Objava Europske komisije da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za ulazak u Schengen prihvaćena je s oduševljenjem u Hrvatskoj i, očekivano, s negodovanjem Slovenije koja najavljuje da će Hrvatsku blokirati kada će se o tome odlučivati na Europskom vijeću. Do ulaska Hrvatske u Schengen neće doći dok Europsko vijeće o tome ne donese političku odluku, a neki analitičari najavljuju kako bi se Sloveniji – ne zbog same Hrvatske, već zbog nesklonosti proširenju Schengena prije redefiniranja europske politike azila – mogle priključiti i neke druge članice, poput Francuske ili Nizozemske.
Naglasak na zaštiti vanjskih granica Unije
Europska komisija ocijenila je u svom priopćenju kako je Hrvatska uspješno prošla proces evaluacije započet još 2016. te dodaje kako mora nastaviti s provedbom svih započetih djelovanja, s naročitim naglaskom na upravljanje vanjskim granicama.
Dan nakon te odluke, Hrvatsku je posjetio povjerenik za unutarnje poslove i migracije EU Dimitris Avramopulos koji je pohvalio rad hrvatske policije na zaštiti granice. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon sastanka s povjerenikom ustvrdio je: “Vrlo jako ćemo se angažirati na pitanjima upravljanja granicama i jačanja graničnih kontrola. Dat ćemo svoj doprinos kako bi se Europska unija prije vratila normalnom funkcioniranju Schengena“.
Pojasnio je kako je ove godine „217 posto više evidentiranih ilegalnih migranata nego što je to bilo prošle godine u ovo doba“. Međutim, kazao je, „Hrvatska policija, sve naše službe i sve naše linije rada su angažirane tako da što se tiče naše granice nema nikakve bojazni i isto tako i vanjske granice Europske unije“.
Nevladine organizacije govore o sustavnom nasilju policije
Čuvanje vanjske granice Europske unije, međutim, dolazi uz cijenu ozbiljnih kršenja ljudskih prava. O tome kako izgledaju spomenute „linije rada“ na vanjskim granicama zajedničko priopćenje izdale su, kako su se potpisale, nevladine organizacije koje rade sa žrtvama nasilja na granici.
„Posljednje tri godine, organizacije civilnog društva i aktivisti iz Hrvatske (Inicijativa Dobrodošli, Are You Syrious, Centar za mirovne studije), institucije poput Pučke pravobraniteljice zajedno s mnogim međunarodnim vladinim i nevladinim akterima (UN-ov specijalni izvjestitelj za ljudska prava migranata, Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava, Human Rights Watch, Amnesty International, Medecins Sans Frontieres) upozoravaju na nezakonitu i nasilnu praksu hrvatske policije prema migrantima koji pokušavaju ući u Hrvatsku na granicama sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Aktivisti i volonteri međunarodne mreže Border Violence Monitoring prisutni su u graničnim područjima sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom te prikupljaju svjedočanstva migranata, i objavljuju izvještaje – koji opisuju spomenute nezakonite prakse i definiraju trendove. To su planirana, sustavna i promišljena nezakonita djelovanja policije, a koja onemogućuju ljudima u potrazi za sigurnošću ulazak na teritorij Republike Hrvatske i vraćaju ih u susjedne zemlje bez primjene ikakvih procedura ili omogućavanja pristupa sustavu međunarodne zaštite, često koristeći silu i nasilje. Ne postoje mehanizmi nadzora policijskog postupanja, a nacionalnom preventivnom mehanizmu se onemogućuje rad i pristup podacima policije. Odgovorna tijela do sada nisu sankcionirala ovakve policijske prakse, čak ni nakon objave pisma anonimnih policajaca koji su, temeljem vlastitog iskustva, potvrdili kako policija provodi nezakonite prakse“, navode u priopćenju u kojem se zalažu da se stopira ulazak Hrvatske u Schengen dok Vlada RH ne zaustavi nasilno i nezakonito protjerivanje tzv. push-backove migranata.
