Društvenim mrežama širi se eksplicitna fotografija koja prikazuje lica 12 teško pretučenih žena. U pratećem se opisu tvrdi da se radi o Europljankama koje su napali migranti. Ova tvrdnja je netočna.
S obzirom da fotografija prikazuje posljedice ekstremnog fizičkog nasilja, Faktograf je odlučio kako je neće objaviti. Fotografija je dostupna klikom na gornji link, gdje je arhivirana predmetna objava. Upozoravamo čitatelje da je fotografija izrazito uznemirujuća.
Isti kolaž s identičnom tvrdnjom širi se već godinama, a u nekim ranijim varijantama sadržavao je 16 fotografija pretučenih žena. Austrijski fact-checking portal Mimikama u listopadu 2017. godine ušao je u trag svim osobama s kolaža, objavio gdje su i kada fotografije nastale te što se dogodilo pretučenim ženama.
Radi se o žrtvama nasilja iz više država: SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Danske i Australije. Fotografije su uglavnom izvorno objavljivane u medijima u ovim državama prilikom izvještavanja o počinjenim zločinima.
Niti jednu od žena prikazanih na fotografiji nisu napali migranti. Radi se o žrtvama obiteljskog nasilja, policijskog nasilja i nasumičnog uličnog kriminala. Incidenti u kojima su pretučene događali su se u rasponu od 2009. do 2016. godine.
Migrantski kriminal u Njemačkoj
U opisu koji prati ovu uznemirujuću fotografiju navodi se i da je samo u Njemačkoj tijekom 2019. godine zabilježeno više od 40.000 napada migranata na žene. Ni ovaj podatak nije točan.
Njemački Federalni kriminalistički ured na svojim web stranicama redovito objavljuje izvještaje na temu “Kriminalitet u kontekstu migracija”. Ovim su izvještajima zasebno obuhvaćena kaznena djela koja u Njemačkoj čine osobe migrantskog porijekla, kao i kaznena djela koja njemački državljani čine na štetu migranata.
Izvještajem, međutim, nisu obuhvaćene samo osobe koje su u Njemačku ušle tijekom i nakon tzv. izbjegličke krize 2015. godine, već sve osobe stranog porijekla koje žive u Njemačkoj, uključujući i ljude koji su u Njemačku imigrirali npr. iz Hrvatske.
Nisu još dostupni podaci za čitavu 2019. godinu, ali objavljena je statistika za prvih devet mjeseci. U tom je razdoblju počinjeno ukupno 199.625 kaznenih djela u kojima je među počiniteljima bila barem jedna osoba imigrantskog porijekla.
Najviše je počinjeno kaznenih djela protiv imovine i kaznenih djela krivotvorenja, ukupno 52.368. Počinjeno je 47.477 kaznenih djela koja se odnose na razbojništvo i lišavanje slobode, kao i 36.861 kaznenih djela krađe. Kaznenih djela vezanih uz drogu bilo je 21.947, dok je seksualnih prijestupa bilo 3702. Slučajeva najtežih, životno ugrožavajućih zločina bilo je 261. Ukupno 30.879 kaznenih djela svrstavaju se u kategoriju “ostalih zločina”.
