“Zakon o sportu je na snazi i buduća HDZ-ova Vlada će osigurati njegovu provedbu”. Tako je govorio Andrej Plenković u rujnu prošle godine, netom uoči izvanrednih parlamentarnih izbora na kojima je osvojio vlast, u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju.
Citirano premijerovo obećanje do danas je, iako je od predmetnog intervjua prošlo već šest mjeseci, ostalo tek mrtvo slovo na novinskom papiru. Vlada RH još nije uspjela natjerati Hrvatski nogometni savez (HNS) da se pridržava važećeg Zakona o sportu, ali zato je pokrenula proces donošenja sasvim novog zakona. U javno savjetovanje poslan je Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o športu.
Središnji državni ured za šport, kojem je na čelu Janica Kostelić, naime, “smatra kako je potrebno donošenje novog zakona koji će jasnije i kvalitetnije urediti sustav športa”. Pa su nabrojali niz razloga zbog kojih vjeruju da postojeći zakon treba zamijeniti novim: nedovoljno jasan kriterij raspodjele javnih sredstava za sport, nemogućnost jedinstvenog praćenja i upravljanja sustavom sporta, netransparentan rad i financiranje sportskih saveza, nedovoljno propisana uloga sportskih zajednica u sustavu sporta i izostanak sankcija za nepoštivanje zakona vezano za financiranje sporta od strane lokalne i regionalne samouprave, nedefiniran postupak donošenja Nacionalnog programa sporta, neusklađenost sustava obrazovanja kadra u sportu s potrebama tržišta, nemogućnost obavljanja sportske djelatnosti putem obrta, nepotpuno definiran radnopravni status profesionalnih sportaša i trenera, nelogičnosti i nepravilnosti u radu sportskih udruga, nemogućnost donošenja i primjene pravilnika koji bi regulirao sportske građevine, neujednačenost broja liječnika specijalista sa stvarnim potrebama, nedovoljna učinkovitost odredbi o preoblikovanju klubova, te nejasno definirane posljedice osude i kaznenog djela na djelovanje u sustavu sporta.
A što je sa “spornim” odredbama važećeg Zakona?
Važno je napomenuti da se ovdje ne radi o javnoj raspravi o tekstu budućeg zakona, već samo o prvom koraku u njegovom donošenju, a prema proceduri koju nalaže sustav procjene učinaka propisa. U takvoj bi proceduri u teoriji moglo biti zaključeno i da novi Zakon o sportu Hrvatskoj zapravo nije potreban, iako je već sada jasno da se to neće dogoditi. Uostalom, namjeru da donese novi Zakon o sportu je Vlada RH iskazala i u Godišnjem planu normativnih aktivnosti za 2017. godinu. U njemu stoji da će novi zakon biti usvojen u zadnjem kvartalu tekuće godine.
Na listi problema koje Vlada želi riješiti donošenjem novog Zakona o sportu u oči najprije upada izostanak bilo kakvog eksplicitnog spominjanja važećih zakonskih odredbi kojih se HNS odbija pridržavati. Radi se o odredbama sadržanim u člancima 46. i 47. trenutnog Zakona o sportu, koje HNS bojkotira pokušavajući zadržati trenutne odnose snaga u svojoj Skupštini. A zbog čega im je to točno bitno, vrlo je plastično pokazala analiza specijaliziranog portala Nogomet+: kada bi se uskladili sa Zakonom o sportu, svaka bi županija u skupštini HNS-a imala po jedan glas, dok trenutno samo Zagrebačka županija i Grad Zagreb u Skupštini imaju čak devet predstavnika. U nekoj budućoj, sa Zakonom usklađenoj Skupštini HNS-a, puno veće ovlasti dobili bi profesionalni klubovi iz najvišeg ranga natjecanja, sa po dva svoja predstavnika. Drugim riječima, sustav je trenutno posložen na takav način da omogućava interesnoj grupaciji oko Zdravka Mamića zadržavanje gotovo potpune kontrole nad profesionalnim nogometom u Hrvatskoj.
HNS obmanjuje javnost
Utoliko je krajnje cinična i evidentno netočna tvrdnja predsjednika HNS-a Davora Šukera od 28. veljače ove godine. “Mi primjenjujemo zakon po svakoj točki, ali ako vi petsto puta napišete da ne primjenjujemo… Možda ga mi jedini u Hrvatskoj primjenjujemo. Želimo cjeloviti Zakon o sportu, za sve sportove i sportaše, a sve drugo, što bi rekao gospodin Trump, je fake news”, tvrdio je tada Šuker (Media servis/eZadar).
Odgovor Janice Kostelić na ovu Šukerovu izjavu stigao je 6. ožujka, u vidu službenog dopisa kojim HNS-u poručuje da se sporne odredbe Zakona o sportu na njih evidentno odnose, i da se stoga moraju početi pridržavati zakona (Nogomet+). Dva dana kasnije reagirao je izvršni direktor HNS-a Damir Vrbanović, koji je obećao da će HNS ispoštovati zakon (Večernji list), ali i znakovito dodao: “Iznenadio nas je takav dokument. Mi smo u kontaktima s premijerom i ljudima iz Središnjeg ureda za sport čuli da se sprema novi zakon. Objeručke smo to prihvatili, a i sada tvrdimo da je to najbolji način za sve, da se napravi novi Zakon o sportu”.
Sastanak s premijerom na koji se Vrbanović referira održao se u Banskim dvorima netom prije nego je Šuker evocirao predsjednika SAD-a i njegovu strast prema lažnim vijestima. Službeno, glavna tema bila je organizacija predstojeće kvalifikacijske utakmice protiv reprezentacije Ukrajine u Zagrebu, a koja se zbog recentnog nezadovoljstva među navijačima s razlogom smatra događajem visokog rizika. No, iz Vrbanovićeve izjave evidentno je da su na stolu bile i druge teme. Ostaje za vidjeti kako će se HDZ u mjesecima koji dolaze postaviti prema HNS-u i svom višegodišnjem sponzoru i simpatizeru Zdravku Mamiću. Prošla Vlada, u kojoj je konce dosta neuspješno vukao bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko, pokušala im je izaći u susret i prilagoditi Zakon o sportu željama HNS-ove vrhuške. Tekst novog Zakona stoga će nedvosmisleno pokazati je li HDZ napokon spreman da se ozbiljnije pozabavi tzv. “nogometnom močvarom”.
