Marićeva pravednost: Honorarke koje mjesečno izdvajaju više od tisuću kuna za doprinose nemaju iz toga nikakva prava u trudnoći i kada rode

S.D., A.B.

“Demografska revitalizacija bila je i jest na vrhu prioriteta kojima sam posvetila svoj mandat. Ostati ravnodušnim na činjenicu našeg demografskog nestajanja značilo bi u krajnjoj liniji odustati od budućnosti”, konstatirala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, prilikom predstavljanja svog paketa demografskih mjera u lipnju ove godine.

“Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da mlade obitelji u Hrvatskoj žele imati veći broj djece nego što danas imaju. Dakle, nije problem u tome da li obitelji žele djecu, da li žene žele rađati, već u tome da stvorimo uvjete u kojima bi se to moglo ostvariti”, blagoglagoljivo je ponavljala i kada je nekoliko tjedana kasnije održana sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju, a s obzirom da premijer Andrej Plenković nije želio da mu predsjednica preotme šou soliranjem na temu demografije.

Jer i premijer Plenković od stupanja na dužnost ističe kako je „demografija strateško pitanje razvoja naše države“ te tvrdi kako „Vlada RH to apsolutno prepoznaje“ i trudi se učiniti maksimum da preokrene negativne trendove.

Sorry, SOR-ovke

Kad se od fraza okrenemo prema stvarnosti, slika je drugačija. Jutarnji list ovih je dana objavio seriju tekstova u kojima piše kako mlade žene koje su radile preko Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) u slučaju komplikacija u trudnoći imaju pravo na naknadu od minimalnih 831,50 kuna mjesečno. Rezultat je to Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji SOR preskače u dijelu koji regulira pravo na naknadu plaće u slučaju komplikacija u trudnoći. Bez obzira što se za takav rad plaćaju doprinosi i kasnije, po rođenju djeteta, na osnovi tog staža postoji pravo na rodiljnu naknadu.

Kada su ih kontaktirali, Ministarstvo za demografiju iskazalo je čuđenje nad tim podatkom, iako se ne radi o osamljenom slučaju, naročito s obzirom da je SOR postao dominantan oblik zapošljavanja mladih osoba.

Sigurno postoji demografska potreba za izmjenama i dopunama pojedinih članaka Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, a u nekom sljedećem razdoblju Vijeće za demografsku revitalizaciju raspravljat će i o potpunom delimitiranju naknada tijekom bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, odgovorili su iz ministarstva Nade Murganić za Jutarnji. Trenutačno je maksimalni iznos naknade bolovanja radi komplikacija u trudnoći 4257,28 kuna. U slučaju komplikacija u trudnoći, za razliku od drugih bolovanja, postoji gornji limit.

Autorski ugovor – plaća i mirovinsko i zdravstveno, ali država to ne broji

Potpuno ispod radara, međutim, ostala je još jedna skupina trudnica koja – iako redovito uplaćuje doprinose iz kojih im teče staž osiguranja kako u zdravstvenom, tako i u mirovinskom fondu – nema nikakva prava koja im slijedom toga pripadaju.

Riječ je o onima koji jedini prihod imaju iz autorskih honorara, odnosno plaćane su temeljem ugovora o djelu. Takve su trudnice ispod radara već i zato što su malobrojne – rijetke su one koje dovoljno redovito uspijevaju ostvariti autorske honorare i to dovoljno velike da bi im oni mogli osnovica za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Ministar financija Zdravko Marić pod egidom neke samo njemu jasne pravednosti u prvom valu porezne reforme skinuo je izuzeće s autorskih honorara na koje se do siječnja 2017. nisu plaćali doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. I na honorare se od početka 2017. odnose jednake obaveze kao i na druge oblike „drugog dohotka“. Za sve oblike drugog dohotka otad postoji obveza plaćanja mirovinskog u visini od 10 posto (7,5 za I. i 2,5 za II. individualizirani stup) te doprinosa za zdravstveno osiguranje od 7,5 posto.

U slučaju da neka novinarka koju se isplaćuje preko autorskog ugovora u mjesec dana zaradi honorar u visini od prosječne bruto plaće u Hrvatskoj ili više od toga, za to će joj biti priznato mjesec dana mirovinskog staža, ali i prava na osiguranje pri HZZO-u. Drugim riječima, ukoliko uplaćuje doprinose za drugi dohodak koji je po iznosu blizak prosječnoj plaći u Hrvatskoj, HZZO i HZMO joj broje vrijeme osiguranja. Međutim, ako na osnovi takvog staža i dohotka u visini prosječne plaće želi ostvariti naknadu za vrijeme komplikacija u trudnoći – to joj pravo neće biti priznato, jer ona, prema interpretaciji države, uopće ne radi, pa nema razloga da ode na bolovanje. Iako pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruje preko tog drugog dohotka, izjednačena je s nezaposlenim osobama čije se zdravstveno osiguranje u potpunosti financira iz državnog proračuna.

