Crtice o korona krizi za Faktograf pišu novinarke iz 10 zemalja svijeta

Ana Brakus

Korona kriza gurnula je države diljem svijeta u izvanredno stanje. Građanima se ograničavaju sloboda kretanja i podvrgava ih se pojačanom nadzoru.

Faktograf je zatražio od 10 novinara i novinarki iz različitih zemalja da nam svojim riječima, u kratkim crtama, približe kako se vladajući u njihovim državama nose s pandemijom koronavirusa.

Riječ je o zemljama različitih političkih sustava, ali i različitih stupnjeva demokratičnosti, s različitih kontinenata. Ipak, u borbi protiv širenja koronavirusa i u pokušajima da broj oboljelih od Covida-19 svedu na minimum, brojne zemlje pribjegle su sličnim taktikama.

Donosimo priče, novinarske crtice, iz Slovenije, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Latvije i Kosova, ali i Izraela, Kine, Indije te Sjedinjenih Američkih Država.

Slovenija, Koper, piše: Antiša Korljan, glavni urednik Primorske novice

Izbijanje epidemije koronavirusa u Sloveniji koincidiralo je s promjenom Vlade – Vlada desnog centra preuzela je vlast i odmah je počela nametati stroge mjere: zabrana kretanja, zatvaranje škola i ne-nužnih trgovina, mjere socijalnog distanciranja te druge slične mjere koje vidimo diljem svijeta.

Građani prihvaćaju nametnute mjere i više-manje se ponašaju sukladno njima. Vladajući su također pokušali skratiti rokove za donošenje zakona, no za sada nema konačnog rješenja po tom pitanju. U četvrtak su se sastala četiri predsjednika (države, vlade, sabora i državnog vijeća), na stolu bila je i ideja o ubrzanju procedure. Također se očekuje da takva mjera ne bi bila trajna, već bi se ukinula s krajem epidemije.

Najveća aktualna debata je treba li vojska dobiti posebne ovlasti. Bude li predloženi zakon izglasan, vojska će biti pozvana na čuvanje južne granice (s Republikom Hrvatskom). Ta granica ujedno predstavlja i granicu šengenskog prostora. Riječ je o granici koju često prelaze ‘ilegalni migranti’. Granicu trenutno čuva policija, no ministar unutarnjih poslova tvrdi da im je potrebna pomoć.

Oporba i lijevi i liberalni dio javnosti snažno se protivi toj ideji. Najprije, miješanje građanskog života s vojskom nije izrazito popularno u Sloveniji, taj sentiment postoji još od 80-ih godina. Također, valja dodati da je trenutno najveća koalicijska stranka još od 2015. godine zagovarala ideju takozvanog mađarskog pristupa pitanjima granice i ilegalne migracije. Najviše se strahuje da bi vojska svoje proširene moći mogla zadržati i nakon što pandemija završi i one ne budu više potrebne. Aktualni premijer Janez Janša nije imun na autoritarizam što je dokazao u prethodnim godinama kada je vodio Vladu (2004-2008, 2012-2013), stoga je zabrinutost donekle opravdana.

Slovačka, piše: novinarka Katarina Jánošíková

Slovački parlament 25. ožujka izglasao je zakon kojim se omogućuje praćenje lokacija mobitela za vrijeme pandemije koronavirusa. Zakon, kolokvijalno nazvan Lex Corona, na snazi je do 30. prosinca 2020. uz mogućnost produljenja roka trajanja. Vlada, čiji je mandat nakon nedavnih izbora započeo prošle subote, sada može prikupljati meta podatke o lokaciji, ali ne smiju prikupljati i koristiti podatke, odnosno informacije prikupljene obradom SMS poruka i poziva. Nadzirati se smiju samo osobe koje su dokazano pozitivne na Covid-19.

