Krhku većinu koja u Saboru podržava vladu Andreja Plenkovića može ugroziti i pet zastupnika HNS-a pokazalo je odugovlačenje s glasanjem o konačnom prijedlogu zakona o udomiteljstvu. Bio je potreban čitav tjedan da bi se u Saboru skupila potrebna većina, što ne treba čuditi jer čak i kad djeluje složno, koalicija ove dvije stranke nema većinu. Nedostaje im najmanje 16 zastupnika što znači da čak ni uz četiri iz kluba HDS, HSLS i HDSSB i svih osam zastupnika nacionalnih manjina i dalje nemaju dovoljno za preglasavanje.
Zato je Zakon o udomiteljstvu tek najnoviji u nizu sličnih slučajeva.
Tri mjeseca za istražno povjerenstvo za Agrokor
Podsjetimo da se preko mjesec dana čekalo izglasavanje izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, Poslovnika Hrvatskog sabora tek nešto kraće, kao i Zakona o terminalu za ukapljeni plin – sva tri u proceduri po hitnom postupku. Da se ne radi o uobičajenoj saborskoj proceduri vidljivo je kad se glasanja aktualnog saziva usporede s prethodna tri.
Aktualan saziv Sabora uvjerljivo prednjači u otezanju s glasanjem, pokazala je usporedba. Najduže, čak tri mjeseca nakon rasprave, čekalo se glasanje zastupnika o osnivanju novog istražnog povjerenstva o Agrokoru, a samo dan manje prošao je od rasprave do glasanja o izboru tri suca Ustavnog suda. Ovi neslavni rekordi ne odnose se samo na aktualan saziv, nego ga niti u jednom od prethodna tri nisu uspjeli nadmašiti. Iako bi se po ukupnoj statistici za vrijeme mandata Tihomira Oreškovića moglo pomisliti drugačije, čak ni tada od rasprave do glasanja nikada nije prošlo više od mjesec dana. Osim toga, HDZ je i tada u Saboru imao vrlo tanku većinu koja je ovisila o zastupnicima Mosta, i koja se raspala nakon manje od pola godine.
Trenutačna koalicija djeluje stabilna. Konačno, svih pet zastupnika HNS-a sjedilo je na glasanju o Zakonu o udomiteljstvu, a kako bi vladajućoj većini osigurali kvorum, usprkos tome što Vlada nije prihvatila njihov amandman.
Sloga u glasanju između koalicijskih partnera bitno je veća nego li unutar pojedinih klubova otkriva pretraživač razjedinjenosti na Parlametru. Drugim riječima, HNS će češće glasati isto kao HDZ nego što će zastupnici HNS-a unutar svojeg kluba jednako glasati. S druge strane, potresa ima i unutar HDZ-a pa je zato Istanbulska konvencija izazvala najveće podjele u glasovima koalicije do sad.
Slaba učinkovitost
Skupljanje većine odražava se i na učinkovitost Sabora kao zakonodavnog tijela, što je vidljivo u usporedbi s prvom polovicom mandata 7. i 6. saziva, jer 8. to nije niti dočekao.
U prvoj polovici mandata Zorana Milanovića Sabor je glasao o gotovo 500 konačnih prijedloga Zakona, a Kukuriku koalicija imala stabilnu većinu od 79 zastupnika bez zastupnika nacionalnih manjina.
Za mandata Ive Sanadera u 10. vladi njezin rad podržavalo je u Saboru 65 članova HDZ-a, a s HSS-om i zastupnicima nacionalnih manjina i on je imao stabilnu većinu od 79 glasova koja je izglasala više od 400 konačnih prijedloga zakona.
Prema podacima koje je dostavila Infodok služba Hrvatskog sabora ove godine Sabor je plenarno zasjedao najviše dana i najviše sati u proteklih 10 godina. Usprkos tomu aktualni saziv je do zimske stanke uspio je izglasati 400-tinjak konačnih verzija zakona.*
Tezu da je saborsko glasanje u pravilu orkestrirano od Vlade, a Hrvatski sabor, iako najviše predstavničko tijelo građana, pri tome samo figurira potvrđuje i odaziv na glasanje klubova zastupnika. Neki od najaktivnijih klubova, poput Živog zida, Mosta ili SDP-a, s najviše zastupničkih pitanja, inicijativa i nastupa na raspravama, na glasanjima su najmanje prisutni.
*Promijenjen je podatak o broju izglasanih konačnih verzija zakona u ovom sazivu Sabora, sukladno službenim statistikama Infodok službe Hrvatskog sabora. Podatak je Faktografu dostavljen nakon objave teksta.
