Ocjena točnosti

Provjerili smo tvrdnju Tuđmanovog sina da se njegov otac o važnim odlukama savjetovao s narodom

Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

“Meni se posebno sviđa to što bi Škoro o najvažnijim stvarima odluke donosio na referendumu, to je radio i moj otac, o važnim se odlukama konzultirao s narodom“, izjavio je Stjepan Tuđman, sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, objašnjavajući zašto je njegov favorit na predstojećim izborima Miroslav Škoro, a ne kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović (Večernji list).

Istina je da se Škoro u svom programu založio za jačanje ovlasti predsjednika i referendumskog odlučivanja, ali po tome nije poseban. Interes za odlučivanje na referendumima koje će raspisivati predsjednik najavio je i predsjednički kandidat Mislav Kolakušić, a ta ideja nije strana ni kandidatkinji HDZ-a Kolindi Grabar Kitarović.

„Podržavat ću i dalje načelo da se građani o bitnim društvenim i državnim pitanjima mogu izjasniti i referendumom“, navodi Kolinda Grabar Kitarović u svom izbornom programu.

„Treba biti otvoren prema institutu referendumskog izjašnjavanja građana ako ne krši temeljne ustavne odredbe i demokratske vrijednosti. Uostalom, trebam li podsjećati – hrvatska neovisnost počiva na narodnom referendumu“, navodi Kolinda Grabar Kitarović, aludirajući upravo ne povijesni referendum o neovisnosti iz vremena Franje Tuđmana.

Referendum o neovisnosti

Davnog 19. svibnja 1991. godine, podsjetimo, građani su na referendumu odgovarali na dva pitanja:

  1. Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?“
  2. Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?”

Na referendum je izašlo 83,56 posto birača. Njih 94,17 posto izjasnilo se potvrdno na prvo pitanje, dok je na drugo pitanje 1,2 posto birača odgovorilo potvrdno, a čak 92,18 posto birača negativno.

Pitanja su bila tako koncipirana da su uključivala i mogućnost konfederacije s drugim republikama bivše Jugoslavije međutim upravo je na osnovi tog referenduma proglašena nezavisnost.

“Na temelju očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize”, navodi se na stranicama Sabora RH, “na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, kojom se utvrđuje da ‘Ovim činom RH pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje’. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH.

Nepotrebna množina – bio je to jedini državni referendum u vremenu Franje Tuđmana

Odluka je stupila na snagu poslije tromjesečnog moratorija 8. listopada 1991. godine.

Treba, međutim, reći kako Franjo Tuđman nije imao praksu čestih „konzultacija s narodom“, kao što to sada prikazuje njegov sin. U desetljeću njegove vladavine, koje je bilo obilježeno brojnim važnim odlukama koje su odredile i našu sadašnjost, spomenuti referendum bio je jedini državni referendum koji je održan.

U arhivskim materijalima Državnog izbornog povjerenstva može se vidjeti i da je 1996. održan i savjetodavni referendum koji je privukao vrlo malen broj birača, a na kojem se građane određenih jedinica lokalne samouprave pitalo u koju županiju žele biti svrstani. Ovaj savjetodavni referendum proveden je u općinama Pag, Novalja, Kloštar Ivanić, Križ, Đurđenovac, Feričanci i Podgorač, u gradovima Novskoj, Ivanić Gradu i Našicama te u Zagrebačkoj županiji.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.