Rezultati arbitraže uglavnom idu nama na korist. I sad dolazimo u jednu pat situaciju u kojoj arbitraža u principu većim dijelom ide nama u korist, manjim dijelom Sloveniji, ali mi smo izašli iz arbitraže i sad treba doći u Sabor i pred saborskim zastupnicima tražiti da reteriramo i na neki način pokušamo naći rješenje koje će ići na smirivanje situacije sa Slovenijom“, konstatirao je Krešo Beljak, predsjednik HSS-a i saborski zastupnik gostujući u programu N1.
Beljak je ustvrdio kako je i sam premijer Andrej Plenković na sastanku s predstavnicima političkih stranaka „opetovano ponavljao ‘vidite ovo nam ide u korist, ovo nam ide u korist…ovo ne ide, ali ovo opet ide i 90 posto stvari nam idu u korist’“. Konstatirao je i da Plenković za traženje kompromisa sa Slovenijom ima apsolutnu podršku HSS-a, ali da premijeru očito nedostaje hrabrosti da dođe u Sabor i prizna da se moraju napraviti neki kompromisi da bismo, kako je kazao Beljak, „sa svojim susjedima, s prijateljskom državom Slovenijom imali opet dobre odnose i da ne bi ugrozili ekonomske interese“, a s obzirom na to da 90 posto turista u Hrvatsku dolazi kopnenim putem preko Slovenije.
„Popustit ćemo morati ovako ili onako, ako hoćemo gledati hrvatski interes. A hrvatski interes je da što prije uđemo u zajednicu sa zapadnoeuropskim zemljama, s Francuskom, zemljama Beneluksa, s Njemačkom. Da se ugledamo na njih, da oni budu naši strateški partneri, a ne da se svađamo s prvim susjedima Slovencima koji su mala zemlja poput Hrvatske i koji u nekoj velikoj geopolitičkoj tabli ne znače, poput Hrvatske, ama baš ništa“, smatra Beljak.
Da presuda Arbitražnog suda ide više u korist Hrvatske nego Slovenije Faktograf je pisao među prvima.
Kad je riječ o kopnenoj granici, ona u presudi slijedi hrvatsku argumentaciju. Granice na Muri i Sutli idu katastarskom granicom, a u Murskom Središću sredinom Mure. Sveta Gera je u Hrvatskoj, a u Istri granica slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika, što znači da zaseoci Škudelin, Bužin i Mlini-Škrilje te kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.
Vezano uz morsku granicu, Slovenija je dobila puno manji komad teritorijalnog mora nego što je tražila (na osnovi toga što je tražila cijeli Piranski zaljev). Slovenija je dobila tzv. spojnicu, 2,5 nautičkih milja duž Osimske granice koje ostaju u hrvatskom teritorijalnom moru, ali slovenska plovila će tu uživati režim neometane plovidbe kao na otvorenom moru. To nije bitno povoljnije od onog što je Slovenija imala prije donošenja ove presude.
Jedino što je za Hrvatsku u presudi nepovoljno je razgraničenje u Piranskom zaljevu jer povučena granica ostavlja tri četvrtine zaljeva Sloveniji, umjesto da se, kao što je to željela Hrvatska, kreće polovicom zaljeva.
Realni je to problem samo za tamošnje ribare, za koje bi se kroz mirne razgovore trebao dogovoriti režim kretanja koji bi zadovoljavao obje strane. Ne bismo ipak trebali smetnuti s uma da ih je na obje strane upola manje nego je slovenskih stanovnika koji su ovom presudom ostali u Hrvatskoj. Slovenija sada razmatra kako regulirati status stotinjak stanovnika čiji su zaseoci pripali Hrvatskoj, uključujući i pružanje financijske pomoći za njihovo preseljenje u Sloveniju.
