Provjerili smo tvrdnju Tuđmanovog sina da se njegov otac o važnim odlukama savjetovao s narodom

Sanja Despot

“Meni se posebno sviđa to što bi Škoro o najvažnijim stvarima odluke donosio na referendumu, to je radio i moj otac, o važnim se odlukama konzultirao s narodom“, izjavio je Stjepan Tuđman, sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, objašnjavajući zašto je njegov favorit na predstojećim izborima Miroslav Škoro, a ne kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović (Večernji list).

Istina je da se Škoro u svom programu založio za jačanje ovlasti predsjednika i referendumskog odlučivanja, ali po tome nije poseban. Interes za odlučivanje na referendumima koje će raspisivati predsjednik najavio je i predsjednički kandidat Mislav Kolakušić, a ta ideja nije strana ni kandidatkinji HDZ-a Kolindi Grabar Kitarović.

„Podržavat ću i dalje načelo da se građani o bitnim društvenim i državnim pitanjima mogu izjasniti i referendumom“, navodi Kolinda Grabar Kitarović u svom izbornom programu.

„Treba biti otvoren prema institutu referendumskog izjašnjavanja građana ako ne krši temeljne ustavne odredbe i demokratske vrijednosti. Uostalom, trebam li podsjećati – hrvatska neovisnost počiva na narodnom referendumu“, navodi Kolinda Grabar Kitarović, aludirajući upravo ne povijesni referendum o neovisnosti iz vremena Franje Tuđmana.

Referendum o neovisnosti

Davnog 19. svibnja 1991. godine, podsjetimo, građani su na referendumu odgovarali na dva pitanja:

  1. Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?“
  2. Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?”

Na referendum je izašlo 83,56 posto birača. Njih 94,17 posto izjasnilo se potvrdno na prvo pitanje, dok je na drugo pitanje 1,2 posto birača odgovorilo potvrdno, a čak 92,18 posto birača negativno.

Pitanja su bila tako koncipirana da su uključivala i mogućnost konfederacije s drugim republikama bivše Jugoslavije međutim upravo je na osnovi tog referenduma proglašena nezavisnost.

“Na temelju očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize”, navodi se na stranicama Sabora RH, “na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, kojom se utvrđuje da ‘Ovim činom RH pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje’. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH.

Nepotrebna množina – bio je to jedini državni referendum u vremenu Franje Tuđmana

Odluka je stupila na snagu poslije tromjesečnog moratorija 8. listopada 1991. godine.

Treba, međutim, reći kako Franjo Tuđman nije imao praksu čestih „konzultacija s narodom“, kao što to sada prikazuje njegov sin. U desetljeću njegove vladavine, koje je bilo obilježeno brojnim važnim odlukama koje su odredile i našu sadašnjost, spomenuti referendum bio je jedini državni referendum koji je održan.

U arhivskim materijalima Državnog izbornog povjerenstva može se vidjeti i da je 1996. održan i savjetodavni referendum koji je privukao vrlo malen broj birača, a na kojem se građane određenih jedinica lokalne samouprave pitalo u koju županiju žele biti svrstani. Ovaj savjetodavni referendum proveden je u općinama Pag, Novalja, Kloštar Ivanić, Križ, Đurđenovac, Feričanci i Podgorač, u gradovima Novskoj, Ivanić Gradu i Našicama te u Zagrebačkoj županiji.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"