Branko Grčić, bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU upozorio je prije nekoliko dana kako je u ovoj godini prekinut trend rasta u povlačenju sredstava iz EU fondova. Čini se da smo stali, usporili i u fazi pripreme projekata i u fazi realizacije onih koji su već počeli, ustvrdio je. Pozivajući se na podatke Ministarstva financija, naveo je kako je u prvih pet mjeseci ove godine isplaćeno svega 118 milijuna eura. Tih 118 milijuna eura odnosi se na konačno upotrijebljena sredstva koja su, naglašava Grčić, pravi pokazatelj apsorpcije.
Prije nepunih mjesec dana ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac ustvrdila je upravo suprotno, kako je u samo sedam mjeseci mandata ove Vlade povučeno više sredstava nego u protekle tri godine.
Na zatvorenim sjednicama lakše se raspravlja
Prebacivanje odgovornosti s jedne na drugu vladu lako je izvedivo jer se radi o složenoj problematici u kojoj se miješaju podaci iz različitih fondova i različitih faza provedbe, ali i zato što je u Hrvatskoj cijeli proces prilično netransparentan. O stupnju iskorištenosti europskih fondova raspravlja se na zatvorenim sjednicama Vlade, a da se ne ističemo po transparentnosti kad je riječ o fondovima ukazuju i neki promatrači.
U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU ističu kako nije riječ o skrivanju podataka: Ministrica Žalac svaka dva tjedna na sjednici Vlade izvještava predsjednika Vlade i ministre o pomacima, u kojim je područjima apsorpcija dobra, ali i gdje su nam uska grla, odgovaraju iz kabineta ministrice za Faktograf te dodaju: „Podaci nisu tajni, ti su podaci javno dostupni i uvijek ih ustupamo kako vama novinarima, tako i zainteresiranim korisnicima i građanima, no ta se rasprava, kao i mnoge druge, odvija na zatvorenom dijelu sjednice koji je manje ograničen točkama dnevnog reda i ostavlja više mjesta za raspravu“.
U Ministarstvu tvrde kako je trend rasta u povlačenju sredstava iz EU fondova upravo započeo ove godine. „Tijekom prvih osam mjeseci 2017. godine značajno se ubrzala objava natječaja i stavljanje sredstava korisnicima na raspolaganje, te je od početka godine do 1. rujna objavljeno natječaja u vrijednosti 1,85 milijardi eura. Time je ukupan iznos objavljenih natječaja porastao na 4,68 milijardi eura (na kraju 2016. iznos objavljenih natječaja bio je 2,83 milijarde eura), čime je korisnicima stavljeno na raspolaganje 43,73% alociranih sredstava za Republiku Hrvatsku u financijskom razdoblju od 2014.do 2020. godine. Intenzivno se radi na tome da i ostatak raspoloživih sredstava što prije bude raspoloživ za korisnike“, navode.
Ugovoreno 2,7 milijardi, isplaćeno 714 milijuna
Kako bismo smanjili konfuziju, od Ministarstva smo tražili postotak ugovorenih te isplaćenih sredstava iz financijske omotnice teške 10,7 milijardi eura koliko Hrvatska ima na raspolaganju iz strukturnih fondova u razdoblju 2014 – 2020.
U Ministarstvu navode kako je ugovaranje tijekom ove godine značajno ubrzano, a iznos udvostručen u odnosu na razdoblje 2014- 2016.
„Prema zadnjim dostupnim podacima, do 31. kolovoza 2017. godine ugovoreno je 25,32 % alociranih sredstava tj. 2,7 milijarde eura, od čega je tijekom prvih osam mjeseci 2017. godine ugovoreno 1,43 milijarde eura“, navode u Ministarstvu te ističu kako je u osam mjeseci 2017. Vlada ugovorila čak 13,4% dodijeljenih sredstava.
Kad je riječ o isplatama navode: „Za financijsku perspektivu 2014 – 2020. u razdoblju od 2014. do kraja 2016. godine isplaćeno je ukupno 342,84 milijuna eura, a u prvih osam mjeseci 2017. isplaćeno je 371,37 milijuna eura, dakle više nego u protekle tri godine zajedno. Do 31. kolovoza 2017. krajnjim korisnicima isplaćeno je ukupno 714,21 milijuna eura“.
