„Znate zašto smo ukinuli vojni rok 2008 godine? Zato što smo imali civilno služenje vojnog roka jer ljudi nisu željeli ići služiti vojni rok kao obvezu“, kazao je bivši ministar obrane Ante Kotromanović gostujući na HRT-u.
Te njegove riječi potvrđuje tekst same odluke kojom je Sabor u listopadu 2007. zamrznuo obavezno služenje vojnog roka.
U Odluci o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka se navodi: „Početkom siječnja 2007. provedeno je upisivanje novaka u vojnu evidenciju te je upisano ukupno 25 130 novaka.
Upućivanje novaka na služenje vojnog roka provodi se u četiri uputna roka, a u 2007. godini planirano je na služenje vojnog roka uputiti ukupno 4 000 novaka, a do sada je na služenje vojnog roka upućeno ukupno 2 051 novak.
Razlog nepotpune realizacije plana uputa novaka na služenje vojnog roka je smanjenje broja novaka slobodnih na upućivanje na služenje vojnog roka uslijed podnijetih zahtjeva za civilnu službu.
Trend povećanja zahtjeva za sudjelovanje u civilnoj službi izražen je od 2002. godine kada je bilo podnijeto ukupno 8 382 zahtjeva i od tada se kreće u rasponu od 9 000 do 10 000 zahtjeva godišnje“.
Ročnika bilo manje od onih koji su služili civilnu službu
Prema ranijim statistikama MORH-a, u zadnje dvije godine obaveznog vojnog roka broj ročnika upućenih na služenje vojnog roka bio je manji od broja onih koji su se odlučili za civilno služenje (2006. godine ročnika u jedinicama bilo je 7 829, a zahtjeva za civilno služenje 9 512; u 2007. u jedinice je upućeno 2069, a na civilno služenje 2379).
Do porasta broja zahtjeva za civilno služenje došlo je nakon što se na primjeren način zakonski regulirala ta mogućnost. Civilno služenje vojnog roka priznaju gotovo sve europske zemlje, a pravila za njegovo reguliranje postavljena su u međunarodnim organizacijama kao što je Vijeće Europe. U slučaju „odmrzavanja“ vojnog roka, na snagu stupaju i zakonske odredbe koje se tiču priziva savjesti.
Iako su brojčani podaci o slabom odazivu prvi razlog koji se u odluci Sabora iz 2007. navodi, dodaje se i sljedeće: „Sve veća složenost budućih misija i zadaća Oružanih snaga RH i potrebe modernizacije vojne tehnike zahtijevaju prilagodbu postojećeg tipa vojne organizacije, odnosno popunu Oružanih snaga RH profesionalnim sastavom, a u okviru služenja vojnog roka – dragovoljcima“, Odlukom je predviđeno kako će se dragovoljnom popunom ići do najviše 2000 ročnika godišnje.
Za ukidanje bila i Kolinda Grabar-Kitarović
„Zbog složenosti misija i zadaća Oružanih snaga RH te suvremene vojne opreme i naoružanja koje se uvode u upotrebu u Oružane snage, kao i zbog daljnjeg sudjelovanja u međunarodnim mirovnim misijama nužna je profesionalizacija Oružanih snaga jer ročni sastav s relativno kratkom službom u Oružanim snagama ne može u potpunosti ispuniti navedene zadaće.
Dragovoljnim služenjem vojnog roka osigurava se visoko motivirano osoblje na obuci i ulazak odgovarajućeg broja osposobljenog osoblja u djelatni i pričuvni sastav Oružani snaga RH“.
U odluci se zaključuje: „Nepozivanje novaka na obvezu služenja vojnog roka neće imati utjecaja na borbenu spremnost Oružanih snaga RH“.
Prijedlog Odluke potpisuje Vladimir Šeks, a na prijedlog Vlade Ive Sanadera u kojoj je sjedila i tadašnja ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović
