Za nešto manje od godinu i pol Hrvatska će po prvi put predsjedati Vijećem Europske unije, a da se u javnosti o tome gotovo ništa ne govori, osim standardnih prepirki na relaciji premijer – predsjednica oko toga tko će biti glavni za stolom kad predsjedanje dođe.
A riječ je zapravo o vrlo ozbiljnom i obimnom poslu. Vlada procjenjuje kako će tijekom šestomjesečnog predsjedanja u Bruxellesu trebati organizirati gotovo 1.400 sastanaka na svim razinama, a u Hrvatskoj jedan do dva summita na kojima će prisustvovati šefovi država i vlada članica EU, 20 sastanaka i konferencija na ministarskoj razini i oko 200 sastanaka na tehničkoj, ekspertnoj razini. Odnosno, kako je to na sjednici Vlade rekla ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, Hrvatska će u prosjeku predsjedati na 12 do 13 sastanaka svaki radni dan.
Odluka o predsjedanju Hrvatske od 1. siječnja 2020. donesena je prije dvije godine, 26. srpnja 2016. godine. Poredak je nanovo utvrđen nakon što je Velika Britanija poremetila raniji raspored, obznanivši kako će preskočiti svoj termin predsjedanja kako bi se koncentrirala na Brexit.
Niz je nepoznanica do siječnja 2020.
„Svako Predsjedništvo mora imati odgovarajuće stručne, organizacijske, diplomatske, financijske ali i političke kapacitete – i kvalitetom i kvantitetom. To se odnosi i na glavni grad i na Stalno predstavništvo u Bruxellesu, ali i na cijelu diplomatsku mrežu. Od ministarske razine do razine svakog stručnjaka i diplomata. Predsjedavanje Vijećem za svaku je zemlju članicu – a posebice one manje veličine – svojevrsni test organizacijskih i stručnih vještina i sposobnosti za europsku koordinaciju i usmjeravanje europskih politika unutar šestomjesečnog razdoblja. A za svaku zemlju koja to radi prvi puta – kao što je Hrvatska – izazov je time veći“, kazao je Neven Mimica, povjerenik u Europskoj komisiji gostujući na okruglom stolu Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo koji se proljetos održao na temu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
Nije samo riječ o tome da to Hrvatska radi prvi put – i razdoblje kada to radi prilično je izazovno – riječ je o prvom cjelovitom predsjedanju nakon što se poslije Europskih izbora 2019. uspostavi novi Europski parlament i sastavi nova Europska komisija. To bi trebalo biti i razdoblje neposredno nakon izlaska Velike Britanije iz Unije – ako se bude slijedio zacrtani raspored, a do tog vremena možda ne budu dogovoreni niti svi detalji novog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020.
Dodatnu napetost unosi i mogućnost znatno drukčijeg sastava Europskog parlamenta i značajniji ulazak desnih populista koji bi onda mogli probati i na drugačiji način posložiti europske prioritete.
Nakon predsjedanja trebala bi nam ostati bolja državna uprava?
Kako se Hrvatska sprema i do kud je stigla u rješavanju te jednadžbe s puno nepoznanica?
Glavni koordinator cijelog procesa, veleposlanik Gordan Markotić pojasnio je na istom okruglom stolu da se Hrvatska odlučila na model predsjedanja sa središtem u Bruxellesu. Zbog toga će, prije svega, trebati ojačati tim u prijestolnici EU – sa sadašnjih 90, on bi trebao narasti na oko 220 ljudi.
Hrvatska se, također, odlučila za slovački model predsjedanja u kojem je baza u Ministarstvu vanjskih poslova (u nekim zemljama je to pri uredu premijera), a u užem bi timu trebalo biti oko 70 ljudi. Kako smo saznali u međuvremenu, taj bi se tim trebao kompletirati ove jeseni.
Troškovi predsjedanja? Oko 70 milijuna eura. Toliko je to koštalo u manjim zemljama poput Slovačke i Malte, a toliko planira i naša prethodnica Finska, dok je velika Francuska za vrijeme predsjedanja potrošila dvostruko veću sumu. Europska je praksa da svaka zemlja taj trošak podnese sama, izuzev troškova osposobljavanja osoba koje će biti uključene u rad na predsjedanju, a za koji bismo trebali dobiti pomoć Europskog socijalnog fonda.
Kako saznajemo u Ministarstvu vanjskih poslova, obuka će u razdoblju od rujna 2018. do listopada 2019. obuhvatiti 800 službenika iz svih tijela državne uprave, uključujući i MVEP i Stalno predstavništvo RH u Bruxellesu. Glavna ciljna skupina su predsjedatelji i zamjenici predsjedatelja radnih skupina i odbora, otprilike 300 ljudi, iz svih tijela državne uprave. Obuku će proći i ostali službenici koji će biti angažirani na predsjedanju: politički koordinatori, EU koordinatori, stručnjaci te službenici zaduženi za komuniciranje i informiranje. Većina tih ljudi su osobe koje su odranije zaposlene, a jedan od željenih rezultata predsjedanja je i da nam iza tog razdoblja ostane bolja državna uprava.
Uz njih, vjerojatno će se morati angažirati i dodatni ljudi koji će, kako nas uvjeravaju u MVEP-u, dobiti ugovor na određeno vrijeme i njihov će angažman prestati nakon predsjedanja. Primjer drugih država govori da su morale angažirati tristotinjak dodatnih ljudi. Tražit će se, također, pomoć eksperata s iskustvom predsjedanja, za što već postoje i ponude od nekih država.
Određivanje prioriteta predsjedanja
Hrvatska je u prve pripreme krenula u studenom prošle godine. „To je nešto više od dvije godine prije predsjedanja i Tajništvo Vijeća EU je zadovoljno ritmom, dosta se toga već napravilo“, kažu nam u MVEP-u, navodeći kako je Bugarska koja je predsjedala u prvoj polovici ove godine u pripreme krenula samo devet mjeseci prije predsjedanja, a i neke velike zemlje poput Francuske zbog izbora su krenule kasno, a ipak su sve stigle.
Rumunjska, koja preuzima predsjedanje početkom 2019. s ozbiljnim je pripremama također počela prošle jeseni.
Kako bi se osigurao koordinirani prijelaz iz jednog u drugo šestomjesečno razdoblje, predsjedništvo funkcionira po sistemu trija i zajedničkih 18-mjesečnih prioriteta. Naše zajedničko predsjedništvo počinje, dakle, početkom iduće godine s Rumunjskom, da bi se potom izmijenile Finska pa Hrvatska. Najjači igrač je Finska kojoj će to biti već treće predsjedanje.
Do kraja 2018. tri bi zemlje trebale zaključiti zajednički program predsjedanja Vijećem EU. Oko toga su, saznajemo, održana već tri kruga razgovora i prijedlozi su dostavljeni Tajništvu Vijeća EU.
Potom bi, unutar usuglašenih prioriteta, do jeseni iduće godine mi trebali definirati i svoje nacionalne prioritete predsjedanja. Za sada se okvirno govori da će oni biti vezani za gospodarski rast, zapošljavanje, jačanje sigurnosti u Europi, energetsku i prometnu povezanost i proširenje Europe na područje tzv. Zapadnog Balkana (naročito u svjetlu činjenice da predsjedamo točno 20 godina nakon Zagrebačkog summita koji je donio viziju proširenja EU na našu regiju). Međutim, precizno definiranje će sačekati i usuglašavanje s programom nove Europske komisije koja tek treba biti formirana tijekom sljedeće godine.
Tri su temeljna dokumenta koje je potrebno donijeti – Akcijski plan za predsjedanje, Akcijski plan za izobrazbu i Akcijski plan za komunikaciju. Logo predsjednja je već odabran, ali će, u skladu s običajima, biti objavljen dva mjeseca prije početka hrvatskog predsjedanja, a sa snažnijim će se komuniciranjem krenuti od 1. siječnja 2019. kada će biti pokrenuti web stranica i društvene mreže.
Mogu li cijeli proces usporiti predsjednički izbori u Hrvatskoj? Iz MVEP-a kažu da to ne bi trebao biti slučaj, s obzirom na to da je glavni teret priprema na Vladi kao izvršnoj vlasti. Pretpostavljamo da bi ih mogle omesti nepredviđene okolnosti poput parlamentarnih izbora.
Zagreb će dobiti Kongresni centar u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice
Šestomjesečno predsjedanje veliki je organizacijski zalogaj. Do kud se stiglo na logističkoj razini?
Vlada je na sjednici početkom srpnja uspostavila formalnu strukturu za pripremu Predsjedanja RH Vijećem EU, a te pripreme proglasila aktivnošću „od posebnog značaja za RH“, što znači da „poslovi vezani za pripremu te provedbu odluka povezanih s pripremom imaju prioritet u radu svih tijela državne uprave“.
Sve zemlje tijekom predsjedanja imaju jedan središnji kongresni centar u kojem se zbivaju sastanci na najvišoj razini, uz više drugih prostora za ekspertne sastanke.
U Hrvatskoj, kao što je poznato, takvog kongresnog centra trenutačno nema.
