Plenković u izbornoj noći iznosio uglavnom točne podatke o uspjesima svog mandata

Petar Vidov

Preslušali smo i provjerili točnost tvrdnji u govorima koje su nakon proglašenja rezultata drugog kruga predsjedničkih izbora održali izabrani predsjednik Zoran Milanović i predsjednica na odlasku Kolinda Grabar Kitarović, kao i govoru koji je održao predsjednik SDP-a Davor Bernardić te izjavi za medije predsjednika Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića. Govori SDP-ovog predsjedničkog kandidata Milanovića i predsjednika stranke Bernardića nisu sadržavali mjerljive tvrdnje koje bi bile podložne činjeničnoj provjeri, predsjednička kandidatkinja HDZ-a Grabar Kitarović izrekla je jednu provjerljivu tvrdnju, a nešto sadržajniji u činjenično provjerljivim tvrdnjama bio je tek premijer Plenković.

“Nadam se da ćete shvatiti i da ćete mi dopustiti ako sutra odem na 10-15 dana odmora, nisam ga imala pet godina”, rekla je Grabar Kitarović.

Predsjedničina tvrdnja da na godišnjem odmoru nije bila pet godina je netočna. U srpnju 2019. godine Grabar Kitarović se odmarala na Brijunima, gdje su je posjetili i novinari Glorije, a tada je nastao i ovaj video zapis:

Godišnji odmor koristila je i u kolovozu 2019. godine, i to između 5. kolovoza i 15. kolovoza (RTL). Predsjednica je dane godišnjeg odmora koristila i u ranijim godinama mandata, ali između 2015. i 2018. redovito je uzimala do tjedan dana godišnjeg odmora (RTL, Tportal, N1). Informacije o predsjedničinom godišnjem odmoru preuzimamo iz medijskih izvora jer iste nisu dostupne na službenoj web stranici Ureda predsjednice.

“S obzirom da smo imali, koliko su mene sada informirali, više od 4,6 posto nevažećih listića, što je enorman broj nevažećih listića u doista vrlo jednostavnom izboru zaokruživanju broja 1 ili 2. To znači da je dio hrvatskih birača tendenciozno poništio svoje glasačke listiće, gdje praktički se dolazi u svega desetak tisuća glasova razlike da tih poništenih listića nije bilo”, rekao je Plenković.

Milanović je u drugom krugu izbora dobio 104.901 glasova više nego Grabar Kitarović, uz 89.415 nevažećih listića (4,35 posto). Kad bi se svi ti nevažeći listići pribrojili izbornom rezultatu HDZ-ove kandidatkinje, razlika bi doista bila, kako premijer kaže, desetak tisuća glasova (ili preciznije 15.486 glasova). Premijer u svojoj analizi izbornog rezultata, međutim, podrazumijeva da su svi birači koji su poništili listić dio tzv. desnog biračkog tijela, odnosno da su na ovaj način protestirali protiv HDZ-a i njegove kandidatkinje, tj. otklanja mogućnost da je dio biračkog tijela ljevice i centra poništio listiće ne želeći podržati Milanovića.*

“U kampanji moram priznati da se nije dovoljno čulo što znači zdravi rast: kada ova vlada razdužuje dugove ranijih vlada, kada krizno upravlja sa svim mogućim reliktima hrvatske ekonomske tranzicije, a pritom ima najveću zaposlenost ikada, pritom ima smanjenje javnoga duga za više od 10 postotnih bodova, pritom pozicionira Hrvatsku u Europskoj uniji na način koji je bez presedana”, rekao je Plenković.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug Hrvatske je u listopadu 2016. godine (kad je Plenković preuzeo vlast) iznosio 283,4 milijarde kuna. U rujnu 2019. godine javni dug je iznosio 296,8 milijardi kuna. Iznos javnog duga tijekom mandata Plenkovićeve vlade povećao se za 13,4 milijarde kuna. Iako je apsolutni iznos duga rastao, točno je da se udio javnog duga u BDP-u smanjivao. Koncem 2016. godine dug je, prema podacima Eurostata, iznosio 81 posto BDP-a, a do kraja 2018. smanjio se na 74,8 posto BDP-a. U prvoj polovici 2019. je udio javnog duga u BDP-u ponovo porastao. Nakon prvog polugodišta 2019. godine javni dug je iznosio 76,4 posto BDP-a (HGK). Međutim, Hrvatska narodna banka u prosincu je procijenila da bi dug opće države na kraju 2019. godine mogao iznositi 72,2 posto BDP-a.

