“Vis viva je privatni projekt u koji je dosad uloženo preko 5 milijuna eura. U vlasništvu je projektnih tvrtki MCC Ekskluzivne nekretnine i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane”, kazao je u Saboru MOST-ov zastupnik Miro Bulj, dodavši da iza ovog projekta stoji Zoran Burić, suprug buduće ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić (HRT).
Dio Buljevih navoda može se potvrditi već na službenoj stranici projekta Vis viva, gdje stoji: “Radi se o privatnom projektu u vlasništvu projektnih tvrtki MCC i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane za koje skupina uglednih hrvatskih tvrtki s dugogodišnjim iskustvom u razvoju velikih elektroenergetskih objekata u Hrvatskoj pripremaju stručne i tehničke podloge”. Cilj projekta je izgradnja kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruća i reverzibilne hidroelektrane RHE Vrdovo, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko milijardu eura. Predviđeno je da projekt bude u potpunosti dovršen 2022. godine.
Podaci dostupni u sudskom registru pokazuju da je Burić doista direktor u obje navedene tvrtke. Također je vidljivo da firmu MCC Ekskluzivne nekretnine posjeduje sa suvlasnikom Vickom Dorićem, dok je u firmi Vrdovo reverzibilne hidroelektrane Burić jedini vlasnik.
Hvalio se potporom državnih firmi i institucija
Potvrđuje to i imovinska kartica Marije Pejčinović Burić, u kojoj stoji da je njen suprug zaposlen u firmi MCC Ekskluzivne nekretnine, gdje mjesečno prima neto plaću u iznosu od 29.952 kuna. U imovinskoj kartici buduće ministrice stoji da Zoran Burić posjeduje 50-postotni vlasnički udio u firmi MCC, te 100-postotni udio u vlasništvu firme Vrdovo reverzibilne hidroelektrane. Zoran Burić posjeduje još i vlasničke udjele u firmama Jadranski podmorski kabel, Agro Šagovina, Agro Čovac, Vatreni, Fotonaponska elektrana Donji Bitelić i Fotonaponska elektrana Alebića kula.
Bulj je za saborskom govornicom problematizirao i prošlogodišnji Burićev intervju za tjednik Nacional, u kojem se suprug buduće ministrice hvalio podrškom niza državnih firmi i institucija. Pa je tako spomenuo HEP, Plinacro, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, te tadašnji Državni ured za upravljanje državnom imovinom. Govoreći o ulozi DUUDI-ja Burić je kazao da je ovaj bivši državni ured, koji je u međuvremenu pretvoren u Ministarstvo državne imovine, “spreman prepustiti pravo korištenja državnog zemljišta za buduće objekte”, a s obzirom da je gotovo polovina zemljišta na kojem bi se trebalo graditi u državnom vlasništvu.
Prema studiji je sve čisto. A je li doista?
Ostaje, međutim, nejasno predstavlja li realizacija projekta Vis viva doista potencijalnu ekološku bombu kakvom je predstavlja Bulj. Firme koje stoje iza projekta Vis viva tvrde da štetnih utjecaja na okoliš dugoročno neće biti, a isti zaključak donosi i Studija o utjecaju na okoliš koja je javno dostupna na webu Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Dobar dio stanovnika Cetinske krajine ipak se oštro protivi projektu Vis viva. Svoje nezadovoljstvo iskazali su u prosincu prošle godine na prezentaciji Studije utjecaja na okoliš u prepunoj Općinskoj vijećnici Općine Hrvace (Ferata.hr), da bi u siječnju ove godine izašli i na prosvjed protiv gradnje elektrane (Hina, Tportal). Među najglasnijim protivnicima izgradnje elektrane Peruća je fizičar Mislav Cvitković, koji tvrdi da studiji ne treba vjerovati (Slobodna Dalmacija). On je pokrenuo i peticiju protiv gradnje elektrane, koju je do sada potpisalo gotovo 20 tisuća ljudi. Protiv studije javno je ustao i inženjer strojarstva Mirko Miloš (Novosti, Dalmatinski portal), koji je od Tome Antičića, ravnatelja Instituta Ruđer Bošković, dobio i potvrdu da IRB uopće nije radio na studiji utjecaja na okoliš, iako se u javnosti upravo ovaj Institut povezivao s izradom studije. Miloš je zajedno s dr. sc. Markom Rimcem s Filozofskog fakulteta u Splitu potpisao i otvoreno pismo u kojem tvrde da bi se “temperatura vode u jezeru Peruća mogla drastično povećati, što bi ugrozilo ekosustav rijeke Cetine, ali i cijelog cetinskog sliva” (Ferata.hr).
