Aktualno

Sporo administrativno rasterećenje – frizeri za sada jedini, ostali na čekanju

pixabay

Uvođenje online alata za procjenu rizika poslovanja jedna je od mjera iz vladina obećanja smanjenja administrativnih prepreka i opterećenja poslovanju. Najavljena je Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2017. godinu. Prema tom dokumentu, besplatna jednostavna aplikacija za izradu procjene rizika, koja bi malim i srednjim poduzetnicima osigurala samostalnu procjenu rizika „umjesto potrebe za nabavom vanjske usluge koja stvara veliki administrativni trošak“, trebala je biti izrađena do sredine 2017. godine.

No, uz malo kašnjenje, aplikacija za frizere puštena je u rad u svibnju prošle godine, a sada se izrađuju alati za još tri djelatnosti. Osim frizera, uskoro će procjenu rizika poslovanja putem online alata izrađivati i njegovatelji starijih osoba i kozmetičari. Kako nam je potvrđeno iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, u tijeku je izrada još tri alata Internetske interaktivne procjene rizika (OiRA) za domove za starije i nemoćne, dječje vrtiće te kozmetičarske usluge. Izradu tih alata financira Europska agencija za zdravlje i zaštitu na radu (EU-OSHA).

Na razini Europske unije za sada su izrađeni online alati za procjenu rizika poslovanja za preko 70 djelatnosti, a Bugarska je država u kojoj poslodavci najviše koriste te alate i to za 40 djelatnosti.

Poslodavci bi trebali uštedjeti nekoliko desetaka milijuna kuna

Ideja je da se online izrade procjene rizika poslovanja, što je obaveza iz Zakona o zaštiti na radu, obuhvate poslodavci koji zapošljavaju do 50 radnika. Za njih bi samostalna izrada procjene rizika predstavljala značajnu uštedu jer se cijena procjene rizika po jednom radnom mjestu penje i do 1,5 tisuća kuna.

„S obzirom na veliki broj malih poslodavaca koji potencijalno mogu koristiti online alate za procjenjivanje rizika, kada sustav profunkcionira punim kapacitetom ugrubo procjenjujemo da se može raditi o uštedama na razini nekoliko desetaka milijuna kuna“, navode iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava na naš upit.

Popis djelatnosti za koje će se pripremiti OiRA alati nastavit će se širiti. Iz resornog ministarstva navode kako se kroz projekt Razvoj sustava e-učenja, upravljanja i praćenja zaštite na radu, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda (ESF), planira izrada „više desetaka OiRA alata“. Njihov točan popis, dodaju u ministarstvu, odredit će se u dogovoru sa socijalnim partnerima, odnosno poslodavcima i sindikatima.

Za razvoj sustava zaštite na radu iz ESF-a osigurano više od pet milijuna kuna

Osim OiRA alata, s više od pet milijuna kuna sredstava ESF-a za projekt Razvoja sustava e-učenja, upravljanja i praćenja zaštite na radu, trebalo bi se osigurati daljnji razvoj Informacijskog sustava zaštite na radu (IS ZNR), koji je prvotno najavljivan kao Središnji nacionalni informacijski sustav zaštite na radu (Data Collector) i trebao je zaživjeti do kraja prošle godine.

Iz resornog ministarstva navode kako je taj informacijski sustav uspostavljen u prvom koraku „kojim se od ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu zahtjeva unošenje određenih podataka“, poput izrađene procjene rizika za poslodavca, obavljenim pregledima i ispitivanjima radne opreme, provedenom osposobljavanju radnika…

U narednom koraku razvoja sustava, koji se financira EU sredstvima, među ostalim, plan je povezati baze podataka javnih tijela „što prije svega uključuje razmjenu podataka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima“. To će, ističu u resornom ministarstvu, osigurati provođenje statističkih istraživanja iz zaštite na radu, izradu izvješća, praćenje stanja zaštite na radu kod pojedinih poslodavaca, planiranje i provođenje ciljanih akcija i kampanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i planiranje inspekcijskog nadzora „te će svi raspoloživi prikupljeni i obrađeni podaci biti u funkciji praćenja stanja zaštite na radu i sustavnog unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu“.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.