Dan nakon što je hrvatsku javnost potresla informacija o višestrukom grupnom silovanju maloljetnice kraj Zadra (Slobodna Dalmacija), internetom se počela širiti dezinformacija kojom se veliča Vladimir Putin, te tvrdi da žrtve silovanja u Rusiji imaju zakonsko pravo ubiti svog silovatelja. Ova tvrdnja ne samo da je netočna, već je potpuno suprotstavljena činjenicama koje pokazuju da je nasilje nad ženama u Rusiji ogroman i prilično zanemaren problem.
Ovo nije prvi put da se ista laž širi društvenim mrežama. Ovoga puta proširio ju je portal “Brutalno” (u tekstu arhiviranom ovdje), a ranije su je objavljivali i drugi mediji u Hrvatskoj i regiji poznati po distribuiranju dezinformacija.
Rusija sudi ženama koje se brane od seksualnih nasilnika
Da je ruska realnost dijametralno suprotna propagandi koju proizvode Putinovi obožavatelji, pokazuje slučaj iz lipnja 2019. godine, o kojem je izvještavao i BBC. Žene u Rusiji tada su prosvjedovale zbog slučaja pokušaja silovanja u kojem kazna zatvora prijeti 19-godišnjoj žrtvi nasilja.
Protiv 19-godišnje Darje Agenij iz Moskve pokrenuta je istraga jer je nožem za oštrenje olovaka u trbuh ubola čovjeka koji ju je pokušao silovati. Iako 19-godišnjakinja tvrdi da se samo branila, policija nije otvorila istragu protiv napadača, već protiv žrtve. Činjenica da Darji zbog samoobrane prilikom pokušaja silovanja prijeti do devet godina zatvora izazvala je zgražanje na društvenim mrežama i rezultirala prosvjednom akcijom Ruskinja, koje zahtijevaju da ih država zaštiti od nasilja.
A to čak i nije jedini recentni slučaj u kojem Rusija sankcionira žrtve nasilja nakon što su se suprotstavile muškarcima koji su ih zlostavljali. Trima sestrama, Krestini, Angelini i Mariji Kačturjan (u dobi od 17, 18 i 19 godina) prijeti do 20 godina zatvora jer su na smrt izbole svog nasilnog oca. Sudi im se iako je, kako je na Facebooku objavio odvjetnik koji ih zastupa, istraga pokazala da je otac svoje tri kćeri tukao i seksualno zlostavljao, čime je narušeno mentalno zdravlje djevojaka.
Rusija je čak otišla tako daleko da je 2017. godine djelomično dekriminalizirala obiteljsko nasilje, pa se “lakši” slučajevi nasilja nad ženama unutar obitelji više uopće ne tretiraju kao kazneno djelo. Istraživanje objavljeno 2018. godine pokazalo je da 49% Ruskinja smatra kako su upravo u svom obiteljskom domu izložene najvećem riziku od nasilja (The Moscow Times).
Ruske je vlasti zbog ignoriranja nasilja nad ženama kritizirala i međunarodna organizacija Human Rights Watch, koja je 2018. objavila izvještaj naslovljen “Mogao bih te ubiti i nitko me ne bi zaustavio”. U svom izvještaju HRW posebno naglašava kako ruska država ne pokazuje želju da institucionalno zaštiti žrtve nasilja, zbog čega će svaka peta Ruskinja tijekom svog života biti žrtvom nasilnog supruga ili partnera.
Laž potekla iz Indije
Lažna tvrdnja o uvođenju zakona temeljem kojeg žrtve imaju pravo ubiti svog silovatelja izvorno je potekla iz Indije (The News Minute). U toj se državi izvorno proširila 2013. godine, nakon što je javnost zgrozio slučaj grupnog silovanja. U međuvremenu se nastavila pojavljivati svaki put kad bi se u indijskim medijima pisalo o posebno brutalnim slučajevima silovanja i seksualnog nasilja. Dezinformacija se među korisnicima u Indiji širila putem WhatsAppa, te je umjesto Putina, glorificirala indijskog predsjednika Narendru Modija tvrdnjom da je Modijeva vlada legalizirala ubojstva silovatelja.
Takve lažne tvrdnje u javni se prostor strateški plasiraju nakon što javnost ostane zatečena i šokirana slučajevima brutalnog seksualnog nasilja. Adekvatan tajming omogućuje dezinformacijama da dođu do većeg broja ljudi, te potaknu veći angažman na društvenim mrežama. Radi se o manipulaciji kojom se iskorištava povišeno emocionalno stanje čitatelja kako bi se stvorile simpatije prema autoritarnim vođama, kao što su Putin ili Modi.
