Ministar unutarnjih poslova i voditelj nacionalnog Stožera civilne zaštite Davor Božinović novinarima je u utorak rekao kako treba učiniti sve da se cjepivom protiv Covida-19 cijepi što veći broj građana te je pritom iznio i svoju procjenu kako je za zaustavljanje epidemije nužno procijepiti 70 posto odrasle populacije.
“Po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti postoje cjepiva koja su obvezna. Da bi cjepivo zaustavilo epidemiju trebalo bi biti procijepljeno 70 posto ljudi, vodit ćemo računa da se to dogodi”, odgovorio je na pitanje hoće li cijepljenje protiv Covida biti obvezno, o čemu je, potvrdio je, bilo govora i na dan ranije održanoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Jednog našeg čitatelja zanimalo je postoje li osnove za procjenu o nužnoj 70-postotnoj procijepljenosti o kojoj je govorio ministar Božinović.
Kaić: Ne znamo koliko će trajati zaštita
U razgovoru za Faktograf Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju HZJZ-a, rekao je kako oko ovih novih cjepiva još postoji puno nepoznanica.
„Inače, kod cijepljenja cjepivom kod kojeg dugo traje zaštita nakon cijepljenja može se predvidjeti koliki postotak stanovništva se treba cijepiti da bi se zaustavilo širenje neke bolesti. To znamo za cjepiva iz postojećeg programa obaveznog cijepljenja. Većina njih pruža dugotrajnu zaštitu – dovoljno dugotrajnu da se može postići ono što zovemo kolektivni imunitet. Kod ovog cjepiva ne znamo još koliko će trajati zaštita“, navodi Kaić te pojašnjava:
“Taj postotak stanovništva koji bi trebao biti cijepljen ovisi o više stvari – između ostalog o zaraznosti bolesti i o učinkovitosti cjepiva. U ovom slučaju osim što ne znamo koliko će trajati zaštita, ne znamo točno ni kolika će biti učinkovitost“.
Pfizer je objavio da su konačni rezultati završne faze ispitivanja njegova cjepiva potvrdili da je 95 posto djelotvorno, Moderna tvrdi da njeno cjepivo ima učinkovitost od 94,5 posto, a AstraZeneca, s kojom je prvom Hrvatska imala dogovor, objavila je da joj je cjepivo učinkovito u prosjeku 70,4 posto, da bi potom dodala kako se efikasnost cjepiva diže do 90 posto ako se najprije dobije pola doze, a nakon toga puna doza u razmaku od najmanje mjesec dana.
„Mi imamo podatke iz ovih kliničkih istraživanja cjepiva za Covid-19. Prilično je visoka djelotvornost u kliničkim studijama, ali to ne znači nužno da će biti takva učinkovitost kad se krene cijepiti u populaciji. Trajanje zaštite ćemo vidjeti s protokom vremena. Kada bi se uzele pretpostavke u obzir – recimo pretpostavka da bi cjepivo bilo 80 do 90 posto učinkovito, da pruža zaštitu dovoljno dugu da se stigne procijepiti stanovništvo koje treba zaštititi – mislim da bi trebali cijepiti oko 70, čak do 80 posto stanovništva, da bi se širenje infekcije zaustavilo u populaciji“, kaže, ali naglašava da je ovdje riječ o idealnom ishodu – o onome da se zaustavi širenje bolesti u potpunosti zahvaljujući cjepivu.
Pozitivan pomak bi, međutim, za početak bio i da se smanji cirkulacija virusa u populaciji.
„Koliko god ljudi da se cijepi, bit će bolje. Kao prvo, zbog njih samih jer će smanjiti rizik obolijevanja za možda 80 do 90 posto. A drugi je to što će se onda smanjiti ukupan broj oboljelih. Ako cijepimo samo dva posto stanovništva, to neće koristiti, osim onima koji su cijepljeni. Kad bismo uspjeli cijepiti 30 posto stanovništva, uz ove koji već imaju imunitet od preboljenja, mislim da bi se znatno smanjilo širenje infekcije u stanovništvu. Ako dosegnemo dovoljno visok postotak, onda bi se tek ono moglo zaustaviti“, zaključuje Kaić.
Odluka o obaveznom cijepljenju nije donesena
Osim ulaska u sferu epidemiologije, Božinović je u svom nastupu ostavio dojam da se zalaže za obavezno cijepljenje.
Međutim, premijer Andrej Plenković nije na pitanje novinara dao konkretan odgovor.
„Znate da tema cijepljenja, naročito u internetsko doba – dobiva raznorazne dimenzije. Mislim da je svatko tko razumno, globalno i europski gleda na posljedice Covida spreman dati povjerenje liječnicima i stručnjacima da zaštite naše zdravlje. Osigurat ćemo dovoljno doza cjepiva, naročito za najranjivije. Nema jednoznačnog odgovora vezano za temu obaveze cijepljenja“, kazao je Plenković, rekavši da prati raspoloženje javnosti o toj temi.
Kako je Faktograf pisao još prije nekoliko mjeseci, prije vijesti o uspjehu cjepiva, odluka o tome hoće li cjepivo biti obavezno ili ne je politička odluka koja će biti donesena u Ministarstvu zdravstva. Program obveznog cijepljenja, naime, donosi Ministarstvo zdravstva na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Ravnatelj tog zavoda, Krunoslav Capak, gostujući na HRT-u, izjavio je: „Po mišljenju struke ovo cjepivo bi trebalo biti neobavezno iz razloga što mislimo da bi donošenje obveze toga cijepljenja moglo izazvati revolt i sumnju u njegovu kvalitetu, a sasvim sigurno će Ministarstvo zdravstva i HZJZ poduzeti brojne mjere intenzivnih razgovora s građanima i promocije cijepljenja i mislimo da ćemo podići udio tih građana koji se žele cijepiti protiv Covida. Jer stručnjaci kažu, dakle oni koji se time bave i koji to znaju, da je to jedini način da brzo završimo epidemiju“.
Capak je i ranije tvrdio da će cjepivo biti neobavezno. Sada su samo i on i premijer potvrdili kako se odluka o tome ne donosi prvenstveno na osnovi stručnih medicinskih pokazatelja, već osluškivanjem javnosti.