Suprotno je to početnom prijedlogu koji je iznijela Vlada. Naime, tražili su da se zakonom omogući i nadziranje telefonskih poziva i SMS poruka, no oporba se tome usprotivila. Sigurno je da Slovačka nema dovoljno eksperata koji mogu obrađivati toliku količinu podataka. Budući da za praćenje nije potrebna sudska odluka, ozbiljno se strahuje hoće li ovi podaci kasnije biti zloupotrebljeni, a brojni su novinari već kupili prepaid SIM kartice iz Češke, kako bi bili sigurni da ih se ne prati.

Novinarska zajednica apelirala je na vladajuće da im se omogući pristup fonogramima sa suđenja, budući da javnost trenutno ne smije sudjelovati u sudskim procesima. Posebno je to važno jer se u idućim tjednima nastavljaju suđenja osobama optuženima za ubojstvo slovačkog novinara Jana Kuciaka i Martine Kusnirove. Zanimljivo, upravo su podaci kakvi će se sada prikupljati o pozitivnima na Covid-19 pomogli u tome da se osumnjičeni za ta ubojstva privedu.

Rumunjska, piše: Carmen Dumitrescu, novinarka Europa FM i Liber u Teleormanu

Trenutna situacija u Rumunjskoj može se opisati kao miks panike i neodgovornosti. Vlasti se suočavaju s velikim nepovjerenjem građana, a posebno nakon što je rumunjski premijer, Ludovic Orban, na konferenciji za medije objavio da sumnja da je zaražen i da će se samoizolirati na dva tjedna. Svi novinari i novinarke koje su bili prisutni osjetili su se direktno ugroženima. Na sreću, premijer nije bio zaražen. No nakon te ‘epizode’, suspendirana je aktivnost parlamenta, a Vlada je nastavila u smjeru totalnog zatvaranja. Sada se na ulazima nalazi vojska koja pokušava policiji pomoći zadržati ljude u kućama, provjeravati što im je potrebno, ali i pratiti tko krši određene mjere zaštite.

Mjere su se uvodile postepeno, najprije s preporukama, a kasnije i s tri vojna dekreta (rumunjski Ordonanţa militară, op.a).

Prvi dekret donesen je 17. ožujka i suspendirao je javna okupljanja, zabranio barove i kafiće, kozmetičke salone i sve kulturne, religijske i znanstvene aktivnosti koje su uključivale velike brojeve ljudi. Suspendirani su i letovi iz Španjolske, Italije, a svi građani povratnici morali su se samoizolirati na dva tjedna. Rumunjska donosi i uredbu kojom se sada s 15 godina zatvorske kazne kažnjavaju oni čije ponašanje tijekom pandemije koronavirusa uzrokuje smrt druge osobe. Drugim dekretom, donesenim 21. ožujka, suspendirane su sve stomatološke ordinacije (osim hitnih), a zatvoreni su i trgovački centri. Otvorene su samo nužne prehrambene trgovine i ljekarne. No ljudi su se i dalje mogli slobodno kretati preko dana. Za kretanje od 10 navečer do 6 ujutro uvedena je obaveza posjedovanja dozvole, odnosno dokaza za nužnost kretanja. 

Posljednji dekret donesen je 23. ožujka i njime se starijima od 65 zabranjuje izlazak iz kuće, osim u periodu između 11 i 13 sati. Ostatak populacije može napuštati kuće, isključivo uz propusnice zbog posla ili zbog nekih drugih hitnih situacija. Zabranjeno je grupiranje više od tri osobe.

Mediji se također susreću s ozbiljnim problemima. Jedan od njih je povezan s činjenicom da se lokalni mediji više ne informiraju o potvrđenim slučajevima. Prije nekoliko dana Vlada je naredila lokalnim institucijama da ne smiju te informacije dijeliti s lokalnim medijima. Sve informacije moraju dolaziti iz Centralne strateške komunikacijske grupe. Lokalni mediji u Rumunjskoj stoga su napisali zajednički apel kojim pozivaju da ne podliježu taktikama iz komunističkog doba, posebno uzevši u obzir da profesionalni mediji mogu pomoći u suzbijanju teorija urote koje se dijele internetom, ali i umirivati paniku koja je prisutna.

