Sabor je prije nekoliko godina donio odluku da više nema povlaštenih saborskih mirovina. Ovo su mirovine koje su stečene u vrijeme kada su bili takvi zakoni i očito se usklađuju kao i sve ostale mirovine. Naravno da bi, kao i kod plaća, bilo bolje da je što manji gap, što manji razmak između onih malih i visokih plaća, a tako isto i s mirovinama i tome možemo doskočiti samo tako da hrvatsko gospodarstvo raste i onda će mirovine biti veće“, tako je Gordan Jandroković, predsjednik Sabora odgovorio na novinarski upit je li u redu da su povlaštene mirovine tri i pol puta veće od radničkih mirovina.
Povod za ovaj upit su statistike koje je krajem prosinca objavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a na osnovi kojih je Slobodna Dalmacija izračunala da su saborskim zastupnicima mirovine u dvije godine porasle za gotovo 1.400 kuna – s 8.414 na 9.799 kuna.
Suprotno tome, vidljivo je iz objavljenih statistika, prosječna radnička mirovina od kraja 2016. godine narasla je za manje od 200 kuna. Prema podacima HZMO-a, prosječna mirovina osiguranika (bez posebnih kategorija) isplaćena na kraju 2018. godine bila je 2.688 kuna, dok je krajem 2016. ona iznosila 2.495 kune. Udio neto mirovine u prosječnoj plaći smanjio se s 43,89 na 42,28 posto.
Jandroković je u svom odgovoru točno konstatirao da su prije nekoliko godina (2012.) ukinute povlaštene saborske mirovine, te da se za one koji su ih stekli one sada usklađuju kao i sve ostale mirovine, ali je pokušao lažno stvoriti dojam da HDZ i sadašnja garnitura Sabora i Vlade nemaju nikakve veze s tako značajnim porastom povlaštenih mirovina, uključujući saborske. A upravo je Plenkovićeva vlada, i to odmah po dolasku na vlast, prionula na izmjene koje su omogućile ovakav rast mirovina po posebnim propisima, motivirana željom da udovolji braniteljima. S ovako postavljenim usklađivanjem, također, gap između stažem zasluženih i povlaštenih mirovina ne može se rastom gospodarstva smanjiti, nego samo povećati.
Povlaštene saborske mirovine ukinula Milanovićeva Vlada
Krenimo od ukinutih povlaštenih saborskih mirovina. To ukidanje bio je jedan od prvih poteza vlade Zorana Milanovića, s tim da HDZ-ovci nisu u Saboru glasali za tu mjeru. Formalno su ostali suzdržani, uz optuživanje tadašnje vladajuće garniture za demagogiju i bavljenje nebitnim temama.
Tada prihvaćenim prijedlogom saborsku se mirovinu moglo aktivirati tek nakon što budu ispunjeni opći uvjeti za mirovinu, a sam iznos mirovina se praktički prepolovio. Ministar rada Mirando Mrsić obrazlagao je kako će saborski zastupnici s 40 godina staža imati najviše 8.800 kuna, a ne kao do tada 17.000. Prosječna mirovina građana bila je 2.300 kuna.
Kako bi si osigurali pravo na povlaštenu mirovinu neki su saborski zastupnici, poput Damira Kajina, aktivirali mirovinu na jedan dan. Namjera je Milanovićeve vlade, naime, bila da se ta odluka počne primjenjivati od dana donošenja, pa su na taj način neki od zastupnika željeli sačuvati privilegij prije izglasavanja novog zakona. Pokazalo se to, naknadno, kao nepotrebno. Ustavni sud je 2014. presudio da pravo na povlaštenu mirovinu mogu ostvariti svi saborski zastupnici koji su na dužnosti bili prije donošenja same odluke, bez obzira kada će ići u mirovinu.
‘Zastupnik koji je dužnost obnašao prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a nije ostvario pravo na mirovinu, ima pravo na zastupničku mirovinu prema propisima koji su važili u vrijeme kad je obnašao zastupničku dužnost, bez obzira na vrijeme podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na zastupničku mirovinu’, stoji u odluci Ustavnog suda.
