Iz hrvatskog Ustava proizlazi da Hrvatsku u Europskom vijeću predstavljaju predsjednik Republike i Vlada RH, kazala je u srijedu predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, dodavši da doista želi dati svoj doprinos u kreiranju predsjedanja jer je riječ o zajedničkim ovlastima, posebno kad je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti, imigracije i svih ostalih pitanja vanjske politike.
Predsjednica je u pravu kad kaže da joj Ustav daje za pravo da predsjeda Europskim vijećem, budući da članak 144. Ustava navodi da“ Republiku Hrvatsku u Europskom vijeću zastupaju Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske“, ali je propustila navesti da jednako tako propisuje da zastupaju „sukladno svojim ovlastima“.
A one su joj sužene jer, za razliku od Vlade, ne može samostalno provoditi politike koje se dogovaraju u ključnim tijelima EU, pa tako i Europskom vijeću.
Ustav, doduše, predviđa suradnju u vođenju vanjske politike između predsjednika države i Vlade, ali je prema njemu Vlada ta koja vodi vanjsku i unutarnju politiku, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvršenje zakona te usmjerava i nadzire rad državne uprave, što propisuje članak 113. Ustava.
Ovo nije prvi put da predsjednica Hrvatske ima ambicije sudjelovati u radu Europskog vijeća te je do sada bezuspješno izazivala gotovo svakog premijera s kojim je dijelila izvršnu vlast, o čemu je Faktograf već pisao.
Na sastanke Europskog vijeća kao ključnog tijela Europske unije koje donosi sve najvažnije odluke u EU i bez čijeg odobrenja u provedbu ne ide nijedna važnija odluka Europske komisije, dolaze šefovi država ili vlada svake zemlje članice. Europska unija ne propisuje hoće li to biti predsjednici države ili vlade, to je prepušteno pojedinim zemljama članicama, ali uvriježeno je pravilo da zemlje u kojima je na snazi predsjednički sustav pa u skladu s tim predsjednik ima i najveće ovlasti u kreiranju i provođenju politike, predstavlja predsjednik, a zemlje parlamentarne demokracije, u kojima ključnu ulogu u državi ima premijer, predstavljaju premijeri. U sadašnjem sastavu Vijeća, od 28 članica čak 24 država predstavljaju premijeri ili premijerke. Izuzetak su Francuska, Cipar i Litva koje imaju predsjednički, odnosno polupredsjednički sustav te Rumunjska koju predstavlja predsjednik države Klaus Werner Iohannis. Rumunjska ima povijest sukoba predsjednika i premijera oko pitanja tko će zastupati zemlju u Europskom vijeću, a pitanje je riješeno kad je 2012. godine potpisan sporazum o kohabitaciji u kojem je dogovoreno da Rumunjsku predstavlja predsjednik (Večernji list).