Oživljeni su stoga planovi da se on napravi u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a kako bi se konačno završili stari prijepori gdje i kada će se Zagreb dobiti reprezentativni kongresni centar. Za potrebe predsjedanja trebao bi se nadograditi davno započeti projekt
Velimira Neidhardta, arhitekta koji je i osmislio izgled NSK. Vlada je podsjetila kako još od 2007. godine postoji nerealizirani projekt kongresnog centra. Autor bi sada izradio dodatni projekt kojim bi „zaokružio izvorni projekt koji nikada nije dovršen“. Centar ima tri odvojena službena ulaza što je idealno za održavanje predsjedanja budući da se tako mogu odvojiti VIP sudionici, ostali delegati i novinari, što je i jedan od zahtjeva Tajništva Vijeća EU. Da je tamo izvorno planiran kongresni centar pokazuje i natpis koji se koči nad tim dijelom zgrade. Pri izboru je veliku ulogu imala i lokacija zgrade – zgrada NSK nalazi se blizu Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i relativno blizu Muzeja za suvremenu umjetnost – što sve zajedno čini zanimljivi trokut – sudionici skupova u neposrednoj blizini mogu prisustvovati organiziranim kulturnim događanjima.
Gruntovnica mora iseliti do kraja godine
Razlika između onog što je planirano 2007. i što se planira za predsjedanje je u tome što Vlada ne želi samo prostor u zgradi koji od izgradnje stoji neiskorišten, već želi površinu od 7.200 kvadratnih metara. Preduvjet je iseljenje Odjela za zemljišne knjige, odnosno gruntovnice. Ministarstvu pravosuđa Vlada je stoga naložila da do kraja godine iseli gruntovnicu.
Ministarstvo financija zaduženo je da u državnom proračunu osigura sredstva za tu namjenu, bez preciziranja o kojoj bi se sumi moglo raditi.
Vlada je prošlog ljeta najavljivala da će se trenutačno neiskorišteni prostor NSK u kojem je planirana dvorana od petstotinjak kvadratnih metara prenamijeniti u drugu scenu HNK.
Sada tvrde kako će se prostor nakon predsjedanja, s obzirom na svoj oblik, moći koristiti za obje namjene – i za održavanje kongresa i znanstvenih skupova i za Dramu HNK. Kako gledaju na tu odluku pokušali smo saznati u HNK, ali odgovore nismo dobili jer je PR kazališta otišao na kolektivni godišnji odmor.
A što u Ministarstvu pravosuđa misle o hitnom iseljavanju gruntovnice? Istine radi treba reći kako se još od izgradnje zgrade NSK u devedesetima govorilo da se gruntovnica u nju smješta privremeno.
„Odlukom Ministarstva pravosuđa, nova lokacija Zemljišnoknjižnog odjela bit će budući Trg pravde u Zagrebu, na lokaciji bivše vojarne omeđene Ilicom, Selskom, Cankarovom i Prilazom baruna Filipovića, a odjel bi se premjestio u zgradu konjušnice koja je izgrađena 1903. godine i dio je povijesne urbane cjeline Zagreba, pod zaštitom konzervatorske struke. Ministarstvo pravosuđa smještaj Zemljišnoknjižnog odjela planira riješiti kroz Dodatno financiranje Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (DF IISZA projekt, čija se ratifikacija očekuje krajem 2018.“, odgovorili su nam iz Ministarstva pravosuđa, pojašnjavajući kako se radi o projektu koji se radi sa Svjetskom bankom.
„Budući da je rok za realizaciju građevinskih radova i opremanja zgrade prema Planu nabave DF IISZA projekta travanj 2021. godine, Ministarstvo pravosuđa u suradnji aktivno surađuje s Ministarstvom državne imovine na pronalaženju nove lokacije za preseljenje Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu“, dodaju.
Gruntovnica će se, dakle, preseliti na novu privremenu lokaciju do izgradnje trajne na Trgu pravde, i to, kako nam je rečeno, „sukladno rokovima koje je odredila Vlada RH“.
Javna nabava na jesen
Nije samo Kongresni centar važan. U Vladi moraju razmišljati i gdje će svi ti silni gosti, delegati i novinari spavati i kako će se kretati gradom. Procjene su kako će na raspolaganju trebati imati 17 do 20 hotela. U estonskom Talinu je tijekom predsjedanja ostvareno oko 35.000 noćenja samo od delegata, a važnije skupove poput summita obično prati i oko 1.400 akreditiranih novinara.
„S hotelima s četiri zvjezdice ćemo zaključiti sporazume da nam osiguraju kapacitete u vrijeme predsjedanja, a za hotele s pet zvjezdica – jer mi moramo plaćati spavanje svakom ministru i jednoj osobi u njegovoj pratnji – ići ćemo na javnu nabavu. Povoljna okolnost je u tome što ćemo do tog vremena imati četiri nova hotela visoke kategorije u gradu. Samo Hilton u Radničkoj će imati kapacitet 400 soba“, kažu u MVEP-u, uz napomenu kako su već održani pripremni sastanci s vlasnicima hotela.
Za ugledne goste trebat će nam i oko 80 limuzina, 40 kombija, 12 do 15 autobusa…
U MVEP-u pojašnjavaju kako će u sve procese javne nabave krenuti krajem godine.