Tadašnji ustavni suci time su ujedno osigurali i vlastitu budućnost jer su se povlaštene mirovine odnosile i na ustavne suce.
Među prvim potezima Plenkovićeve vlade bio je rast povlaštenih mirovina
Zakonom o mirovinskom osiguranju 2014. godine, također u vrijeme Milanovićeve vlade, uvedena je i novina – različito usklađivanje dijela mirovine koji se utvrđuje na osnovi staža od „povlaštenog“ dijela za koji novac ide iz državnog proračuna. Vrijednost tog dijela trebala je određivati Vlada na prijedlog ministra nadležnog za mirovinski sustav uz prethodno mišljenje ministarstva financija, a ovisno o stanju u proračunu. Proces razdvajanja išao je u fazama, najprije za dio korisnika s početkom od 31. prosinca 2014., a za najveći i najsporniji dio, mirovine branitelja, proces razdvajanja trebao je početi 30. lipnja 2015. i protegao se tijekom te godine.
Počevši od 1. siječnja 2017., za sve zatečene korisnike mirovina i mirovinskih prava prema posebnom propisu usklađuje se i dio mirovine stečene prema posebnom propisu, a mirovina opet postaje jedinstvena cjelina, iskazana u obliku jedinstvenih osobnih bodova kao osnove za daljnje usklađivanje, odlučila je Plenkovićeva vlada, pozivajući se na nezadovoljstvo branitelja. Uslijedilo je i povećanje od 10 posto za sve s mirovinom iznad 5000 kuna jer je ukinuta ranija mjera Milanovićeve vlade koja se odnosila na sve osim na mirovine stopostotnih ratnih invalida i djece poginulih branitelja.
Broj saborskih umirovljenika je mali, najveća i najvažnija skupina su branitelji
Među korisnike kojima su mirovine priznate prema posebnim propisima spadaju djelatnici u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa te na poslovima razminiranja; djelatne vojne osobe; pripadnici Hrvatske domovinske vojske 1941-1945; bivši politički zatvorenici; Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata; bivši pripadnici JNA; sudionici NOR-a; zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor; članovi nekadašnjeg SIV-a; bivši službenici u saveznim tijelima bivše SFRJ; redoviti članovi HAZU.a; radnici u Istarskim ugljenokopima „Tupljak“; radnici profesionalno izloženi azbestu; pomorci i pripadnici HVO-a. Ukupno ih je u prosincu prošle godine bilo 175.158.
Među njima daleko najveću mirovinu imaju upravo saborski zastupnici, članovi Vlade, suci i revizor, ukupno njih 665, koji mjesečno dobe prosječno 9.792. kuna. Riječ je o prosjeku, ali treba napomenuti kako njih 533 ostvaruje više od 10.000 kuna.
Akademici HAZU-a, njih 137, dobivaju prosječno 8.863 kune, s tim da najveći dio njih prima preko 10.000 kuna.
Najbrojnija skupina i glavni razlog za hitno djelovanje Plenkovićeve vlade su hrvatski branitelji – 71.265 korisnika, s prosjekom mjesečnih mirovina od 5.748 kuna. Od tog broja, 55.957 su u invalidskoj mirovini s prosjekom od 5.534 kune, a 14.255 je obiteljskih mirovina s prosjekom od 6.783 kuna.
Prosjek je, međutim, varljiv. Najbrojnija je skupina braniteljskih mirovina (12.907) koje prelaze 8.000 kuna, odnosno kreću se oko prosječnih 9.260 kuna, a njih 10.518 prima 7.497 kuna.
Među značajnim mirovinama su i one radnika koji su radili na razminiranju – 296 bivših radnika tog iznimno zahtjevnog zanimanja prima prosječno 5.237 kuna mirovine.
Mirovine ostalih pripadnika posebnih kategorija, odnosno njihovih obitelji, neznatno su veće od prosječne radničke mirovine.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