Bugarska, piše: Petar Nanev, istraživački novinar bTV

U vrijeme izvanrednog stanja proglašenog zbog krize radi širenja koronavirusa, zastupnici bugarskog parlamenta iz redova VMRO-a predložili su novi zakon koji bi omogućio državi da cenzurira sve stranice koje bi mogle sadržavati „netočne informacije o fizičkim ili pravnim osobama“. Zakon je predstavljen 19. ožujka 2020. Novinarsko udruženje upozorava kako je to neustavni pokušaj da se uvede cenzura. Predložene su i izmjene Zakona o radiju i televiziji te Kaznenog zakona, u vrijeme izvanrednog stanja koje je bugarska vlada predložila za razdoblje od 13. ožujka do 13. travnja 2020.

Taj bi zakon omogućio Vijeću za elektroničke medije (CEM), nacionalnom regulatoru, da „prozove stranice koje šire dezinformacije na internetu“ te to objavi na službenim stranicama CEM-a, nakon čega prozvane stranice imaju tri dana da maknu sporne članke. Ako to propuste, stranica može biti ugašena. CEM će takvu odluku provesti preko Okružnog suda Sofije koji ima 72 sata da donese svoju odluku, a koja će također biti objavljena na stranicama CEM-a. Nisu definirani nikakvi kriteriji što će se smatrati dezinformacijom, a definicija koja se spominje u prijedlogu zakona različita je od one koju nudi Europska komisija.

Drugi predloženi amandman nalaže svim pružateljima medijskih usluga koji djeluju on-line da se registriraju pri CEM-u. CEM će imati 14 dana da odobri ili ne odobri rad stranice.

Predlaže se i kazna zatvora od tri godine za svakog tko kroz govor, tisak, internetske medije ili druge masovne medije širi lažne informacije.

Bugarski ustav brani cenzuru i precizno definira kada se mogu propisati restrikcije i po kojoj zakonskoj proceduri. Predloženi zakon ne dopušta pravednu proceduru i daje velike ovlasti čelnoj osobi Okružnog suda Sofije. Sugerirane zakonske kazne za širenje neistinitih informacija preko interneta ili na drugi način u osnovi predstavljaju kriminalizaciju laganja gdje država, kroz svoj postupak određuje što je laž, a što istina. Bugarsko novinarsko udruženje smatra dezinformacije ozbiljnim problemom. Europska komisija pokušava pronaći način kako najbolje riješiti taj problem kroz zajednički europski pristup. I bugarska vlada bi na tome trebala raditi, ali poštujući Ustav i međunarodne standarde te u skladu s načelima slobode govora, prava na informiranost i slobode medija. U trenutcima krize, prevladavaju panika, strah i histerija. Borba se ne bi trebala voditi po cijeni davanja ovlasti državi za represiju koja je suprotna Ustavu i fundamentalnim demokratskim načelima i instrumentima jer to postojeću državu lako može pretvoriti u tiraniju.

I u novom zakonu o proglašenju izvanrednog stanja zbog širenja koronavirusa, parlament je pokušao kriminalizirati „širenje netočnih informacija o zaraznoj bolesti“, ali je na to predsjednik države stavio veto, tako da ta odredba nije sadržana u novom zakonu.

Vlada nije poduzela nikakve mjere vezane za sigurnost samih novinara, ali redakcije same poduzimaju mjere opreza te su podijeljene u timove koji rade u smjenama.

Slavi Angelov, glavni urednik tjednika 168 sati i veteran istraživačkog novinarstva, napadnut je od strane nepoznatih napadača blizu svog stana u Sofiji. Prebijen je metalnim šipkama 17. ožujka i sada je u bolnici. Iz svoje bolničke sobe novinarima je opisao da su ga napala dvojica s maskama, dok je treći snimao napad na svoj mobilni telefon. Napadači mu ništa nisu uzeli, iako je u to vrijeme sa sobom nosio laptop, potvrdila je policija.

