsjednici Davor Ivo Stier i Damir Krstičević, kao najbliži Plenkovićevi suradnici, ministri iz prošlog saziva vlade Oleg Butković, Lovro Kuščević i Tomo Medved, kao i pronalaženje ministarskog mjesta za Tomislava Čorića koji će se skrasiti na poziciji ministra rada i mirovinskog sustava.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.