“Meni nije jasno kako to da ga ne zanima tih spornih milijardu kuna. Jer, ako netko mulja s tih milijardu kuna, ako to država prihvati zdravo za gotovo, onda će država naplatiti 200 milijuna kuna poreza manje u sljedećim godinama, i to samo zato jer nitko nije istražio činjenice o trošku konverzije. Analiza je potpuno jasna – iz nje se vidi “samo” 6,6 milijardi kuna troška konverzije, dok se preostala milijarda kukavički pokušava podmetnuti”, napisao je na Facebooku saborski zastupnik Stranke narodnog i građanskog aktivizma (SNAGA) Goran Aleksić.
Status na Facebooku Aleksić je objavio nakon što je ministra financija Gorana Marića tijekom aktualnog sata u Saboru pitao da mu objasni procjenu troška konverzije kredita u švicarskim francima na 7,6 milijardi kuna. Aleksić, naime, tvrdi da je realni trošak konverzije 6,6 milijardi kuna, te sumnja da banke pokušavaju prezentirati trošak većim nego što doista jest uračunavajući u njega izmaklu dobit.
Smanjenje duga + preplata = 6,6 milijardi kuna
Aleksićevo stajalište utemeljeno je u dokumentu pod nazivom “Analiza konverzija CHF kredita”, kojeg je na svojoj internetskoj stranici objavilo Ministarstvo financija. Iz tog dokumenta jasno se vidi da je iznos svih kredita u švicarskim francima prije konverzije iznosio 20,9 milijardi kuna, da bi se isti nakon konverzije smanjio na 15,4 milijarde kuna. Konverzijom je, dakle, “nestalo” 5,5 milijardi kuna duga.
Da bi se dobio stvarni trošak konverzije, tom iznosu treba još dodati i iznos koji su korisnici kredita u švicarskim francima bankama preplatili s obzirom na korisnike sličnih kredita u eurima. Prema navodima iz spomenute analize Ministarstva financija, radi se o 1,1 milijardu kuna. Konačni trošak konverzije kredita u švicarskim francima trebao bi dakle iznositi 6,6 milijardi kuna.
“Od ukupnog broja konvertiranih ugovora o kreditu, 43.544 ugovora ostvarilo je preplatu po kreditu u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu HRK, dok je 10.109 ostvarilo manjak u ukupnom iznosu od 59 milijuna HRK. Učinak konverzije (smanjenje glavnice) iznosi 6,6 milijardi HRK, a kada tome pribrojimo učinka preplate i manjkova, dolazimo do iznosa od 7,6 milijardi HRK”, stoji u analizi Ministarstva financija.
Isti iznos od 7,6 milijardi kuna u analizi se spominje još jednom, u zadnjem paragrafu dokumenta: “Ukupni učinak konverzije (ZPK+ZOKI) i dalje iznosi 6,6 milijardi HRK, a kada se tome pribroji učinak preplate i manjkova (ZPK+ZOKI) iznos je i dalje 7,6 milijardi HRK. Učinak uključuje prihvaćene i realizirane konverzije kao i prihvaćene konverzije koje još nisu realizirane”.
Ministar financija ne zna gdje je dodatna milijarda
Iz zastupničkog pitanja koje je Aleksić uputio Mariću, a koje se također može vidjeti na njegovom Facebook profilu, jasno je da ni Ministarstvo financija ne zna kako su banke došle do brojke od 7,6 milijardi kuna, ali ministar Marić taj iznos svejedno ne osporava.
“Što se tiče točnosti podataka koje vi ovim pitanjem propitkujete, odnosno osporavate, Ministarstvo financija nema tu nadležnost, kao što nema inače nadležnost bilo kakve vrste nad kreditnim institucijama u smislu supervizije. Dobro znamo da su te nadzorne odnosno supervizijske ovlasti zapravo u rukama Hrvatske narodne banke. I samo je ona kao supervizor mogla utvrđivati točnost podataka koji su dostavljeni”, rekao je Marić na aktualnom satu u Saboru.
Porezna olakšica za banke
Nadalje, točna je i Aleksićeva ocjena da bi prihvaćanje troška konverzije u iznosu od 7,6 milijardi kuna, na koliko ga procjenjuju banke, u konačnici moglo predstavljati i štetu za državni proračun. Omogućuje to Marićev prijedlog tzv. cjelovite porezne reforme.
Konkretno, radi se o predloženim izmjenama Zakona o porezu na dobit. Ministarstvo financija predlaže smanjivanje poreza na dobit s 20 na 18, odnosno 12 posto za male poduzetnike. No, bankama se istim zakonskim prijedlogom dozvoljava da si jednokratno umanje poreznu osnovicu za iznos otpisanih nenaplativih kredita. Ova mjera olakšice za banke primjenjivala bi se samo u 2017. godini, i to za otpis djelomično i potpuno nenaplativih kredita utvrđenih HNB-ovom odlukom na dan 31. prosinca 2015. godine. Ukupan iznos troška konverzije kredita u švicarskim francima banke bi tako mogle pretvoriti u poreznu olakšicu.