Napad je osudio OESS i novinarske organizacije u Bugarskoj, zemlji koja je na listi Reportera bez granica 2019. godine po medijskim slobodama svrstana na 111. mjesto na listi od 180 zemalja. Nazivajući nasilni napad na Angelova „neprihvatljivim činom zastrašivanja“, predstavnik OESS-a Harlem Desir rekao je kako je on poduzet „u vrijeme pada Bugarske u indeksima slobode medija“.

Latvija, piše: Alina Lastovska, glavna urednica latvijskog izdanja časopisa Forbes

Izvanredno stanje u Latviji proglašeno je 13. ožujka s rokom trajanja do 14. travnja 2020. s ciljem sprečavanja širenja koronavirusa. Neki političari već sada tvrde da će se izvanredno stanje vjerojatno produljiti. Tijekom izvanrednog stanja – obrazovne institucije su zatvorene, a edukacija se odvija online, javni događaji su otkazani. Brojne institucije svoje usluge pružaju na daljinu. Početkom ovog tjedna, trgovački centri bit će zatvoreni vikendom, a teretane i drugi oblici sportskih ustanova također će se zatvoriti.

Povratnici iz drugih zemalja i oni koji su bili u kontaktu sa zaraženima, moraju se samoizolirati na 14 dana. Policija ima pravo provjeravati pridržavaju li se ljudi tih mjera. Kako bi državna policija učinkovitije mogla kontrolirati kršitelje samoizolacije, granična policija će s njima detaljnije dijeliti informacije koje su povratnici ispunjavali na granici. Vlasti također nadziru širenje “lažnih vijesti”.

Prošlog vikenda, Artuss Kaiminš, zastupnik u parlamentu, objavio je da je pozitivan na Covid-19. Ranije je sudjelovao na sjednici parlamenta, ali i sastancima vladajuće koalicije. Stoga se u izolaciji sada nalaze ministri, ali i parlamentarni zastupnici. I Vlada je odlučila raditi na daljinu, odnosno od kuće. Latvijski parlament – Saeima – tek planira umanjiti svoje aktivnosti, a Vladi dati šire ovlasti.

Na društvenim mrežama korisnici pozivaju na javno objavljivanje imena onih koji su pozitivni.

Za sada svi povučeni potezi djeluju donekle razumno, no moramo dalje pratiti razgovore i mjere koje imaju potencijal za to da budu kontroverzne. Na primjer, Egils Levits, predsjednik Latvije u intervjuu za Radio Latvija izjavio je da bi bio voljan podržati reaktivaciju i modernizaciju Članka 81. u Ustav Latvije. Riječ je o članku koji je Vladi omogućavao da donosi regulative sa zakonskom snagom u određenim slučajevima, umjesto donošenja zakona u parlamentu.

Kosovo, piše: istraživačka novinarka Serbeze Haxhiaj

Ove srijede u kosovskom parlamentu izglasano je nepovjerenje Vladi premijera Albina Kurtija, manje od dva mjeseca nakon dolaska na vlast. 

Pad vlade uslijedio je nakon neslaganja koalicijskih partnera je li potrebno proglasiti izvanredno stanje kako bi se sučelili s pandemijom koronavirusa. Izvanredno stanje u zdravstvu proglašeno je 14. Ožujka. Premijerova stranka Vetevendosje bila je u koaliciji s Demokratskom ligom Kosova (LDK) koja je sama zatražila izglasavanje nepovjerenja nakon što je premijer Kurti otpustio ministra unutarnjih poslova iz redova LDK-a. Sada se očekuje uspostava tehničke vlade do budućih izbora. Izbore je, naime, trenutno nemoguće održati zbog pandemije koronavirusa.

Sukob između sada bivšeg premijera Kurtija i predsjednika Hashima Thacija nastavlja se jer predsjednik konstantno kritizira mjere koje je Vlada donosila i poziva da se restrikcije koje su uvedene uklone.

