Faktograf.hr

Samo činjenice

Nema dokaza da mRNA cjepivo izaziva neplodnost

Sladoljev je pozvao imunologe na raspravu o mRNA cjepivima kao "vjerojatnom" uzroku neplodnosti. U svijetu ta rasprava ide u drugom smjeru.
Ilustaracija: Unsplash/Faktograf

Protivnik cijepljenja, imunolog Srećko Sladoljev ustvrdio je putem Facebooka da će mRNA cjepiva izazvati neplodnost kod žena i prenijeli su ga pojedini rubni mediji (Hop, Croativ). Izazvao je, naime, imunologe da se uključe u raspravu o toj tezi.

[V]elika je opasnost i vjerojatnost da će mnoge žene primitkom “mRNK “spike” cjepiva” razviti autoimunu reakciju zbog koje će ostati neplodne.
Namjerno neću elaborirati, ali ću pozvati one koji o imunologiji nešto znaju – da me ili podrže ili javno demantiraju

Ipak, u komentaru je elaborirao o čemu se radi.

Jedan djelić spike proteina, slučajno ili namjerno, strukturom odgovara sinektinu koji je važan za formiranje placente. Lako je moguće da će imunološki sustav zbog masovne prezentacije sinektina na membranama odgovori adaptivnim imunitetom? To je situacija autoimune bolesti koja će onemogućiti trudnoću.

Iz konteksta, ali i iz kasnije rasprave može se razaznati da Sladoljev zapravo govori o proteinu zaduženom za formiranje placente zvanom sincitin-1 [1, 2, 3, 4]. To je vidljivo i u njegovim kasnijim komentarima, u kojima spominje “sekvencu sincitina u sekvenci ‘spike’ proteina”.

Sincitin i “S” protein – jaguar i nosorog?

I tu Sladoljev ponovo ulazi u sukob sa drugim znanstvenicima, koji svakako preporučuju nastavak praćenja cijepljenih osoba zbog bilo kakvih nuspojava koje bi se mogle pojaviti.

Dok Sladoljev tvrdi da je sličnost “S” proteina sa sincitinom tolika da je opasnost i vjerojatnost da će doći do zabune “velika”, drugi imunolozi i znanstvenici srodnih usmjerenja navode da je ona “ekstremno mala“.

Konkretno, imunologinja i stručnjakinja za imunitet majki i novorođenčadi sa Sveučilišta Duke, Stephanie Langel, izjavila je da ta dva “nemaju gotovo ništa zajedničko”. Po njoj je zato malo vjerojatno da će cjepivo izazvati reakciju na ta osjetljiva tkiva. Dva proteina dijele samo mali dio materijala; njihovo miješanje bilo bi slično zamijeni nosoroga s jaguarom, jer nose isti ovratnik.

Dr. Langel je također naglasila da je ljudsko tijelo evoluiralo da ukida imunološke reakcije koje bi mogle naštetiti njegovom vlastitom tkivu.

“Da nismo to razvili, ne bismo preživjeli prvi dan nakon poroda”, kazala je za New York Times.

Zašto se cjepivom napada baš taj protein?

Rebecca Dutch, predsjedateljica Odjela za molekularnu i staničnu biokemiju Sveučilišta u Kentuckyju, rekla je slično za AP. Iako sincitin-1 i protein “S” dijele neke značajke, oni se prilično razlikuju u detaljima koje antitijela prepoznaju. Osim što su obojica fuzijski proteini (membrane) i što su virusnog porijekla, tu prestaje njihova sličnost.

Fuzija membrana je ključni mehanizam kojim virus zauzima stanicu domaćina. Tek nakon tog koraka kreće razmnožavanje virusa i infekcija. Da bi se stapanje membrana dogodilo, potrebni su virusni fuzijski proteini, što je u slučaju koronavirusa “S” protein. Zato se upravo te fuzijske proteine već dugo cilja antivirusnim terapijama. No, oni se međusobno jako razlikuju.

Profesor  Kenneth Witwer sa Sveučilišta Johns Hopkins objašnjava za AFP da se ta razlika očituje u receptorskim proteinima za sincitin-1 i šiljak.

“Možemo razmišljati o proteinima kao o paragrafima teksta, koristeći ‘abecedu’ aminokiselina od 20 slova”, pojasnio je nadalje.

“Sincitin-1 ima 538 slova. Protein šiljka ima 1273 slova. Nema značajnog preklapanja ‘slova’ između tih proteina. Tvrditi da su dva proteina identična ili gotovo identična je kao uzeti dva odlomka iz dva različita teksta i tvrditi da su zapravo isti odlomak samo zato što se riječ ‘i’ (‘and’) pojavljuje u oba”, navodi Witwer.

I cjepivo protiv gripe bi trebalo uzrokovati neplodnost

Jacob Yount, izvanredni profesor na odsjeku za mikrobne infekcije i imunitet na Medicinskom fakultetu Državnog sveučilišta Ohio proučavao je i sincitin i SARS-CoV-2. Naglašava da mRNA cjepiva “ne sadrže protein sincitin-1 ili mRNA koji kodiraju sincitin-1”, pa stoga nema razloga za mišljenje da će se razviti imunološki odgovor na sincitin-1.

“Ne vidimo neplodnost kod cjepiva protiv gripe, a ono je također usmjereno na virusni fuzijski protein na sličan način”, rekao je.

I žene koje su preboljele Covid bi trebale biti neplodne

Annette Beck-Sickinger , profesorica biokemije i bioorganske kemije sa Sveučilišta u njemačkom Leipzigu, u izjavi za AFP odlazi korak dalje. Kad bi argument sincitina bio istinit – “sve žene zaražene virusom postale bi sterilne, ali nisu”.

Ljudi zaraženi sa SARS-CoV-2 “stvorili su antitijela protiv proteina šiljaka i nema naznaka da je to spriječilo žene da zatrudne”, dodao je imunolog sa Sveučilišta u Nantesu, Frédéric Altare.

“Ako se to nije dogodilo prirodno s virusom, nema razloga da to učini s nečim drugim”, inzistira imunolog.

Altare navodi i da osobe koje tvrde takve stvari nisu prezentirale nikakve dokaze kako antitijela protiv virusa SARS-CoV-2 zaista ciljaju sincitin-1.

Pfizer: Koronavirus ne pojačava rizike u trudnoći

Na sličan se način od ovih optužbi brani i kompanija Pfizer.

“Ne postoje podaci koji navode na zaključak da cjepivo Pfizera i BioNTecha uzrokuje neplodnost”, naveli su u izjavi za NYT. Uputili su čitatelje i na nedavnu studiju koja je navela da koronavirus ne povećava rizičnost trudnoća oboljelih.

Za AP su naveli kako ne vjeruju da bi vakcina mogla dovesti do autoimunog odgovora tijela, budući da je ciljana sekvenca prekratka. Podsjetimo, jedan od razloga zašto se vjeruje da do autoimunosti neće doći je i brzina raspada mRNA molekule.

Trudnoće za vrijeme testiranja cjepiva

Podsjetimo da su za vrijeme Pfizerovog testiranja cjepiva 23 žene isključene zbog (naknadno utvrđene) trudnoće. Od toga ih je 12 bilo u cijepljenoj, a 11 u placebo skupini. Zabilježena su i dva gubitka ploda, oba u placebo skupini.

Prilikom testiranja Moderninog mRNA cjepiva, s manje sudionica, zabilježeno je 13 trudnoća – šest u cijepljenoj i sedam u placebo skupini. Od toga je zabilježen jedan spontani pobačaj u placebo skupini.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.