Plenković tvrdi da pojam tehničke vlade ne postoji. Je li u pravu?

Gabrijela Galić

„Nema pojma tehnička vlada, da to odmah razjasnimo. To je jedan žargon koji s nama živi godinama. To ne postoji. Neka mi netko nađe propis gdje postoji riječ tehnička vlada, osim u tekstovima novinarskim, a to nije nikakav zakonski propis“, ustvrdio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade, odgovarajući novinarima 21. svibnja ove godine na pitanje može li, s obzirom na raspisane izbore, tehnička vlada osigurati potrebna sredstva za nastavak mjera pomoći gospodarstvu (Vlada, radio 101, prvi tonski zapis).

I dok 2020. godine termin tehnička vlada, kako tvrdi Andrej Plenković, postoji samo u medijima, prije četiri godine stvari su bile drugačije. Sam je Plenković tada koristio taj „žargonski termin“ govoreći o ovlastima tadašnje tehničke vlade.

„To neka rješava trenutna tehnička vlada. Imaju sve ovlasti za to, kao što kvalitetno rade u korespondenciji s Europskom komisijom kada je riječ o zakonu o konverziji kredita u švicarskim francima, a kada dođe vrijeme vrlo ćemo jasno dati svoj stav”, izjavio je Andrej Plenković 30. rujna 2016. godine (N1).

Izjava, koja se odnosila na upozorenja Europske komisije Hrvatskoj zbog neusvajanja direktive o pojeftinjenju izgradnje infrastrukture za brzi internet, izrečena je 19 dana nakon održanih parlamentarnih izbora na kojima je Plenkovićev HDZ s partnerima osvojio većinu mandata (Dnevnik), no nova vlada još nije bila sastavljena te je zemlju vodila tehnička vlada HDZ-a i Mosta na čelu s nestranačkim Tihomirom  Oreškovićem.

U propisima nema tehničke vlade, ali ima tehničkih poslova i ograničenja ovlasti

Pojam tehnička vlada dosta nije izrijekom zakonski reguliran, no taj pridjev dobiva svaka vlada kojoj je mandat okončan i koja posao obavlja do formiranja nove vlade uz određena ograničenja.

Zakon o Vladi Republike Hrvatske navodi da će Vlada u slučaju da njen predsjednik da ostavku i Sabor je prihvati, do imenovanja nove Vlade obavljati tehničke poslove.

Zakon o postupku primopredaje vlasti odnosi se na ovlasti tehničke vlade, ali njime nije detaljno propisano što ona smije, a što ne smije raditi. Od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti, navodi se člankom 4. tog zakona uz dodatak da može iznimno, u slučajevima kada je to nužno radi osiguranja nesmetanog rada tijela državne uprave ili drugih državnih tijela, imenovati vršitelja dužnosti.

Člankom 5. se propisuje da od trenutka raspisivanja izbora vlada ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, „osim ukoliko bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ukoliko je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza Republike Hrvatske, a za poslove za koje se pretpostavlja da će biti okončani do stupanja na dužnost Vlade, nakon provedenih parlamentarnih izbora“.

Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora daje ovlast vladi da u vrijeme zimske i ljetne pauze u radu Sabora uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike (osim poreza, izmjena državnog proračuna i pitanja koja prema Ustavu može uređivati samo Sabor). Iznimno, Vlada uredbama može uređivati pojedina pitana iz djelokruga Sabora u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Sabora do dana  zasjedanja novoizabranog Sabora.

Termin koriste i stručnjaci

Pojam tehnička vlada, kojeg je Plenković prije nekoliko godina koristio za vladu koja se raspala, a danas navodi da je žargonski, odnosno novinski pojam, koriste i ustavni stručnjaci.

„Sam period tehničke vlade doista se svodi na njegovanje političke kulture, ali ako se to rastegne, mogu nastupiti poteškoće jer stvarnost vođenja države zahtijeva ne samo održavanje hladnog pogona, nego i donošenje konkretnih odluka. Naprosto treba raditi“, upozorila je nedavno Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci (tportal) govoreći o ovlastima vlade na odlasku s obzirom na trenutnu financijsku i gospodarsku situaciju uzrokovanu epidemijom koronavirusa.

Aktualna tehnička vlada, međutim, dobila je i nešto veće ovlasti jer je s prvim paketom mjera pomoći gospodarstvu pogođenom epidemijom koronavirusa predložila izmjene Zakona o izvršenju Državnog proračuna za ovu godinu, što je Sabor uz podršku oporbe prihvatio. Tako su ukinuta ograničenja preraspodjele na proračunskim stavkama do 15 posto za projekte vezane uz europske fondove. To znači da ministar financija ima mogućnost financiranja novih mjera preraspodjelom unutar postojećeg proračuna.

Travanjskim paketom mjera pomoći gospodarstvu i građanima pogođenim epidemijom koronavirusa predložene su dodatne izmjene Zakona o izvršenju državnog proračuna koje je Sabor uz podršku oporbe prihvatio i kojim se državi dozvoljava zaduženje i iznad 26,85 milijardi kuna zbog saniranja posljedica epidemije koronavirusa te za provedu mjera za pomoć gospodarstvu.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"