Izreal, piše: Gali Ginatt, novinarka kan11

Početak korona krize u Izraelu je koincidirao s trećim izborima unutar 12 mjeseci. Nijedan od kandidata, premijer Benjamin Netanyahu (pripadnik Likuda, desničarske stranke) ni Benny Gantz iz stranke Plavo i bijelo, nisu uspjeli formirati vladu. Netanyahu je trenutno suočen s tri različite optužnice za kriminal, uključujući onu za podmićivanje. 

Ta situacija, zajedno s nedostatkom izabrane funkcionalne vlade dovela je do toga da se odredbe povezane s korona krizom koje je premijer donosio doživljavaju još problematičnijima, no što bi to inače bio slučaj. Netanyahu je izgubio izbore, osvojivši tek 58 mjesta od mogućih 120. Svaka naredba koju daje – za suspendiranje parlamenta ili za naređivanje gotovo potpune zabrane kretanja u zemlji – donesena je bez potrebne supervizije parlamenta, ali i legitimiteta koji proizlazi od birača.

Najkontroverznija odluka tiče se korištenja izraelske obavještajne zajednice za praćenje osoba koje bi trebale biti u samoizolaciji ili za otkrivanje njihovih kretnji prije nego što je dokazano da su pozitivni na Covid-19. Tehnologija kojom se koriste efektivno vlastima daje potpun pristup osobnim podacima pojedinaca, u ime borbe protiv pandemije. Ti radikalni koraci prihvaćeni su pod okriljem noći, u neskladu sa za takve akcije propisanom parlamentarnom procedurom. Parlamentarni odbor koji je o toj odredbi trebao raspravljati nije dobio priliku da to učini. Za to vrijeme, Yuli Edelstein, predsjednik Parlamenta i Netanyahuov saveznik, na tjedan dana suspendirao je sjednice parlamenta pod krinkom koronakrize. Trenutak u kojem je to učinio nije nimalo slučajan – parlament je trebao izabrati njegova nasljednika iz opozicijske stranke Kachol Lavan koja je osvojila većinu i trebala je nadgledati Netanyahuove odluke.

Istovremeno, Netanyahu je naredio prestanak rada gotovo svih sudova, što je rezultiralo odgađanjem početka i njegova suđenja, dok je ministar iz njegove stranke Likud blokirao video konferencije suđenja za kaznene postupke protiv osumnjičenika koji nisu u pritvoru, kao što je slučaj s Netanyahuom. Ostale video konferencije nastavljaju se regularno.

Prošlog ponedjeljka izraelsko političko vodstvo poduzelo je još jedan kontroverzan korak koji je suprotan demokratskim standardima i vladavini prava. Naime, prvi puta u povijesti Izraela, jedan od čelnih ljudi, predsjednik parlamenta Edelstein, odbio je postupiti sukladno odluci Vrhovnog suda Izraela. Vrhovni sud predsjedniku parlamenta naredio je da parlament mora biti otvoren za izbor novog predsjednika te da parlament mora nastaviti s radom. Edelstein je tada dao ostavku, nadajući se da će aktiviranje parlamenta tako potrajati još nekoliko dana, ali i oštetiti Gantzove šanse za formiranje nove vlade. Zakonski propisani rok za sastavljanje vlade, naime, bliži se svom kraju. Za Likud i Netanyahua, riječ je vjerojatno o samo još jednom pokušaju da kupe vrijeme. No kako je napisao glavni sudac Vrhovnog suda: “Ako izabrani ministar sebi dozvoljava da ne poštuje zakon, što bi trebali činiti drugi ljudi, posebno sada kada smo suočeni s nezapamćenim regulativama u borbi protiv pandemije koronavirusa”.

