“Ne radi se o nikakvoj trgovini, nikakvom ‘dealu’, nego o odluci Vlade SDP-a. Riječ je o provedbi dogovora iz 2014. zbog objedinjavanja vlasništva”, rekao je Plenković u saborskoj raspravi o prijedlogu proračuna za 2020. godinu odgovarajući na prozivku Mostova Nikole Grmoje da je višak od 250 milijuna kuna, koji se pojavio zbog “promašene” brojke korisnika dječjeg doplatka, iskoristio za političku trgovinu s Milanom Bandićem i kupnju APIS-a umjesto da se novac uloži u demografske mjere i obrazovanje.
Odluka o pokretanju postupka kupnje poslovnog udjela u društvu Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS), na koju se Plenković pozvao, doista je donesena na sjednici Vlade 29. svibnja 2014. godine. Prema toj odluci Vlada je od Grada Zagreba trebala otkupiti 49 posto udjela u APIS-u, a taj posao trebalo je pripremiti Povjerenstvo u kojem su bili predstavnici tadašnjeg Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, CERP-a te ministarstava financija i uprave. Kupovnu cijenu 49 posto udjela Zagreba u APIS-u trebala je utvrditi Vlada na temelju prijedloga Povjerenstva, odnosno procjene koju je trebao obaviti CERP.
Prema obrazloženju odluke o kupnji poslovnog udjela u APIS-u (danas APIS IT), to je bila jedna od reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. godine u sklopu mjere integracije pratećih službi – IT usluge.
„Radna skupina je na redovnom sastanku dana 08.05.2014. donijela Zaključke u svrhu nastavka procesa provedbe Reformske mjere I., budući da je utvrđeno da je neophodno osigurati 100% vlasništvo Republike Hrvatske nad trgovačkim društvom APIS d.o.o., kao trgovačkim društvom od posebnog interesa čija su djelatnost informatički sustavi i informatička tehnologija, a u kojem RH ima poslovni udio od 51 % dok Grad Zagreb ima poslovni udio od 49 % temeljnog kapitala“, stoji u obrazloženju Odluke.
No, ta reformska mjera nije provedena do danas, a aktualna je ponovo postala nakon nedavnog sastanka Milana Bandića, gradonačelnika Zagreba, s premijerom Plenkovićem na kojem je dogovorena suradnja na nizu projekata. Prema pisanju Večernjeg lista zagrebački gradonačelnik još se u travnju obratio Ministarstvu uprave i Ministarstvu financija s ponudom o prodaji gradskog udjela u APIS-u. Ministarstvo uprave naručilo je procjenu vrijednosti 49 posto APIS-a koja je pokazala da bi država trebala Zagrebu platiti 280 milijuna kuna za tvrtku koja većinu posla radi za državu pa se tamo obrađuju izborni rezultati i provjeravaju potpisi prikupljeni na referendumskim inicijativama. Sam APIS IT u svojim referencama navodi „dugogodišnje iskustvo u informatizaciji javne uprave, podršci ključnim informacijskim sustavima države i Grada Zagreba, iskustvo u vođenju i izvedbi velikih projekata, poznavanje i primjena suvremenih informatičkih tehnologija, iskustvo u dizajnu i održavanju velikih baza podataka, višegodišnja jamstva za podršku i održavanje aplikacija, raspolaganje mogućnošću korištenja baza podataka javnih registara“.
