Vijest o preminulom Brazilcu, volonteru za testiranje cjepiva tvrtke AstraZenece i sveučilišta Oxford, dobra je prigoda za podsjećanje kako medijski naslovi često znaju biti manipulativnog karaktera i sa samo jednim ciljem – klikom na tekst.
Nije primio cjepivo
Vijest su objavile brazilske vlasti, a potvrdilo ju je i Sveučilište u Sao Paulu koje sudjeluje u trećoj fazi ispitivanja cjepiva. Volonter, kako tvrdi Bloomberg pozivajući se na neimenovane izvore, nije primio cjepivo već se nalazio u kontrolnoj skupini. Isto tako, Oxford je objavio da je neovisno tijelo potvrdilo da incident nije nuspojava cjepiva te da se ispitivanje nastavlja.
Unatoč tome, neki od portala i stranica na Facebooku iskoristile su nesretni slučaj za postizanje veće čitanosti i širenje dezinformacija.
Jutarnji list tako je objavio naslov “Umro dobrovoljac u Oxfordovom ispitivanju cjepiva. Istraživanje nije prekinuto. Evo i zašto.”, Večernji list javlja kako je “Umro volonter koji je sudjelovao u testiranju cjepiva protiv koronavirusa”, a isto navodi i naslov 24 sata – “U Brazilu umro volonter na testiranju cjepiva protiv korone”.
U svim naslovima nije navedena ključna informacija koja se navodi u tekstu, a to je da volonter nije primio cjepivo. Izostavljanje te činjenice iz naslova sugerira da je dobrovoljac preminuo upravo od cjepiva, a dodatak “Evo i zašto” u naslovu Jutarnjeg lista navodi čitatelje da kliknu na tekst, sve kako bi se povećala čitanost. Za razliku od navedenih medija, neki portali poput N1 i Indexa u naslovu su prenijeli informaciju da preminuli volonter nije bio cijepljen.
Vijest o smrtnom slučaju u Brazilu prenijele su i neke od Facebook stranica koje su i ranije širile dezinformacije.
Izvrtanje naslova
Recimo, stranica NovoNormalno u objavi koja je arhivirana ovdje dijeli članak objavljen na portalu Dnevno.hr, ali i “screenshot” vijesti u kojem stoji: Umro volonter za testiranje cjepiva protiv COVID-19: Cjepivo je razvila tvrtka AstraZenece i sveučilišta Oxford. Riječ je o Facebook stranici koja je gotovo u potpunosti posvećena širenju netočnih informacija povezanih s aktualnom pandemijom. Dezinformirajuću fotografiju koja se dijeli društvenim mrežama možete vidjeti niže.
Međutim, sama vijest objavljena na portalu Dnevno.hr ima drugačiji naslov u kojem ipak stoji kako preminuli nije bio cijepljen.
Isto tako, na Facebook stranici Transformacija svijesti, mjestu radnje brojnih teorija zavjera kojima se Faktograf već bavio (ovdje, ovdje, i ovdje), objavljen je tekst britanskog portala Express. U tabloidnom naslovu Expressa također se ne spominje kako preminuli volonter nije bio cijepljen, a autor objave ispod koje stoji link na tekst (arhivirana ovdje) također ne navodi cijelu istinu oko smrtnog slučaja.
Klikbejt
Sve su to primjeri takozvanih “klikbejt” naslova, koji su najčešće senzacionalističkog karaktera i imaju cilj privući što više čitatelja da kliknu na link, odnosno, članak.
Kako pišu kolege s Raskrinkavanje.ba, klikbejt je nesumnjivo najrasprostranjeniji oblik manipulacije u online medijima.
“To je najlakši način da legitimnu i ponekad dosadnu vijest novim i zapaljivim naslovom pretvore u profit od oglašavanja. Anonimni portali često koriste klikbejt kako bi bolje “zapakovali” tuđi tekst i predstavili ga kao svoj. Najveća opasnost klikbejta je to što neće svi otvoriti članak, već će zaključke donositi samo na osnovu naslova koji pročitaju na portalu ili na društvenim mrežama”, navodi raskrinkavanje.ba u svom projektu o medijskoj pismenosti.
