„2008. godine je u hrvatskim građevinskim poduzetnicima bilo zaposleno preko 145 tisuća ljudi. 2008. i 2009. kada je kriza došla na vrhunac, pao je broj zaposlenih na 90 tisuća. Zahvaljujući, između ostalog, i ovom zakonu i brojnim investicijama drugima, danas se taj broj zaposlenika i radnika u tom sektoru ponovo penje negdje na 120-130 tisuća zaposlenika i ovim mjerama pomažemo i tim ljudima“, ustvrdio je HDZ-ov Branko Bačić u raspravi o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o subvencioniranju stambenih kredita (Sjednica Sabora, od 2:13:03).
Podaci koje iznosi Branko Bačić nisu točni. Zaposlenost tijekom 2008. nije dosegla 145 tisuća ljudi, niti se sada, nakon krize, njihov broj popeo na 120-130 tisuća.
Prema publikaciji Pregled osnovnih statističkih podataka u sektoru graditeljstva Hrvatske gospodarske komore (HGK), na razini 2008. godine u Hrvatskoj je u sektoru graditeljstva bilo zaposleno 108.260 tisuća radnika. Pregled osnovnih statističkih pokazatelja u graditeljstvu HGK priređuje na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Financijske agencije (FINA). Iako je zadnja velika ekonomska kriza započela 2008. godine, ona se u Hrvatsku značajnije „prelila“ 2009. godine. Tako je graditeljstvo u 2008. zabilježilo rast broja zaposlenih na godišnjoj razini od četiri posto. Naime, na razini 2007. godine u toj je djelatnosti radilo 104.142 radnika.
Točno je da je u 2009. godini broj zaposlenih u graditeljstvu pao – na 97,5 tisuća, a nastavio je padati sve do 2018. godine kada su znaci oporavka postali vidljivi i na zaposlenosti u tom sektoru.
Broj zaposlenih u graditeljstvu na razini 2010. godine pao je na nešto iznad 91 tisuće, da bi na razini 2017. godine u toj djelatnosti radilo 67.307 tisuća radnika. Iz toga proizlazi da je od 2008. godine do 2017. godine u graditeljstvu nestalo više od 40 tisuća radnih mjesta.
U 2018. godini, međutim, trend se preokreće i raste zaposlenost u toj djelatnosti. Na razini te godine ukupno je u graditeljstvu radilo 76.848 radnika. Pozitivni trendovi nastavljeni su i u 2019. godini pa je na kraju prosinca u graditeljstvu radilo gotovo 93,7 tisuća radnika (DZS, Statistika u nizu, zaposlenost).
Međutim, niti u jednom mjesecu tijekom 2020. godine broj zaposlenih u graditeljstvu nije dosegnuo razinu iz vremena prije krize pa je nije niti premašio prema aktualnim podacima DZS-a. Nakon laganog pada zaposlenosti u siječnju 2020. godine, što je posljedica sezonskog kretanja, od veljače je broj radnika u graditeljstvu rastao da bi na kraju listopada ta djelatnost zapošljavala 97. 993 radnika.
Pritom valja napomenuti da je DZS u rujnu 2019. godine promijenio metodologiju praćenja broja zaposlenih pa su podaci od 2016. godine na ovamo revidirani, odnosno u njih su uključeni i izaslani radnici te mladi do 30 godina života koji se zapošljavaju prvi put i poslodavci su pet godina oslobođeni plaćanja doprinosa na njihove plaće. Ta je fiskalna olakšica uvedena 2015. godine.
Govoreći o kretanjima u graditeljstvu, Bačić razlikuje dva pojma – zaposlenik i radnik. Između njih nema razlike, odnosno zaposlenik je sinonim za radnika. Zakon o radu određuje pojam radnika i poslodavca te navodi: „radnik (zaposlenik, uposlenik, djelatnik, namještenik, službenik i slično – u daljnjem tekstu: radnik) je, u smislu ovoga Zakona, fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca“.
S druge strane poslodavac je „fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove“.