Ukupno su, rezimirajmo, objavljeni su natječaji za 43,7% sredstava u visini od 4,68 milijardi eura alociranih sredstava. Ugovoreno je 25,32 % alociranih sredstava, odnosno 2,7 milijardi eura. Ukupno je isplaćeno 714,21 milijuna eura.
Složena procedura
Dinamika je takva, objašnjavaju, da se projekti prvo ugovaraju, nakon čega se korisnicima isplaćuje određeni predujam, a tek po završetku projektnih aktivnosti nužno je prekontrolirati rashode i tek onda poslati zahtjev za isplatu EU sredstava. Zbog takvog sistema logično je da realizacija, odnosno isplata sredstava krajnjim korisnicima nastupa naknadno, a činjenica je da nastavno na velika kašnjenja u ugovaranju, kasni i isplata sredstava. Međutim, tvrde, i kod isplate sredstava krajnjim korisnicama je zabilježen rast.
Iduće godine, najavljuju, pojednostavljivanjem procedura pokušat će se postići razina od 50 posto ugovorenih sredstava.
„Ministarstvo regionalnoga razvoja, zajedno sa svim resornim ministarstvima koji su dio sustava upravljanja i kontrole korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova, ulaže svakodnevne napore kako bi pojednostavili sustav i olakšali pripremu i provedbu projekata, a rezultati u 2017. godini upravo su odraz toga“, navode te spominju kako je zbog zatečenih velikih kašnjenja u provedbi i loših operativnih programa, Vlada odmah na početku mandata osnovala Nacionalni koordinacijski odbor za Europske strukturne i investicijske fondove i instrumente Europske unije u RH (NKO) kojeg čini devet ministara sa značajnim alokacijama ESI fondova te predstojnik Ureda predsjednika Vlade.
Na pitanje dokle se stiglo sa zapošljavanjem stručnjaka za EU fondove – što je od nas tražila Europska komisija koja bi davala i glavninu njihovih plaća, dobili smo odgovor kako je javni natječaj u tijeku te se trenutno vrše testiranja prijavljenih kandidata.
Podaci Europske komisije
Ma koliko se optuživali ili hvalili predstavnici Milanovićeve i Plenkovićeve Vlade, činjenica je da se Hrvatska nalazi pri samom dnu članica, što se vidi na službenom portalu Europske komisije koji izvještava o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Kad je riječ o stupnju implementacije, odnosno postotku ugovorenih sredstava, od nas su trenutačno gore samo Španjolska – koja je od dodijeljenih 37 milijardi eura ugovorila nešto preko 10 milijardi, odnosno (19,2%), Cipar s ugovorenih 16 % od 874 milijuna te Rumunjska koja je stalno na dnu liste, a koja je od gotovo 31 milijarde eura do sada ugovorila tek nešto preko 5 milijardi (13,9%).
Listu uspješnih predvodi Belgija, ali treba napomenuti da toj zemlji kroz ukupno 10 programa na raspolaganju stoji samo 2,7 milijardi eura, odnosno 242 eura po glavi stanovnika. Za usporedbu, Hrvatska ima pravo na deset puta veću sumu, odnosno 2529 eura po glavi stanovnika. Slična suma po glavi stanovnika na raspolaganju stoji i susjednoj Mađarskoj, ali je ona ugovorila i povukla tri puta više sredstava. Od 25 milijardi eura Mađarska je već ugovorila 63,2 % sredstava, odnosno 18,7 milijardi.
Kad je riječ o isplatama, situacija je još gora i tu je na europskoj tablici od Hrvatske – kojoj je od ukupne svote do sada isplaćeno samo 9% sredstava (europski prosjek je 13%) gora samo Malta sa 7%.
Nezadovoljstvo u Komisiji?
Očito je, dakle, da je unatoč tome što je Hrvatska ove godine značajno ubrzala tempo ugovaranja, to još nedovoljno da nas digne s dna ljestvice.
Zbog lošeg ukupnog rezultata upućenim se krugovima pronijela vijest da su i u Europskoj komisiji zabrinuti zbog sporosti te da u Hrvatsku šalju svog izaslanika da provjeri u čemu je stvar. Prema nekim informacijama postoji mogućnost da Hrvatska dobije europski nadzor nad procesom povlačenja.
U Ministarstvu odgovaraju kako nisu upoznati s tim podatkom. „Jedino što možemo reći je da svakodnevno komuniciramo s predstavnicima Europske komisije te ih redovito izvještavamo o našim aktivnostima i pomacima“, poručuju iz kabineta ministrice Žalac.