“Niste u radnom odnosu”

Za razliku od SOR-a, važeći Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju priznaje pravo na naknadu zbog privremene spriječenosti, odnosno komplikacija u trudnoći onima koji osiguranje stječu temeljem „drugog dohotka“ na kojeg se plaća porez, ali – kad pričamo o novinarkama – u to se ubrajaju samo one koje su u tzv. RPO statusu, odnosno zavedene su u Registar poreznih obveznika. Iako se i na honorar plaća porez, Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju iz 2013. očito nije računao da će se jednom na njega plaćati i doprinosi pa, za razliku od drugih oblika „drugog dohotka“, honorare ne vidi kao osnovu za naknade za bolovanje, kao ni za čuvanje trudnoće. Iako se sa svakog honorara skida i porez i postotak za zdravstveni i za mirovinski fond.

„Ne možete na bolovanje, niti vam doktor može dati doznake, jer niste u radnom odnosu“, lakonski je odgovor koji smo dobili iz pravne službe HZZO-a.

Ako se u međuvremenu i zaposlila, staž dobiven na osnovi redovitog i dovoljno velikog „drugog dohotka“ neće joj ući u izračun osnovice ni za bolovanje, ni za rodiljnu naknadu. Uvjet za bolovanje, naime, ostaje isti: u trenutku njegova otvaranja potrebno je imati devet mjeseci neprekidnog “radnog staža” ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.  Radni staž, inače, kao termin više ne postoji u zakonu, ali nastaje temeljem sklapanja radnog odnosa ugovorom o radu i nije istovjetan mirovinskom stažu, koji se uredno obračunava i ovim ženama koje “nisu u radnom odnosu”.

Rodiljne naknade i priča o zakonskom minimumu

Kad je riječ o rodiljnim naknadama, situacija je za honorarke gora nego za one koje su radile preko SOR-a. Novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. godine, za razliku od Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, donesen je nakon što se proširio krug uplatiteljica doprinosa, ali njihova prava lakonski izjednačava s pravima nezaposlenih rodilja.

Osiguranice koji su osigurane temeljem „drugog dohotka“, poljoprivrednice i nezaposlene strpane su pod iste članke koji im garantiraju „pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava“.

Iste kategorije imaju pravo na naknadu u iznosu 70 posto proračunske osnovice mjesečno, što znači da bez iznimke i za cijelo vrijeme do navršene prve godine djeteta (ako u međuvremenu ne izgube pravo na zdravstveno osiguranje) imaju pravo na 2,328 kuna mjesečno, odnosno minimalnu naknadu.

Bez obzira na to koliko su u mjesecima prije rođenja djeteta uplaćivali u zdravstveni fond.

„Za rodiljnu naknadu potrebno je biti 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u radnom odnosu, da bi se računao prosjek vaše plaće. Ako nemate taj uvjet, onda padate na minimalnu zakonsku naknadu, isto kao da ste nezaposleni, od 2,328 kuna“, potvrđuju nam iz pravne službe HZZO-a da neprekidni mirovinski staž na osnovi „drugog dohotka“ i uplata doprinosa zapravo tu ne predstavlja ništa.

„Ugovor o djelu se odnosi na drugi dohodak i on nije radni staž, jer da jest, vodio bi se pod drugom šifrom. Vama možda ide staž osiguranja na mirovinskom, vi niste nezaposleni, vi radite, ali vi ste, zakonski, izvan sustava rada“, tumače nam u pravnoj službi.

Pravedno punjenje fondova

Prosječna bruto plaća u rujnu u Hrvatskoj iznosila je 8.361 kunu. Iz istovjetnog bruta na autorskom ugovoru, a koji osigurava mjesec dana staža – za mirovinski se uplaćuje 585 kuna, a za zdravstveno osiguranje 439 kuna, dakle više od 1.000 kuna svaki mjesec daje se za doprinose iz kojeg ne proizlaze nikakva prava, osim nominalnog upisivanja staža mirovinskog osiguranja.

Takve trudnice nemaju pravo na bolovanje, komplikacije u trudnoći ili rodiljnu naknadu koja bi omogućila dostojanstveno preživljavanje njihovih obitelji.

Za satisfakciju im ostaje podatak da ministru Mariću pomažu u „pravednom“ punjenju fondova.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"