Uspostavit ćemo nacionalnu mirovinu za osobe koje nisu sposobne same privređivati i raditi, obećao je HDZ u svom predizbornom programu 2016. godine. U dokumentu Gospodarski rast, nova radna mjesta i društvena pravednost HDZ je obećao da će na nacionalnu mirovinu pravo imati „osobe starije od 65 godina, koje nemaju drugih izvora prihoda te hrvatski građani koji imaju prebivalište u Hrvatskoj najmanje 15 godina. Iznos nacionalne mirovine određivat će se prema iznosu minimalne plaće i iznosit će najmanje 40 posto od minimalne plaće u godini u kojoj osoba ostvaruje pravo na nacionalnu mirovinu“.
Svoje predizborno obećanje HDZ je počeo realizirati, no ne na način kako je obećao. Naime, u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću pušten je Prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, a savjetovanje je otvoreno do početka travnja. Nacionalna mirovina tako se pretvorila u nacionalnu naknadu za starije osobe.
Obećavali 40 posto minimalne plaće, daju 800 kuna
Prijedlogom zakona predviđeno je da nacionalna naknada za starije osobe „od 1. siječnja 2021. godine, kada Zakon stupa na snagu, iznosi 800 kuna“, a usklađivanje naknade „počevši od 1. siječnja 2021. se veže uz stopu porasta indeksa potrošačkih cijena prema podacima Državnog zavoda za statistiku“. Odluku o tom usklađivanju donosit će Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Kako Vlada procjenjuje, nacionalnu naknadu bi u idućoj godini primalo 19,7 tisuća osoba te za njenu isplatu u proračunu treba osigurati 132 milijuna kuna. U 2022. godini pravo na nacionalnu naknadu imalo bi 21 840 osoba, a za isplatu valja osigurati 186 milijuna kuna.
Predizbornim programom obećano da je da će nacionalna mirovina iznositi najmanje 40 posto od minimalne plaće u godini u kojoj osoba ostvaruje pravo na nacionalnu mirovinu. To obećanje neće se ostvariti. Minimalna bruto plaća za tekuću godinu iznosi 4.062,51 kunu, dok neto minimalna plaća iznosi 3.250,01 kunu. Da se ispunilo obećanje o nacionalnoj mirovini, osobe starije od 65 godina koje nisu sposobne same privređivati i raditi primale bi najmanje 1.625 kuna (ako govorimo o bruto iznosu), odnosno najmanje 1.300 kuna u neto iznosu. To je viši iznos od najniže starosne mirovine, pa je to i mogući razlog odustajanja od predizbornog obećanja. Naime, najniža starosne mirovina ostvarena za 15 godina mirovinskog staža, prema odluci Upravnog vijeća HZMO-a, od siječnja iznosi 1.026,75 kuna.
Nacionalna naknada samo za one koji žive u Hrvatskoj 20 godina
Umjesto nacionale mirovine, starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu dobit će nacionalnu naknadu koja se neće određivati prema iznosu minimalne plaće, već je vezana uz zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) iz sustava socijalne skrbi, odnosno iznos te naknade za radno nesposobnog samca. Kako se u obrazloženju zakonskog prijedloga navodi, na kraju prošle godine bilo je 72 759 korisnika ZMN-a. Pritom je 11,1 posto, odnosno 8 093 korisnika ZMN-a starije od 65 godina.
Vlada procjenjuje i kako približno 60 tisuća osoba u zemlji, starijih od 65 godina, nije ispunilo minimalne uvjete za ostvarenje prava na mirovinu, odnosno nema najmanje 15 godina mirovinskog staža. Mahom je riječ o ženama, „iz razloga što su žene znatno manje nego muškarci sudjelovale u plaćenom radu izvan kuće, a ujedno su njihove radne karijere bile kraće i isprekidane“.
Osim godina života, kao opći uvjet za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe utvrđuju se i hrvatsko državljanstvo te prebivalište u Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Zakonskim prijedlogom propisuje se i prihodovni cenzus za stjecanje naknade. On iznosi 800 kuna mjesečno po članu kućanstva.
Kako se navodi u zakonskom obrazloženju, uvođenjem nacionalne naknade za starije osobe „namjerava se uspostaviti sustav svojevrsne nacionalne potpore kao zamjenskog dohotka za određenu kategoriju starijih osoba, kako bi im se osigurao određeni stupanj socijalne sigurnosti“. Radi se, kako se objašnjava, o mjeri „usmjerenoj na povećanje kvalitete života starijih osoba“.
* Vlada je sa sjednice 7. svibnja Saboru uputila Nacrt prijedloga zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, prema kojem se naknada uvodi od iduće godine. U odnosu na ranije najave, procjenjuje se da će u 2022. godini na tu naknadu pravo ostvariti 21 550 osoba (umjesto 21 840 osoba). Za isplatu nacionalne naknade u idućoj godini treba osigurati 134 milijuna kuna, a na razini 2022. godine 184 milijuna kuna. Kako s uvođenjem nacionalne naknade dio njenih budućih korisnika više neće primati naknadu iz socijalne skrbi – zajamčenu minimalnu naknadu – tako će se i manji dio sredstava nadoknaditi iz smanjenja rashoda za to socijalno davanje. Dodatno, na razini iduće godine treba osigurati 132,3 milijuna kuna, a na razini 2022. godine 181,5 milijuna kuna.
Sa 115 glasova “za”, 18. svibnja je prihvaćen Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe.
