Vlada je na sjednici uoči saborskog glasanja o novom Zakonu o pravobranitelju za djecu predložila da se usvoje amandmani klubova zastupnika HDZ-a, HNS-a i nacionalnih manjina kojima je donekle popravljen sadržaj predloženog Zakona, ali nije adresirala ključne primjedbe na Zakon koje su svojim amandmanima željeli riješiti predstavnici oporbe, a u skladu s primjedbama pravobraniteljstava i zainteresirane javnosti.
Nije, naime, prihvaćena sugestija iz amandmana SDP-a da se promijeni članak 28. prijedloga zakona koji propisuje kako se stupanjem na snagu ovog novog zakona pokreće postupak izbora novog pravobranitelja za djecu. Tom odredbom smjenjuje se postojeća pravobraniteljica Ivana Milas Klarić prije kraja mandata.
Na sumnje da je tajming donošenja novog zakona usmjeren upravo na smjenu postojeće pravobraniteljice, Vlada je i na matičnim saborskim odborima i u sklopu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću odgovarala kako je „zauzet stav kako ukidanjem Zakona o pravobranitelju za djecu iz 2003. godine prestaju važiti i svi pravni akti proizašli iz njegove primjene (na primjer Poslovnik o radu pravobranitelja), pa tako i Odluka o imenovanju pravobraniteljice za djecu (Narodne novine br. 40/2014)“.
Vlada je krenula u smjenu postojeće pravobraniteljice za djecu, bez obzira na to što time podcrtava neujednačenu dosadašnju praksu. Kad se donosio novi Zakon o ravnopravnosti spolova bilo je propisano da „stupanjem na snagu ovog Zakona ostaje na snazi Odluka o imenovanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova“, dok je pri donošenju novog Zakona o pučkom pravobranitelju bilo predviđeno da će „danom stupanja na snagu Zakona Hrvatski sabor pokrenuti postupak izbora pučkog pravobranitelja“, na što je u svom amandmanu ukazao i zastupnik Robert Podolnjak.
Ostaje godišnji izvještaj kao razlog za smjenu, ali je odredba dorađena
Prihvaćeni amandmani nisu, također, izbacili neprihvaćanje godišnjeg izvještaja pravobranitelja za djecu kao razlog za smjenu – a što de facto skraćuje mandat pravobranitelja za djecu na jednu godinu uz moguće produžetke. Međutim, prihvaćen je amandman HNS-a kojim se ta odredba dalje razrađuje.
I dalje se u članku 19. propisuje kako pravobranitelj za djecu podnosi Hrvatskom saboru redovito godišnje izvješće, ali se uvode novi stavci u kojima se traži da pravobranitelj za djecu donosi godišnji plan rada najkasnije do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu, a njegovo će izvršenje analizirati matično radno tijelo Hrvatskog sabora.
„Analizom izvršenja godišnjeg plana rada i njegovih izmjena tijekom godine valorizira se rad i aktivnost pravobranitelja za djecu od strane matičnog radnog tijela Hrvatskog sabora. Time bi eventualno neprihvaćanje godišnjeg izvješća o radu pravobranitelja kao razlog za razrješenje njegove dužnosti prije isteka mandata bilo utemeljeno na analizi godišnjeg plana rada tj. rada, aktivnosti i rezultata samog pravobranitelja za djecu“, navodi se u obrazloženju kluba zastupnika HNS-a.
Pravobraniteljica Milas Klarić smatra da je taj pokušaj HNS-a da popravi stvar položaj pravobranitelja za djecu učinio još težim.
“Na taj se način uvodi još veća kontrola nad pravobraniteljstvom za djecu i to od još nižeg tijela nego što je Sabor. Riječ je o vrlo rigidnom rješenju, po kojem se uvodi mogućnost smjene i iz tehničkih razloga, a kontrolu provode i dalje političari, jer oni sjede i u saborskim odborima, kao što sjede i u Saboru”, objasnila je Milas Klarić (Forum).
Pozitivne promjene
Kroz zajednički amandman HDZ-a, HNS-a, manjinaca i SDSS-a promijenjen je način izbora pravobranitelja za djecu. Umjesto da ga ubuduće Sabor bira na prijedlog Vlade, regulirano je da „pravobranitelja za djecu bira i razrješava Hrvatski sabor, na prijedlog matičnog radnog tijela Hrvatskog sabora“. Izbor se odvija na temelju javnog poziva kojeg objavljuje Hrvatski sabor, a matično tijelo utvrđuje prijedlog najmanje dva kandidata na temelju pristiglih prijava iz javnog poziva. Tim se odredbama povećava demokratičnost izbora i veća neovisnost pravobranitelja za djecu.
Amandmanom HNS-a pravobranitelju za djecu popravlja se položaj i kad je riječ o pristupu podataka pa se sada u članku 13. navodi kako pravobranitelj u obavljanju zadaća iz svog djelokruga ima pravo uvida u podatke i dokumente tijela i osoba „bez obzira na stupanj njihove tajnosti“. Time je vraćena odredba kakva je i u postojećem Zakonu o pravobranitelju za djecu kojem važenje ističe do 1. kolovoza.
I mijenjali i nisu mijenjali
Osim zainteresirane javnosti i dijela medija, novi prijedlog Zakona o pravobranitelju za djecu naišao je i na međunarodne kritike. Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks poslao je ovog tjedna pismo Vladi u kojem traži da još jednom razmotri moguće promjene sadržaja u novom Zakonu u smislu povećanja neovisnosti te institucije.
Biranjem preko javnog poziva u Saboru te vraćanjem ovlasti kad je u pitanju pristup tajnim podacima ta je neovisnost možda povećana, ali i dalje nije odgovoreno na ključne primjedbe povjerenika koje su se ticale smjene postojeće pravobraniteljice. S druge strane, HNS je ponovo pokazao kako zamišlja svoju ulogu korektiva Vladi – preko povlačenja plahih koraka koji mogu imati i kontraefekte, a u svakom slučaju služe tek kao izlika da se nešto poduzima.
Njihova dojučerašnja glavna zvijezda Anka Mrak-Taritaš također je u ime Kluba nezavisnih zastupnika ponudila amandman koji je bio u potpunosti usklađen sa zahtjevima SDP-a, odnosno tražio je potvrđivanje mandata postojeće pravobraniteljice i ukidanje odredbe o neprihvaćanju godišnjeg izvještaja kao razloga za smjenu.