Kina, piše: Dong Qiuyi Joy, slobodna novinarka, Hong Kong

Kineske lokalne vlasti implementirale su elektronski nadzor građana velikih razmjera koristeći se personaliziranim QR kodovima još rane veljače ove godine. Svaki građanin može napustiti svoj dom i ući u javni prostor poput metroa ili ured tek nakon što skenira svoj zeleni QR kod koji pokazuje da su zdravi. Otkako je pandemija u velikoj mjeri dovedena pod kontrolu i od kako su ljudi počeli putovati u druge gradove i provincije, ali se i vraćati na posao, zdravstveni QR kodovi postali su nova obaveza za građane, ali i popularna mjera nadzora.

QR sistemi variraju u provincijama, no generalni koraci za aplikaciju uključuju ispunjavanje elektronskog formulara s osobnim podacima, kontakt podacima, povijesti putovanja i zdravstvenim statusom. QR kod bit će zelene boje kada institucije prouče podatke i procjene da osoba ne predstavlja ugrozu za društvo. Crveni ili žuti QR kodovi vjerojatno će se pokazati ako je osoba koja ispunjava aplikaciju putovala izvan zemlje ili ako je bila u kontaktu s osobom kojoj je Covid-19 potvrđen u posljednjih 14 dana.

Osobe koje dobiju crveni ili žuti QR kod trebaju ostati doma jedan ili dva tjedna, a svakoga dana trebaju prilagati informacije o svojem zdravstvenom stanju, ali i GPS lokaciju. Nakon završetka karantene u domu, ako više nema znakova infekcije, boja QR koda promijenit će se nakon što to odbori lokalni komitet.

Iako je opisana aplikacija kreirana za suzbijanje pandemije koronavirusa, brojni incidenti diljem NR Kine pokazuju da su se boje kodova mijenjale u crveno ili žuto bez opravdanih razloga pa su tako onemogućavane redovne dnevne aktivnosti građana.

Nadalje, s tako detaljnim elektronskim nadzorom, vladajući mogu lako pratiti i kontrolirati svačiju dnevnu rutinu neovisno o željama pojedinca za privatnošću. New York Times objavio je da je u sklopu opisane aplikacije zapravo bio integriran i program “reportInfoAndLocationToPolice”. I dalje nije jasno kakve je sve podatke policija uspjela prikupiti zahvaljujući tom integriranom programu.

Indija, piše: Coreena Suares, urednica Newsmeter.in

Točno u podne, u ponedjeljak 23. ožujka, Indija, dom više od milijardu i 300 milijuna ljudi proglasila je nezapamćene mjere zabrane kretanja kako bi pokušali suzbiti povećanje pozitivnih na COVID-19. Premijer Narendra Modi, proglasio je trotjednu  zabranu kretanja, osim u malim vremenskim okvirima za kupovinu nužnih stvari. Potez je to koji je opisao kao “jedino rješenje” za suzbijanje širenja bolesti.

Indijske željeznice, najveći pružatelj usluga javnog prijevoza, prekinule su s radom, baš kao i internacionalne i nacionalne aviokompanije. Brojni sektori poput turizma, uslužnih djelatnosti i malih tvrtki već su sada ozbiljno ugrožene. Indija, zemlja izrazite različitosti u vjerovanjima i religijama, zabranila je sve vjerske festivale do 14. travnja.

Savezne države u Južnoj i Centralnoj Indiji na svoje granice postavile su i barikade kako bi spriječile ulazak.

U najmlađoj indijskoj saveznoj državi Telengana, u kojoj ja živim, premijer Telengana zaprijetio je 24. ožujka da će, ukoliko se nastavi kršiti zabrana kretanja, donijeti naredbu da policija na kršitelje zabrane puca čim ih ugleda. Zaprijetio je i uvođenjem cjelodnevne zabrane kretanja i aktivacijom vojske, ukoliko se mjere nastave kršiti.

Brojne su prijave policijske brutalnosti, a tridesetdvogodišnji muškarac umro je nakon što ga je policija pretukla. Prema svjedočanstvima njegove obitelji, u vremenu kada je zabranjeno kretanje, napustio je kuću kako bi kupio mlijeko.

