Prva Plenkovićeva vlada iza sebe ostavila više od 60 milijuna kuna neplaćenih dugova

Gabrijela Galić

Stara vlada Andreja Plenkovića (listopad 2016. – srpanj 2020.) novoj je vladi Andreja Plenkovića pripremila i dostavila Izvješće o radu Vlade RH i o preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu. Unatoč nazivu samog izvješća, nova Plenkovićeva vlada teško će se snaći u tom dokumentu kojim se naširoko objašnjava što je svatko od ministarstava, ureda vlade, središnjih državnih ureda radilo u proteklom mandatu.

Transparentnog odgovora na osnovno pitanje koje proizlazi iz samog naziva dokumenta, a koje se odnosi na preuzete i nepodmirene obveze tijekom mandata, u ovom izvještaju – nema. Štoviše, niti nakon pregleda izvještaja o radu za svako pojedino ministarstvo nemoguće je zbrojiti koliko iznose ukupne dospjele nepodmirene obveze Vlade.

Taj podatak iznose tek rijetka ministarstva koja, govoreći o svojim financijama, iznose i stanje dospjelih nepodmirenih obveza sredinom srpnja ove godine, dok ih veći dio govori o ukupnim nedospjelim obvezama za iduća razdoblja, ugovorenim obvezama, osiguranim proračunskim sredstvima, ukupnim financijskim obvezama uz napomenu da se većinom radi o nedospjelim obvezama. Pritom se ne navodi konkretan podatak koliko ih je dospjelo i u trenutku primopredaje vlasti nepodmireno.

Zbrajajući stavke iz izvještaja različitih ministarstava, došli smo do podatka da je prva Plenkovićeva vlada iza sebe ostavila oko 60 milijuna kuna dospjelih, a neplaćenih dugova. Međutim, s obzirom da je izvještaj vrlo nejasno napisan, dug bi zapravo mogao biti i veći.

Vlada je dužna na kraju mandata podnijeti račun

Vlada kojoj ističe mandat prema Zakonu o postupku primopredaje vlasti dužna je vladu koja stupa na dužnost „izvijestiti o stanju i problemima u obavljanju poslova iz ovlasti Vlade, a svaki član Vlade kojoj prestaje mandat, detaljno izvijestiti o stanju i problemima u području djelokruga tijela kojim su upravljali“.

Osim tog izvještaja, vlada kojoj prestaje mandat dužna je vladi koja stupa na dužnost „podnijeti posebno izvješće o preuzetim, a nepodmirenim obvezama, do dana primopredaje vlasti“.

Bivša vlada zakonsku obavezu je formalno ispunila, iako su podaci izneseni u dokumentu neusporedivi s nekim ranijim izvješćima vlada i ne daju kompletnu sliku stanja. Kompletnu sliku ne daju, ne samo jer su ministarstva i ostala tijela različito prikazala stanje svog poslovanja, već i zbog činjenice da u dokument nisu uključeni izvanproračunski fondovi.

Usporedbe s Milanovićevom vladom

Plenkovićeva vlada u prvom mandatu svoj je rad rado uspoređivala s koalicijskom vladom SDP-a koju je od prosinca 2011. do siječnja 2016. vodio Zoran Milanović. Pritom se nerijetko zaboravlja da je u siječnju 2016. godine vlast preuzela koalicijska vlada HDZ-a (kojeg je tada vodio Tomislav Karamarko) i Mosta s nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem. Ona je trajala do listopada 2016. godine.

Predajući vlast Milanovićeva vlada izradila je Izvješće o radu i preuzetim i nepodmirenim obvezama na preko dvije tisuće stranica.

„Pišemo opširno jer ‘nemamo vremena’ pisati koncizno“, ocijenio je tada Institut za javne financije navodeći kako je izvješće rađeno radi ispunjavanje forme te mu „nedostaju ključne informacije o financijskim aktivnostima Vlade i njenim fiskalnom i gospodarskim posljedicama“. Naveli su i kako nije pregledno i informativno i ne može poslužiti kao temelj za ocjenu rada te vlade.

No čak i takvo nepregledno i neinformativno izvješće imalo je mnoge elemente koji nedostaju u Oreškovićevom, a sada i Plenkovićevom prvom izvješću.