Takvo postupanje skorašnje članice Schengen zone ne da samo direktno ugrožava primjenu Schengenskog zakonika, već predstavlja, navode, kršenje međunarodnog i EU prava, uključujući Ženevsku konvenciju o statusu izbjeglica.
Hrvatska krši članak 13 Schengenskog zakonika
„Kao država kandidatkinja, potrebno je proći kroz proces evaluacije koji uključuje sve dijelove Schengen aquija, a Hrvatska krši članak 13 Schengenskog zakonika koji definira: “Osoba koja je nezakonito prešla granicu i koja nema pravo boravka na državnom području dotične države članice mora se uhititi i podvrgnuti procedurama u skladu s Direktivom 2008/115/EZ. Spomenute procedure Direktive osiguravaju pravedan i učinkovit sustav azila, koji potpuno poštuje princip non-refoulement, odnosno zabranu prisilnog vraćanja osobe na područje gdje postoji vjerojatnost da bi bili proganjani, mučeni ili ubijeni, te smještaj ljudi u adekvatne uvjete.
Međunarodna i nacionalna legislativa ne krši se samo na granicama, već i u dubini teritorija Hrvatske. Svjedočanstva izbjeglica i drugih migranata o detencijskim smještajima u Korenici i Zagrebu, zajedno sa sistematiziranim tehnikama koje se koriste u procedurama push-backova, pokazuju kako Hrvatska nije spremna upravljati granicama, a pritom se pridržavati međunarodnog prava i Schengenskog aquija, pišu, uz zaključak kako se nadaju da će Vlada i MUP pokazati političku volju da poštuju ljudska prava migranata te da će mjerodavna europska tijela inzistirati na otklanjanju navedenih prepreka kako bi Hrvatska u razumnom roku postala dio Schengena.
Eksternalizacija migracija
Iako se ove nevladine organizacije u svom priopćenju pozivaju na kršenje Schengenskog zakonika, po svemu što je rečeno, pa i iz usta europskog povjerenika, Hrvatska je zapravo nagrađena zbog ponašanja koje je sukladno onome što od Hrvatske traži ostatak Europske unije – da zaustavi izbjeglice i migrante prije granica njihovih država.
Koliki su izgledi da Europa prozove Hrvatsku zbog spomenutog kršenja Schengenskog zakonika?
Tea Vidović iz CMS-a na to nam je pitanje odgovorila: „Teško je povjerovati da institucije Europske unije ne znaju što se događa na hrvatskim granicama, kada organizacije i institucije poput UN-ovog specijalnog izvjestitelja za ljudska prava migranata, Povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava, Human Rights Watch, Amnesty Internationala i brojni mediji već godinama upozoravaju na kršenja ljudskih prava. Europska unija ne samo da prešutno podržava nezakonita i nasilna postupanja, već u svojim porukama, poput one koju je Komisija jučer objavila i kojom je potvrdila da je Hrvatska ispunila obveze za ulazak u Schengen kažu da se te obveze posebno tiču područja pravosuđa i poštivanja temeljnih prava. Da Europskoj uniji ne odgovara ovakva politika, vjerujemo i da bi Vlada RH drugačije postupala, kao što je, prateći politiku Europske unije, 2015. humanitarnoj krizi pristupila na human način. Europska unija je daleko od hrama demokracije i poštivanja ljudskih prava kakvom se želi prikazati: već dugi niz godina provodi eksternalizaciju migracija kojom države članice prebacuju odgovornost na države izvan EU. Europa je tako i potpisala ugovore sa zemljama poput Turske i Libije, bez obzira na to što su ove zemlje poznate po kršenju ljudskih prava. Također, neke su zemlje Europske unije financijskom pomoći Afganistanu uvjetovali vraćanje izbjeglica u tu zemlju, iako je svakog dana vidljivo da Afganistan nije sigurna zemlja.
