Aktualno

Stranci obrađuju 12,8 posto ukupno zakupljenog državnog zemljišta

pixabay

Svaki osmi hektar državnog poljoprivrednog zemljišta danog u privremeni zakup ili koncesiju u rukama je stranaca koji žive u Hrvatskoj, odnosno kompanija koje su prešle u strano vlasništvo. No, u vlasništvu stranih privatnih ili fizičkih osoba državnog zemljišta nema jer je takva prodaja zabranjena. Odnosno u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji dogovoreno je sedmogodišnje prijelazno razdoblje. Iduće godine prijelazni period završava, a prema najavama Ministarstva poljoprivrede, Hrvatska će tražiti dodatne tri godine moratorija na otvaranje tržišta kao što su tražile, i dobile, Mađarska, Slovačka, Litva i Latvija. Rok za podnošenje zahtjeva za produženje moratorija je prvi dan srpnja iduće godine.

U zakupu nepunih 256 tisuća hektara državne zemlje

Hrvatska je vlasnica 808.009 hektara poljoprivrednog zemljišta, navode iz Ministarstva poljoprivrede objašnjavajući da se „od toga 398.874 hektara nalazi u šumsko-gospodarskoj osnovi i s tim zemljištem gospodare Hrvatske šume“.

Prema dostupnim podacima, navode u ministarstvu, u korištenju je 256.768,26 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Pritom je u koncesiju dano nešto više od 58,4 tisuće hektara, dok je ostatak zemljišta u zakupu ili privremenom raspolaganju. Naime, koncesija kao oblik raspolaganja državnim zemljištem postojala je do prije 11 godina kada je zakonskim izmjenama ukinuta, tako da je danas državno zemljište moguće dati na privremeno raspolaganje, u zakup ili prodati. Aktualnim zakonom sve se te mogućnosti detaljno razrađuju.

Strane pravne i fizičke osobe mogu sudjelovati u javnim natječajima za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. No, pravo prvenstva u slučaju zakupa i u slučaju prodaje (onog trenutka kada tržište bude otvoreno) prednost imaju dosadašnji posjednici, nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) ili poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja zahtjeva nije napunio 41 godinu života,  stočari i domicilno stanovništvo.

Mahom privatna polja obrađuje 65 stranih državljana

Najveći strani zakupnik, odnosno koncesionar državnog poljoprivrednog zemljišta je Fortenova grupa koja je nagodbom vjerovnika zamijenila nekadašnji Agrokor. Postupak sanacije i nagodba vjerovnika u Agrokoru, odnosno od travnja Fortenovi, promijenio je i vlasničku strukturu. Tako je najveći pojedinačni vlasnik postao ruski Sberbank sa 39,2 posto udjela. Rusi ukupno, pridoda li se  i 7,5 posto udjela ruske državne banke VTB u nekadašnjem Agrokoru, imaju 46,7 posto vlasništva.

Tvrtke Fortenove gospodare sa 32.839 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, pri čemu je nepunih 14,9 tisuća hektara pod koncesijom. Drugim riječima, na  Belje, Vupik, PIK Vinkovci, Agrolagunu, PIK Vrbovec, Mladinu, Vinku otpada 12,8 posto državnog zemljišta koje je trenutno dano u zakup. U promilima se, pak, mjeri udio ostalih stranih zakupnika državnog zemljišta koji privremeno obrađuju 10,47 hektara.

„U upisnik poljoprivrednika upisano je 77 stranaca, a njih 65 ima evidentirano korištenje zemljišta u Arkodu (evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta)“, navode iz resornog ministarstva. Prema tim podacima stranci koji žive u Hrvatskoj obrađuju 149,6 hektara i to 139,18 hektara privatnog zemljišta te 10,47 državnog.

Jedan kupac može kupiti maksimalno 50 hektara

Dok je prodaja državnog zemljišta strancima zabranjena, osim ako se pravo vlasništva ne stječe nasljeđivanjem, oni privatno zemljište mogu slobodno kupovati. Sudeći prema podacima iz evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta nije riječ o masovnoj pojavi.

Pitanje je hoće li kupnja državnog zemljišta postati masovna pojava kada se ograničenje njegove prodaje ukine. Na osnovu dosadašnjih iskustava u resornom ministarstvu ne brinu.

„Prema dosadašnjim upitima stranih građana, oni traže velike površine iznad tisuću hektara, a takvih slobodnih zemljišta (da su uređena) nemamo“, navode u resornom ministarstvu dodajući i kako okrupnjeno zemljište koje se danas koristi stranci neće moći dobiti s obzirom na zakonsko pravo prvenstva. Osim toga, ističu, jedan kupac može kupiti maksimalno do 50 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u kontinentalnom području i do pet hektara na priobalnom području.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.