Tako je Ministarstvo financija u siječnju 2016. u svom dijelu izvještaja dalo i skupni pregled dospjelih nepodmirenih obveza državnog proračuna, ali i izvanproračunskih korisnika u četverogodišnjem razdoblju. Ukupne dospjele nepodmirene obveze koje su ministarstva i ostali razdjeli državnog proračuna „predali“ Oreškovićevoj vladi iznosile su 708,6 milijuna kuna što je u odnosu na kraj prosinca 2011. godine bilo 54,9 milijuna kuna manje.

Iako joj to nije bila zakonska obveza, Milanovićeva vlada je dala i pregled dospjelih nepodmirenih obveza izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne samouprave.

Ukupne dospjele nepodmirene obveze izvanproračunskih korisnika iznosile su 825,3 milijuna kuna što je u odnosu na kraj 2012. godine bio porast od 369,7 milijuna kuna. Taj rast uglavnom je bio posljedica rasta duga zdravstvenog sektora koji se iskazuje kroz poslovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Pritom se i izvješću napominje kako je HZZO od siječnja 2015. godine izašao iz Državne riznice te je postao „izvanproračunski korisnik državnog proračuna“.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u tom su trenutku imale 1,1 milijardu kuna dospjelih nepodmirenih obveza, što je predstavljalo smanjenje od milijardu kuna u odnosu na početak mandata koalicijske vlade SDP-a.

Zdravstveni sustav u dugovima, a Ministarstvo zdravstva posluje besprijekorno

Svi ti podaci, bilo da su obavezni i odnose se na dospjele nepodmirene obveze državnog proračuna ili su neobavezni i pokrivaju izvanproračunske korisnike i jedinice lokalne uprave i samouprave, već su u narednom izvještaju izostali.

Izvješće koje je Oreškovićev tim u listopadu 2016. predao Plenkoviću, naime, ne iznosi skupne podatke o preuzetim i nepodmirenim obvezama. Taj put nastavila je prošla vlada HDZ-a.

Koliko je aktualno izvješće o radu Vlade rađeno tek forme radi, da se zadovolje zakonske obveze, najzornije je na primjeru zdravstvenog sustava (bez obzira na to što nema obaveze prikazivanja stanja izvanproračunskih korisnika).

Ministarstvo zdravstva u izvješću o svom radu navodi kako u trenutku primopredaje vlasti nema dospjelih financijskih obaveza. To ministarstvo je u izvješće uključilo HZZO, odnosno aktivnosti koje je u četverogodišnjem periodu taj izvanproračunski korisnik proračuna provodio. No ne navodi i njegove financijske pokazatelje.

Dugovi zdravstva, prema zadnjim podacima, dosegnuli su devet milijardi kuna. Samo veledrogerijama bolnice duguju 4,5 milijardi kuna. Zbog nagomilanih dugova bolnica veledrogerije su zaprijetile obustavom isporuke lijekova tražeći da im država hitno isplati barem milijardu kuna. Nestašica lijekova izbjegnuta je nedavnim dogovorom Ministarstva financija, Ministarstva zdravstva i predstavnika veledrogerija kojima će iz proračuna biti uplaćeno 500 milijuna kuna na ime dospjelog i nenaplaćenog duga (Novi list, Jutarnji list).

S obzirom na tu informaciju i izvještaj vlade o preuzetim i nepodmirenim obvezama, može se reći kako Ministarstvo zdravstva posluje besprijekorno, ali zdravstveni sustav grca u dugovima.

Najveća rupa u sufinanciranju EU projekata

Iz podataka koje su ministarstva prikazala o svom radu proizlazi da bi njihova ukupna dospjela, a nepodmirena dugovanja mogla biti na razini 60 milijuna kuna, a najveći dio tog duga generira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU).

Ukupno stanje nepodmirenih obveza tog ministarstva je 279,5 milijuna kuna te većina tog iznosa tek treba doći na naplatu. Međutim, MRRFU navodi kako nisu isplatili nešto više od 38 milijuna kuna dospjelih obveza. Taj se dug odnosi na sufinanciranje EU projekata, a kako se objašnjava, nije plaćen zbog „nedostatka sredstava na navedenoj aktivnosti u Financijskom planu MRRFEU“.

