Ne, socijalna distanca nije osmišljena kako bi uništila međuljudske odnose

Josipa Dika

“Socijalna distanca vas ne štiti od virusa – Socijalna distanca je ideja da se uništi porodica i odnos sa najbližima”[sic], poruka je infografike koja netočno i manipulativno reinterpretira važnost tzv. socijalne distance koju zdravstvena zajednica preporučuje kao mjeru prevencije za širenje virusa.

Predmetna objava (arhivirana ovdje) objavljena je na Facebook stranici “Građansko buđenje” 27. srpnja, odakle je podijeljena više od 200 puta na privatnim profilima korisnika i antivakserskim Facebook grupama sklonim negiranju opasnosti koronavirusa “STOP globalizmu, 5G mreži i prisilnoj vakcinaciji!” i “QAnon Hrvatska”.Fotografiju koja se širi možete vidjeti niže.

Važnost socijalnog distanciranja

Faktograf je već ranije uz razbijanje mitova o maskama (1,2,3) provjeravao “sumanute” teze o socijalnoj distanci – poput one da je socijalno distanciranje uvedeno kako bi se moglo preciznije pratiti ljude putem sofvera za praćenje (ovdje) ili da je distanciranje olakšava preciznije “gađanje” mikrosnopovima 5G tehnologije (ovdje) – jer se distanciranjem među ljudima smanjuje mogućnost da se pogodi pogrešnu osobu.

Socijalna distanca jedna je od glavnih epidemioloških mjera u sprječavanju zaraze. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje fizičko distanciranje od najmanje jednog metra, te izbjegavanje provođenja vremena u skučenim mjestima u skupinama. Time osobe štite sebe, ali i druge, jer i naizgled zdrave osobe (asimptomatski slučajevi) mogu prenijeti zarazu ne znajući da su zaražene virusom (Faktograf).

Simulacija New York Timesa, napravljena na temelju istraživanja iz Instituta za tehnologiju iz Kyota, prikazuje putanju čestica virusa od zaražene osobe kada ona diše, govori, kašlje i kiše te pokazuje kako sitne čestice, takozvani aerosol može putovati do 8 metara, no većina većih čestica pada na tlo u radijusu manjem od 2 metra, zbog čega je socijalna distanca uz nošenje maski najbolja metoda zaštite. Nošenjem maski većina čestica zadržava se na samoj tkanini maske i znatno smanjuje putovanje aerosola u prostoru oko osobe (Livescience).

Preporuke zdravstvene zajednice za suzbijanje koronavirusa svode se na jednostavne postulate – ostanak doma, odnosno izbjegavanje kontakata s drugim osobama ako to nije nužno.

U interakciji s drugim ljudima potrebno je držati fizičku distancu od jednog do dva metra, te koristiti masku koja je preporučljiva kada nije moguća distanca i prilikom boravka u zatvorenim prostorima (kao što su javni prijevoz, trgovine i slični zatvoreni prostori u kojima obitava mnogo ljudi – WHO).

Naravno, uz sve to potrebno je i poštivanje ostalih epidemioloških mjera među kojima se izdvajaju temeljito pranje ruku, održavanje higijene i izbjegavanje dodirivanja lica.

Socijalno distanciranje dokazano smanjuje broj žrtava, a dobro je i za ekonomiju

Socijalno distanciranje kao epidemiološka mjera nije nikakva novost. Koristilo se i ranije pa dosad ipak nije uspjelo uništiti obiteljske i međuljudske odnose.

Najpoznatiji primjer je pandemija tzv. španjolske gripe iz 1918. godine. Ljudi su, dakle, već dulje od stoljeća prakticiraju socijalno distanciranje kao mjeru suzbijanja opasnih epidemija.

Znanje prikupljeno tijekom pandemije španjolske gripe usto je i pokazatelj uspješnosti ove epidemiološke mjere (The Guardian, National Geographic). One sredine koje su na vrijeme uvele mjere i koje su ih se dosljedno pridržavale imale su ne samo manji broj žrtava, već i manju ekonomsku štetu uzrokovanu epidemijom virusa (World Economic Forum).

Distanca i međuljudski odnosi

Tvrdnja da je socijalna distanca osmišljena da se uništi obitelj i odnos s najbližima je netočna i manipulativna. U trenutku dok još čekamo provjerena cjepiva i suzbijanje pandemije, izbjegavanje kontakata preporučljiva je mjera za izbjegavanje zaraze.

Iako socijalna distanca nije osmišljena da bi uništila odnos s porodicom i najbližima, mnogim članovima društva ona teško pada.

“U kontekstu krize u kojoj jesmo, socijalni odnosi pogođeni su gubitkom važnih ljudi na različite načine, kroz smanjen obim kontakata, nedostatak fizičkog kontakta, gubitak rituala, a za neke i kroz bolest i smrt”, piše psihologinja Sena Puhovski u tekstu za Zagrebačko psihološko društvo u kojemu iznosi i savjete za nošenje s novonastalom situacijom.

Psiholozi su upozorili kako izvanredno stanje u kojemu se nalazimo, zajedno sa preporukama za fizičko izbjegavanje kontakata može imati teške posljedice na pojedinca, uzrokujući stres ili depresivna stanja (Psychology Today). Svjetska zdravstvena organizacija u travnju je stoga izdala i priručnik za nošenje sa stresom (dostupan ovdje), a na internetskim stranicama brojnih organizacija moguće je pronaći savjete kako održavati zdrave odnose tijekom pandemije.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo još je u ožujku objavio savjete za nošenje sa strahom tijekom pandemije, u tekstu psihologinje Ljiljane Muslić prenesenom i na Faktografu.

Cornell Medicine preporučuje čestu komunikaciju s bliskim osobama u video obliku, grupne razgovore, obavljanje uobičajenih aktivnosti poput gledanja TV-a, vježbanja ili večeranja uz video razgovor, druženje u parku na fizičkoj distanci. Kod brige za starije osobe preporučuje se komuniciranje telefonskim pozivima, slanje pisama ili poklona koji bi ih razveselili i osigurali im osjećaj pažnje i prisutnosti najbližih.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"