SAD, piše: Velibor Mandić, San Francisco, bivši urednik na Radiju 101, Obiteljskom radiju i RTL-u

Pridržavaju li se Amerikanci preporučene fizičke distance i ostajanja kod kuće zbog korona virusa? Podatke o tome lako ćete doznati na stranici tvrtke Unacast gdje na dan pisanja ovog teksta (26. ožujka 2020.) stoji da je najlošiju ocjenu F (kao jedinica u hrvatskoj školi) dobila savezna država Wyoming. Žitelji te države kao da se ne obaziru na virus, nisu usporili kretanje, nasuprot glavnom gradu Sjedinjenih Država Washingtonu D.C koji je (kao zaseban distrikt dobiva ocjene kao i savezne države) usporio kretanje građana za čak 60%. Za takvo uzorno ponašanje Washington D.C. je zaradio peticu (ocjenu A). Za detaljnije informacije moguće je usporediti i sve američke okruge i saznati da Baca (County Baca) u Koloradu stoji najlošije jer tamošnji žitelji ne da nisu usporili nego su čak ubrzali kretanje za 87%. Svi podaci dobiveni su praćenjem kretanja milijuna pametnih mobilnih uređaja. 

Epidemiolozi, savezne i lokalne vlasti pozorno prate te podatke, a razne datoteke koje pune pametni telefoni svih nas u detalje razrađuju brojne velike i male kompanije. Washington Post je doznao za nadzor koji su provele dvije tvrtke (Ghost Data s uredima u SAD i Italiji i Logo Grab s uredima u SAD i Irskoj) i praćenjem pola milijuna Instagram Stories izračunale da se 40% talijanskih građana ne pridržava pravila karantene. K tome 26% nadziranih Talijana posjetilo je i plažu.

Američka vlada, u svrhu borbe protiv Covid-19 pandemije, ovih dana razgovara s tvrtkama Facebook, Google, Apple, Twitter i drugim tehnološkim tvrtkama o mogućnostima upotrebe podataka koje te tvrtke prikupljaju s lokacijama i kretanjem korisnika pametnih mobilnih uređaja, objavio je CNBC. Bijela kuća je sredinom ožujka uputila poziv američkom tehnološkom sektoru da surađuju u izradi baze podataka koju bi, zbog ogromne količine dokumenata, obrađivala i umjetna inteligencija.

Narušava li se dodatno privatnost američkih građana povećanim nadziranjima koje provode privatne tvrtke i agencije savezne vlade u vrijeme pandemije? „Sljedeći su koraci kritični, opravdani su razlozi za korištenje osobnih podataka u krizi, ali posljedice mogu ostati“, izjavio je Alexander Howard iz neprofitne organizacije Demand Progress koja se između ostalim zalaže za neutralnost Interneta. Howard podsjeća na 9/11 i Patriotski akt, zakon kojim je u listopadu 2001., mjesec i pol nakon terorističkog napada na Sjedinjene Države, dopušten povećan nadzor građana (među ostalim prisluškivanje i pretres bez naloga u slučajevima sumnji na terorizam). Odluka o ukidanju ili produženju važenja preostalih odredbi iz zakona upravo je odgođena za 77 dana zbog – Covid-19 pandemije. U nastavku intervjua za neprofitni Marketplace Alexander Howard je rekao kako bi žurba prema praćenju kretanja ljudi, nadziranju s kime sve kontaktiraju i imaju li povišenu temperaturu vrlo brzo mogla voditi u distopijski svijet. Važna je transparentnost, a to je gdje novinarstvo ima veliku ulogu, jer trebamo raspravljati o građanskim slobodama, pravu na privatnost, upotrebi lokacijskih podataka, zdravstvenim podacima i svim drugim vrstama podataka, rekao je Howard.

*Tekstove novinara i novinarki prevele su i prilagodile Sanja Despot i Ana Brakus.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"