Što se tiče premijerove tvrdnje o “najvećoj zaposlenosti ikada”, u Hrvatskoj je u studenom 2019. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 1.543.091 zaposlenih osoba. To znači da je od početka Plenkovićevog mandata stvoreno više oko 150 tisuća novih radnih mjesta: u listopadu 2016. u Hrvatskoj je bilo 1.392.235 zaposlenih osoba. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u srpnju 2019. godine izvijestio je da je broj osiguranika bio veći od 1,6 milijuna prvi put otkad su dostupni podaci, tj. od siječnja 2012. godine (RBA).O diskrepancijama među podacima DZS-a i HZMO-a Faktograf je već pisao. Prema podacima iz arhive DZS-a, u mandatu nijedne ranije vlade nije evidentirano iznad 1,5 milijuna zaposlenih.

Kad kaže da njegova vlada “krizno upravlja sa svim mogućim reliktima hrvatske ekonomske tranzicije”, Plenković vjerojatno misli na krizne situacije koje su se tijekom mandata njegove vlasti događale u poduzećima poput Agrokora, Uljanika, Petrokemije ili Đure Đakovića.

“Vrh HDZ-a je odgovoran jer Hrvatska ima zdravi gospodarski rast, jer ima nikad veću zaposlenost, nikad manju nezaposlenost, 83 posto apsorpcije europskih fondova, nikad snažniji međunarodni ugled, eto slučajno već predsjeda i Europskom unijom, Marija Pejčinović je glavna tajnica Vijeća Europe, Dubravka Šuica je potpredsjednica Komisije, HDZ ima 12 županija, 50 posto gradova, 50 posto općina, do ovih izbora i predsjednicu Republike i Vladu i 19 od 21 ministra, ja mislim da je. Da smo odgovorni za to”, rekao je Plenković.

Najniži broj nezaposlenih osoba otkad postoji evidencija Hrvatski zavod za zapošljavanje zabilježio je krajem lipnja 2019. godine. Na burzi rada tada je bilo 112.169 osoba. Koncem studenog 2019. godine u evidenciji HZZ-a bilo je 128.450 nezaposlenih osoba.

Što se tiče uspjeha u povlačenja EU fondova, Hrvatska je prema podacima Europske komisije ugovorila 82 posto sredstava dostupnih u tekućem proračunskom razdoblju. Međutim, po naplati novca iz EU fondova Hrvatska spada među neuspješnije članice EU. Uspješno je potrošeno 27 posto sredstava.

Nadalje, točno je da je Hrvatsko predsjedanje EU u prvoj polovici 2020. godine slučajno. Kao što je Faktograf već pisao, do promjene rasporeda predsjedanja došlo je nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo zbog rezultata referendumskog izjašnjavanja o Brexitu odustalo od predsjedanja u 2017. godini. Da Britanci nisu izglasali napuštanje Europske unije, Hrvatska bi na red za predsjedanje došla 2026. godine.

Točno je i da je HDZ na lokalnim izborima 2017. godine osvojio vlast u 12 županija te skoro polovici gradova i općina. HDZ je pobijedio u 62 od 128 gradova i u 195 od 428 općina (Večernji list).

*U trenutku objave ovog teksta rezultati drugog kruga izbora bili su obrađeni na 99 posto biračkih mjesta. Tekst je naknadno dopunjen kako bi odražavao rezultate na 100 posto obrađenih biračkih mjesta. 

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"