Dospjeli nepodmireni dug MRRFEU za projekte koji se sufinanciraju iz fondova EU, dakle, najviši je priznati pojedinačni dospjeli nepodmireni dug po ministarstvima koja su te obaveze iskazala.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja priznanje 8,3 milijuna kuna dospjelih potraživanja za doprinose za zdravstveno osiguranje učenika i studenata na praktičnoj nastavi i stručnoj praksi. Navode i kako su u tijeku razgovori s Ministarstvom financija kako bi se taj dug riješio.

Dospjele i nepodmirene obveze Ministarstva poljoprivrede, sredinom srpnja, bile su na razini 3,3 milijuna kuna.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u trenutku primopredaje vlasti imalo je 73,5 tisuća kuna dospjelih nepodmirenih obveza koje se odnose na materijalne troškove, dok  je Ministarstvo branitelja navelo kako mu „otvorene financijske obveze“ iznose 2,54 milijuna kuna i odnose se na materijalne i tekuće rashode.

Da dospjelih i nepokrivenih obveza ima i u Ministarstvu vanjskih poslova jasno je iz rečenice u kojoj navode kako su njihove financijske obveze nešto više od 17,75 milijuna kuna te se „većim dijelom“ radi o nedospjelim obvezama. Koliko iznose dospjele, ne navode.

Ministarstvo unutarnjih poslova ne govori o dospjelim i nenaplaćenim potraživanjima, ali navodi kako su u prvih šest mjeseci 2020. godine poslovali pozitivno, s viškom prihoda 26,9 milijuna kuna. No, „kako  je  preneseni  manjak  sredstava  iz prethodnih godina iznosio 57.216.098 kuna, ukupni rezultat poslovanja je manjak od 30.325.120 kuna“.

Od ukupno 375 milijuna kuna financijskih obveza MORH-a na naplatu je dospjelo 6,3 milijuna kuna, a dio tih sredstava je isplaćen jer se odnosi na plaće zaposlenih.

Ministarstvo pravosuđa trenutno nema nepodmirenih dospjelih obveza, ali bi se do kraja godine moglo naći u problemima. Točnije, zatvorskom sustavu prijeti nedostatak novca jer je već sada potrošeno 66 posto proračunom osiguranih sredstava za funkcioniranje dijela tog sustava.

„Financijske i ugovorne obveze, vezano uz rashode za zaposlene kaznena tijela izvršavaju u rokovima (plaće, prekovremeni rad, prijevozni troškovi i ostali rashodi za zaposlene), dok su  osigurana sredstva za materijalne rashode (za materijal i energiju, usluge, naknade za rad zatvorenika i ostalo), nedostatna za cijelu poslovnu godinu obzirom je do sada utrošeno 66 posto“, navodi Ministarstvo pravosuđa te napominje kako rebalansom proračuna za kazneni sustav treba osigurati dodatnih 27 milijuna kuna.

Ministarstvo uprave je, kako navodi,  podmirilo sve svoje dospjele financijske obveze „izuzev  obveze koja se odnosi na neutrošena sredstva za vještačenja od strane bivših ureda državne  uprave“

Riječ je o 1,5 milijuna kuna za sve županije koje su od početka godine preuzele poslove državne uprave, a najveći dio te obveze odnosi se na Primorsko-goransku županiju  (952,7 tisuća kuna). Ministarstvo uprave će „voditi brigu o tome da se ovo pitanje riješi u suradnji s Ministarstvom financija u slučaju Izmjena i dopuna Državnog  proračuna za 2020.  godinu, odnosno najkasnije Državnim proračunom za 2021. godinu“.

Ministarstvo financija te Porezna i Carinska uprava nemaju dospjelih nepodmirenih dugovanja, kao ni ministarstva zaštite okoliša i energetike, rada i mirovinskog sustava te demografije, obitelji, mladih i socijalne politike te državne imovine.

Podatak o dospjelim i nepodmirenim financijskim obavezama nevidljiv je u izvještajima ministarstava kulture, kao i Ministarstva gospodarstva, poduzetnika i obrta te graditeljstva i prostornog uređenja.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"