Faktograf.hr

Samo činjenice

Ustavna nejednakost biračkog prava na ovim izborima utjecala i na sastav Vlade

HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Da su zadnji izbori u Hrvatskoj provedeni na ustavno ispravan način u kojem glasovi svih birača vrijede jednako, HDZ  bi u konačnici imao jednog zastupnika manje (umjesto 66 imao bi ih 65); Restart koalicija dobila bi jednog zastupnika više (umjesto 41 imali bi ih 42), Domovinski pokret bi također dobio zastupnika manje (umjesto 16 imali bi 15), a dodatnog zastupnika dobili bi MOST (umjesto 8 imali bi 9) i Možemo (koji bi umjesto 7 imali 8 zastupnika). Mjesto u Saboru ne bi dobili Reformisti.

Rezultat je to koji proizlazi iz analize pod nazivom „Hoće li sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni“, a koju je za Gong (izdavač portala Faktograf, op.ur.) izradio profesor Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti.

Ustavni sud je, naime, još 2010. godine upozorio na neravnomjernu raspodjelu mandata po jedinicama. Prema Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, naime, broj registriranih birača ne smije se razlikovati više od 5 posto po pojedinoj izbornoj jedinici.

Ustavni sud je zaključio: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti.“

Osim što je potvrdio prekomjerna odstupanja broja birača po izbornim jedinicama u dotadašnjim izborima te priznao da se time dovodi u pitanje stvarna jednakost biračkoga prava, Ustavni sud je upozorio  da bi trebalo osigurati i još jedan pravni standard: maksimalno poštivanje područja upravno-teritorijalnih jedinica prilikom određivanja granica izbornih jedinica.

Međutim, ništa u međuvremenu nije napravljeno po tom pitanju.

Razlika između najvećih i najmanjih izbornih jedinica je oko 100.000 birača

Prekomjernih odstupanja broja birača po izbornim jedinicama bilo je u svim izborima od 2000. do 2016., a oni su utjecali i na izborni rezultat. Razlika između broja birača u najmanjim i najvećim izbornim jedinicama vrti se na oko 100 tisuća a prema postojećim pravilima sve izborne jedinice u Sabor daju jednaki broj od 14 zastupnika. Na parlamentarnim izborima 2020. prosjek birača po jedinici bio je 364.377 birača. Najmanja jedinica imala ih je 314.592, a najveća 409.883 birača.

Preračunato na razini jednog mandata, to  znači da je 2020. u IV. izbornoj jedinici jednog zastupnika biralo 22.328 birača, dok je u IX. izbornoj jedinici jednog zastupnika biralo 29.277 birača.

Postoji samo jedna izborna jedinica koja je kroz cijelo razdoblje ostala unutar zakonskih okvira (VIII.), a tri su izborne jedinice (IV, VI. i X.) cijelo vrijeme bile izvan dozvoljenog zakonskog raspona.

Ta su se odstupanja s vremenom čak i povećavala: malobrojne izborne jedinice postajale su brojem birača sve manje, a prekobrojne su dobivale sve više birača. Ta je činjenica stvorila sistematsku nejednakost u težini biračkoga glasa, gdje su birači uvijek istih jedinica sistematski natpredstavljeni, a drugih uvijek potpredstavljeni, što individualnu nejednakost biračkoga prava pretvara i u regionalnu nejednakost, navodi se u analizi.

Kada bi se broj zastupnika definirao razmjerno broju registriranih birača u postojećim izbornim jedinicama, sadašnja IV. izborna jedinica trebala bi dati 12 mandata, I., III., V. i VI. po 13; VIII. je jedina na 14, dok bi II. i X. trebale dati 15, a VII. čak 16 mandata – i to je polazište za početne teze o drugačijoj i ispravnijoj raspodjeli u sadašnjem sastavu Sabora.

Drugačiji sastav novog Sabora

Prevedeno u lica, mjesto u I. izbornoj jedinici izgubio bi Darko Klasić iz HDZ-a; u II. Izbornoj jedinici dobila bi ga SDP-ova Martina Grman Kizivat; u III. Izbornoj jedinici bez mandata bi ostao Radimir Čačić; u IV. Izbornoj jedinici bi bez mandata ostali DP-ov Mario Radić i HDZ-ov Hrvoje Šimić; u V. izbornoj jedinici bez mandata bi ostao HDZ-ov Danijel Marušić; u VI. Izbornoj jedinici bez mandata bi ostao Stjepo Bartulica; u VII. bi mandate osvojili Mile Kekin iz Možemo i Domagoj Ivan Milošević iz HDZ-a; u IX. bi mandate osvojili HDZ-ov Josip Bilaver i MOST-ov Ivica Ledenko; u X. izbornoj jedinici bi u Sabor ipak ušao Robert Pauletić, dok bi jedino VIII. jedinica u Sabor poslala iste zastupnike koji su stvarno i prisegnuli.

Autor: Mario Gatara za Gong

Po prvi put na ovim izborima, nejednakost biračkog prava imala je znatan utjecaj

Međutim, minimalne razlike u stranačkoj strukturi parlamenta niti jedne godine ne bi ništa bitnije promijenile u procesima formiranja vlada – do izbora 2020. kada je po prvi put nejednakost biračkoga prava neposredno utjecala na izglede stranaka za formiranje vlade.

Gubitkom jednog mandata HDZ-a i jednog njihova poslijeizbornog koalicijskog partnera – Reformista, vladajućoj koaliciji koja obuhvaća točno 76 zastupnika nedostajalo bi u tom slučaju dva mandata za formiranje vlade. Što znači da bismo danas možda ponovo imali vladu sastavljenu od koalicije najveće stranke HDZ-a i neke od stranaka koje su osvojile manje mandata.

Kako bi se ponovo vratili u ustavne okvire, u ovoj se analizi sugerira da se najprije krene u zemljopisnu izmjenu izbornih jedinica. Grad Zagreb trebao bi se podijeliti na dvije izborne jedinice, III., IV. I V. izborna jedinica uglavnom odgovaraju zemljopisnim kriterijima (granice im već sad prolaze županijskim teritorijalnim granicama), a glavnina rasprave vodila bi se oko pet ili šest županija središnje Hrvatske i njihova smještanja u izborne jedinice.

U drugom koraku trebalo bi odrediti osnovu za razmjernu podjelu mandata na osnovi broja stanovnika, popisa birača ili kombinacijom tih kriterija, dok bi se u trećem odredila metoda razmjernog preračunavanja broja stanovnika ili birača u zastupničke mandate u izbornim jedinicama.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.