Niz država članica je u zadnjih nekoliko mjeseci odustao od ratifikacije Istanbulske konvencije. (…) To je tema koja izaziva dosta podjela u društvu, i to nije specifično za Hrvatsku. Tajani u EP nije glasovao za ratifikaciju, ni Weber“, kazao je saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier, gostujući u programu N1 televizije.
Stier je u pravu kad govori da je niz država posljednjih mjeseci odustao od ratifikacije Istanbulske konvencije, ali ne spominje da je onih koji su je u posljednjih nekoliko mjeseci ratificirale ili tek potpisale više, uključujući i potpis Europske unije kao cjeline koji je stavljen u lipnju prošle godine.
Strah u bivšoj istočnoj Europi
Od 47 članica Vijeća Europe, Istanbulsku konvenciju nisu potpisale samo Rusija i Azerbajdžan.
Do danas ju je ratificiralo 28 zemalja, a 18 (uključujući i Europsku uniju) tek treba ratificirati taj dokument usmjeren na sprečavanje nasilja nad ženama. Ratificirale su je sve zemlje regije, osim Makedonije.
U razdoblju unazad godine dana, od kada je kod nas zbog „rodne ideologije“ postala sporna ratifikacija Konvencije koju je Hrvatska potpisala još 2013., svoj potpis na Konvenciju stavile su i Moldavija, 6. veljače 2017., te Armenija, najsvježija potpisnica od 18. siječnja 2018. U spomenutom razdoblju šest je zemalja uspješno okončalo proces ratifikacije Gruzija je u svibnju 2017. Konvenciju jednoglasno ratificirala, slijedila je Norveška u srpnju 2017., Njemačka i Estonija u listopadu 2017., Cipar u studenom 2017. i Švicarska u prosincu 2017..
Iz istovjetnih razloga kao u Hrvatskoj. ratifikacija je prošlog mjeseca zaustavljena u Bugarskoj,a sporna je postala i u Latviji i Litvi te Slovačkoj i Mađarskoj .
Riječ je uglavnom o članicama „nove Europe“ u kojima se značajno proširilo djelovanje ultrakonzervativnih snaga i njihovih „instituta“ i organizacija poput ADF-a koji po zajedničkoj špranci plaše s uvođenjem „roda“ preko prihvaćanja Istanbulske konvencije.
Primjera radi, u razvijenijim zemljama Europe, kao što je Velika Britanija, ratifikacija kasni godinama zbog sasvim drugih razloga – usklađivanja zakonodavstva, odnosno koštanja same provedbe.
Pučani za ratifikaciju
I dok se riječi Davora Ive Stiera u prvom dijelu izjave mogu okarakterizirati kao poluistina, neistina je da su se predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani te predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke u EP-u Manfred Weber odredili protiv Istanbulske konvencije u EP-u.
Iako su veliki konzervativci, i Tajani i Weber, baš kao i gotovo svi zastupnici EPP-a (izuzev hrvatskih pučana i nekoliko drugih otpadnika od stranačke stege), glasali su za prihvaćanje Istanbulske konvencije od strane Europske unije u studenom 2016. Rezolucija je prošla s 516 glasova „za“, jer su za nju glasale sve glavne grupacije u parlamentu. Europski pučani višekratno su naglašavali važnost ratifikacije te konvencije Izrijekom je na to pozivao sam predsjednik Tajani, kao i Weber.
U rujnu prošle godine, Europski parlament je sa 489 ruku izglasao pristup Europske unije Istanbulskoj konvenciji. Takvu je odluku podržalo 134 od 193 prisutnih pučana, ali su se Tajani i Weber našli među 12 pučana koji uopće nisu glasali.
