Vlada traži da DZS promjeni metodologiju, kako bi plaće izgledale veće

Gabrijela Galić

Statistički izračun prosječne bruto i neto plaće od iduće godine doživjet će promjene pa će se u te podatke, koje redovito objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS), uključiti i neporezna davanja. Potvrđeno nam je to iz DZS-a, iako na naš upit nismo dobili konkretnu informaciju i koja će neporezna davanja biti uključena u statistiku plaća.

„Državni zavod za statistiku intenzivno radi na unaprjeđenju statistike plaća te je planirana objava nove metodologije početkom 2020. godine. Unaprjeđenje će se odnositi na više segmenata statistike plaća“, odgovorili su na naš upit vezan uz promjene praćenja statistike plaća u DZS-u dodajući pitom kako će po završetku metodoloških unaprjeđenja detaljno izvijestiti javnost o svim segmentima izračuna prosječnih bruto i neto plaća.

Promjenu metodologije tražilo Ministarstvo financija

Prema sadašnjoj statističkoj metodologiji, a što je vidljivo iz priopćenja DZS-a, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća „obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove prema osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenog i primitke prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi“. Prosječna bruto plaća, pak, „obuhvaća sve vrste neto isplata prema osnovi radnog odnosa i sljedeća zakonom propisana obvezatna izdvajanja: doprinose za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak“.

Iz toga je evidentno da se neporezna davanja ne uključuju u izračun plaće. Njihovo buduće uključivanje, međutim, nije baš produkt intenzivnog rada na unapređenju statistike, kao što su nam naveli iz DZS-a. Da je tako otkriva zapisnik sa zadnje sjednice Statističkog savjeta republike Hrvatske. Iz tog dokumenta jasno proizlazi da je reviziju podataka o plaćama tražilo Ministarstvo financija.

Lidija Brković, ravnateljica DZS-a, članovima Statističkog savjeta je tada najavila da se „sprema revizija podataka o stopi nezaposlenosti i sadržaju JOPPD obrasca iz razloga što je Ministarstvo financija tražilo korekcije vezano uz kategoriju neporeznih primitaka koji nisu bili uključeni u izračun prosječne neto i bruto plaće zbog čega se, nakon revizije, očekuju odstupanja u podacima“.

Uključivanje neoporezivih primitaka u statističke podatke o plaćama, promijenit će sliku o njihovim kretanjima u zemlji te se, primjerice, podaci koji budu objavljivani po novoj metodologiji neće moći uspoređivati s podacima iz ove ili ranijih godina. Osim toga, uključivanje neporeznih primitaka u statistiku moglo bi nabildati podatke o plaćama što će HDZ-u i te kako ići u prilog, posebno u godini kada se održavaju parlamentarni izbori.

Problem zdravstvenog i mirovinskog sustava

Poreznim reformama, naime, aktualna Vlada je podigla iznose neoporezivih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti radnicima. Lani je, tako, poslodavcima dana mogućnost da, uz 2,5 tisuća kuna neoporezivih davanja na ime božićnice i regresa radniku godišnje isplate i do pet tisuća kuna nagrade. Ukupno, riječ je o 7,5 tisuća neoporezivih kuna godišnje koje je dio poslodavaca iskoristio za fiktivan rast plaća. Primjerice, to su učinili Konzum i Mlinar, ali i cijeli niz drugih poduzeća.

Od rujna ove godine, poslodavcima je omogućeno da radnicima isplate još pet tisuća kuna godišnje na ime neoporezivog toplog obroka. Ukupno je riječ o gotovo dvije i pol plaće godišnje koje se mogu isplatiti na ime neoporezivih davanja što je dugoročno udar na socijalnu državu, odnosno punjenje kako zdravstvenog tako i mirovinskog fonda. Takva politika loše će se odraziti na sadašnje umirovljenike, čije se mirovine usklađuju s kretanjem plaća i troškova života, ali i na buduće umirovljenike kojima su primanja kratkoročno porasla, ali dugoročno manje uplaćuju u obavezne fondove pa je pitanje kakvu će mirovinu zaraditi i kakvu će im skrb zdravstveni sustav moći pružiti.

Promjene u praćenju Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (JOPPD obrazac) koje za početak iduće godine najavljuje DZS, a na poticaj Ministarstva financija, možda jesu pitanje unapređenja statističkih podataka, ali se više čine kao promjene u funkciji zadovoljavanja određenih političkih ciljeva.

Uvođenjem nove metodologije praćenja plaća DZS neće, kao što je nedavno učinjeno s revizijom podataka o zaposlenosti, korigirati i stare serije podataka. U slučaju zaposlenosti to je dovelo do korekcije broja zaposlenih na više u prethodnim godinama.

„Kako su iznosi prosječnih plaća vezani za brojna socijalno-materijalna prava, revizija plaća se ne provodi retrogradno. To je vidljivo i u objavljenim podacima gdje se plaće izračunavaju samo iz privremenih podataka Porezne uprave, što nije slučaj s brojem zaposlenih koji se izračunava i iz konačnih podataka“, objašnjavaju iz DZS.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"