Najomraženija mjera aktiviranja nezaposlenih mladih osoba, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), za osam dana odlazi u povijest. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) tu mjeru od iduće godine ukida, no ona će potpuno nestati tek za dvije godine. Naime, tijekom ove godine u SOR je ušlo nešto više od 2,5 tisuća osoba. Kako stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, uz trenutnu naknadu od tri tisuće kuna, traje do 24 mjeseca, tako je za očekivati da će zadnji SOR-ovci nestati 2021. godine – dvanaest godina nakon što je uvedena mogućnost zapošljavanja bez zapošljavanja.
Od 2009. u mjerama aktivne politike zapošljavanja, vrhunac doživio 2015.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa zakonski je uvedeno još 2009. godine Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja, a u praksi se primjenjuje od sredine 2010. godine, dakle još od Vlade Jadranke Kosor. Tada je prvenstveno bilo usmjereno na mlade osobe u zanimanjima u kojima postoji zakonska obaveza polaganja stručnog ili državnog ispita.
No, značajniji rast korisnika SOR-a krenuo je od 2012. godine kada je Vlada Zorana Milanovića izmjenama tadašnjeg Zakona o poticanju zapošljavanja dodatno proširila kriterije za mjeru te je otvorena mogućnost da svi poslodavci tako „zapošljavaju“ mlade bez posla.
Prema podacima iz Statističkog biltena HZZ-a, u 2011. godini u SOR je novouključeno nešto više od 4,7 tisuće mladih, a u 2012. godini nešto više od 5,4 tisuće mladih. Već iduće godine broj novih korisnika SOR-a raste 2,6 puta na preko 14,4 tisuća korisnika, a neznatno manji broj novih korisnika zabilježen je i u 2014. godini. Vrhunac korištenja SOR-a zabilježen je na razini 2015. godine kada je u tu mjeru uključeno gotovo 18,6 tisuća novih korisnika na razini godine. Usporedbe radi, u toj je godini u preostalih sedam mjera aktivne politike zapošljavanja bilo uključeno niti 23 tisuće osoba.
Tijekom krize, SOR je bio jedina opcija mladim za ulazak na tržište rada koju su poslodavci i u privatnom i u javnom sektoru rado koristili jer su im obaveze bile minimalne, a država je radnicima isplaćivala mjesečnu naknadu. Zbog snažnog porasta mjere stručnog usavršavanja i niske naknade za rad mladih SOR-ovce se u javnosti nazivalo „Mrsićevim volonterima“, po tadašnjem SDP-ovom ministru rada Mirandu Mrsiću. Naknada koju je država mladima u SOR-u isplaćivala od 2010. do kraja 2014. godine bila je 1,6 tisuća kuna da bi 2015. porasla na 2,4 tisuće kuna i nastavila je rasti do današnjih tri tisuće kuna.
Vrhunac korištenja SOR-a u 2015. godini, nije se ponovio. Već 2016. godine dolazi do laganog pada korištenja te mjere pa je tijekom godine u nju ušlo novih nešto više od 15 tisuća korisnika. To smanjenje dijelom je posljedica tadašnje političke nestabilnosti, zbog koje se nije uspjela napraviti revizija mjera aktivne politike zapošljavanja, a i provođenje mjera je bilo privremeno suspendirano jer novac za mjere aktivne politike zapošljavana nije bio osiguran u proračunu.
Evaluacija: SOR jedini ulaz mladima na tržište rada, istisnuo ekonomski povoljnije pripravništvo
Revizija mjera trebala je biti napravljena i na temelju vanjske evaluacije mjera aktivne politike tržišta rada u periodu od 2010. do 2013. godine, koja je objavljena početkom 2016. godine. Ta je analiza, među ostalim, pokazala da kod šestine korisnika SOR-a mjera nije u potpunosti ostvarila svoju svrhu, odnosno nije pružila mogućnost za stručno osposobljavanje i stjecanje odgovarajućeg radnog iskustva u struci. „Naime, dio korisnika našao se na radnim mjestima na kojima su obavljali dominantno rutinske, radno jednostavne, intelektualno nezahtjevne ili administrativne poslove nižeg stupnja složenosti, odnosno poslove izvan njihove struke/zanimanja“, pokazala je evaluacija. Osim toga, radili su na radnim mjestima na kojima im, osim formalno „na papiru“, nije osiguran mentor što je jedna od bitnih propozicija mjere. Negativna iskustva, pokazala je evaluacija, češće imaju korisnici koji su se stručno osposobljavali u tijelima državne uprave ili tijelima lokalne/regionalne samouprave te u neprofitnim organizacijama, dok su ona manje prisutna u javnim službama (u djelatnostima obrazovanja i zdravstvene zaštite gdje se pretežno stručno osposobljavanju obveznici polaganja stručnog ispita) te u privatnom sektoru.
Pritom je i evaluacija utvrdila da je SOR postao gotovo jedini način ulaska na tržište rada za mlade osobe te je potpuno istisnuo druge mjere, poput pripravništva koje uključuje sklapanje ugovora o radu „koji osigurava i primjereniju plaću“. Stoga je evaluacija utvrdila da je SOR, s obzirom na visinu naknade, prikladna i prihvatljiva mjera samo onim nezaposlenim osobama koje se mogu osloniti na financijsku i materijalnu podršku obitelji.
No, tri su godine trebale da se shvati što je evaluacija mjera aktivne politike zapošljavanja pokazala. SOR je sam od sebe počeo odumirati, pa je na razini 2017. godine imao nepunih 10 tisuća novih korisnika. Pripravništvo je tek od lani vraćeno u mjere aktivne politike zapošljavanja, ali SOR nije ukinut nego ograničen pa je tijekom prošle godine u njega ušlo oko šest tisuća osoba. Podaci za cijelu ovu godinu još nisu objavljeni, ali prema onima za 11 mjeseci, SOR će biti prepolovljen u odnosu na lani. Veći dio korisnika koji su u mjeru ušli tijekom ove godine u njoj će ostati i u idućoj, ako ne i iduće dvije godine.