Hrvatska je sigurno prije ovog zelenog svjetla Europske komisije dobivala znakove da se njezino postupanje na granicama cijeni; sjetimo se kancelarke Merkel koja je premijera Plenkovića pohvalila za odličan posao na granicama. Ipak, to ne znači da su postupanja hrvatske policije na granicama legalna ili u skladu s direktivama – i na to mi upozoravamo. Hrvatska još do sada nije podastrijela dokaze da se nasilje ne događa, a svoje postupke je pokušala zamaskirati u procedure koje su propisane. Vidimo sve više dokaza i iskaza koji pokazuju da su njihova opravdanja netočna, stoga organizacije koje rade sa žrtvama nasilja na granici nastavljaju ukazivati kako je postupanje hrvatskih vlasti protivno i domaćem i međunarodnom pravu”.
Na pitanje može li se u budućnosti od Europske unije očekivati smjer u kojem će prevladati humanitarni aspekt ili se, ipak, očekuje daljnje jačanje “tvrđave Europe” odgovara: „Prakse nezakonitog i nasilnog protjerivanja ne događaju se samo u Hrvatskoj, već u gotovo svim zemljama koje čine ili su činile vanjsku granicu Europske unije. U ovom smislu razmjena iskustava i praksi ide dobro, ali nažalost nauštrb sigurnosti i života ljudi. Neke zemlje su uz preuzimanje praksi otišle korak dalje, pa su tako primjerice Mađarska i Španjolska legalizirale push-backove. Europska unija se usmjerila na utvrđivanje svojih granica umjesto na zajedničku podjelu odgovornosti oko zbrinjavanja onih kojima je potrebna zaštita“.
Kako će Hrvatska iskoristiti svoje predsjedanje EU?
U tom će smislu biti zanimljivo i razdoblje predsjedanja Europskom unijom koje Hrvatska preuzima početkom iduće godine.
„Hrvatska ima priliku zauzeti aktivnu ulogu u kreiranju nove europske politike. Kao rubna zemlja i zemlja u kojoj ne živi velik broj izbjeglica, može biti dobar učenik te učiti iz grešaka drugih zemalja, kako po pitanju upravljanja granicom, tako i u aspektu kreiranja integracijskih politika. U siječnju počinje šestomjesečno hrvatsko predsjedanje Vijećem EU te Hrvatska ovdje može utjecati na pozitivne promjene unutar nadolazeće reforme zajedničkog europskog sustava azila. Naime, Hrvatska, koja kao zemlja na obodu može prema postojećoj Dublinskoj uredbi imati veću odgovornost za prihvat izbjeglica od drugih zemalja članica iz centra Europe iz vlastite perspektive i iskustva može zagovarati izmjene sustava koje će značiti podjelu odgovornosti. Također, ima nedavno iskustvo izbjeglištva svojih građana, pa može i treba inzistirati na principu solidarnosti i uvažavanju i zaštiti ljudskih prava i osiguranju legalnih sigurnih puteva“, zaključuje Tea Vidović.
Iako to zagovaraju u Centru za mirovne studije i drugim organizacijama, u ovom trenutku nema, međutim, nikakvih naznaka da će Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja zauzeti takav smjer. Prema dosadašnjem postupanju, nameće se zaključak da će Hrvatska za vrijeme predsjedanja promovirati oštriji pristup – od pooštrenja uvjeta za boravak onih koji su zatečeni u ilegalnom prijelazu granice do skraćivanja rokova za deportacije neželjenih migranata. U tom smjeru, ionako, ide i europska politika, a Hrvatska je dobar đak.
Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u sklopu projekta Snapshots from the Borders koji okuplja organizacije diljem Europske unije u inicijativu #NoMoreBricksInTheWall, a u Hrvatskoj ga provodi Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL, Centar za mirovne studije i udruga Domino. Za sadržaj je isključivo odgovorna Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.
